Japan i Evropska unija u petak su otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu, koja pokriva oko trećinu svjetske ekonomije.
Sporazum je i odgovor dvije strane na protekcionističke prijetnje, posebno one predsjednika SAD Donalda Trumpa, a obuhvata područje s oko 635 miliona ljudi.
Jasna poruka
“Evropa i Japan šalju poruku svijetu o o budućoj otvorenoj i poštenoj trgovini. Naš sporazum pokazuje da je trgovina više od samih kvota i carina ili miliona i milijardi… Radi se o vrijednostima, načelima i poštenju”, napisao je u izjavi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.
To uključuje načela “rada, sigurnosti, zaštite klime i potrošača“, rekao je.
“Ovaj sporazum ima sve to”, rekla je evropska komesarka za trgovinu Cecilia Malmstrom.
On uklanja carine i doprinosi globalnim pravilima, istovremeno pokazujući svijetu da oboje ostajemo uvjereni u prednosti otvorene trgovine. Obaveze iz Pariškog sporazuma o klimi, također, su uključene u sporazum, napomenula je Malmstrom.
Japan će, prema sporazumu, ukinuti carine na 94 posto uvoza iz EU, uključujući i za 82 posto poljoprivrednih i ribarskih proizvoda.
Sporazumom se, naprimjer, ukidaju japanske carine na sireve gauda i cheddar, koje iznose gotovo 30 posto, kao i na vino, koje se u prosjeku carini sa 15 posto.
Evropska unija će sa svoje strane ukinuti carine na 99 posto uvoza iz Japana.
Period napetosti
Tokom osam godina nakon početka primjene sporazuma bit će ukinute carine na japanske automobile, a u šest godina na televizore, što je posebno važno za Japan.
Dvije strane su politički dogovor postigle u julu, a njegova ratifikacija završena je u decembru 2018.
Sporazum je sklopljen u period napetosti u globalnoj trgovini, nakon što je Trump, između ostalog, uveo carine na uvoz čelika i aluminija i krenuo razmatrati carine za automobilsku industriju koje bi mogle pogoditi i EU, i Japan.
