Svjetski ekonomski forum u Davosu, tradicionalna smotra najbogatijih i najmoćnijih, ove se godine u švicarskom skijalištu odvijala bez američkog predsjednika. Donald Trump otkazao je svoje učešće u Davosu budući da je američka vlada u djelimičnoj krizi. Krizu je uzrokovao sam Trump trakavicom o zidu na granici s Meksikom. Trump nije i jedini koji je odlučio ostati kod kuće usljed domaće političke krize. Britanska premijerka Theresa May odlučila je propustiti put u Davos kako bi se bavila Brexitom, francuski predsjednik Emmanuel Macron ostao je u Parizu kako bi se nastavio razračunavati s protestima Žutih prsluka – desetinama hiljada Francuza koji se protive njegovim politikama, a predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa također je zauzet krizom u zemlji.
Više od 60 šefova država ipak se pojavilo na četvorodnevnoj konferenciji u švicarskim Alpama, zajedno sa više od 3.000 predstavnika iz poslovnog svijeta. „Kombinacija klimatskih promjena, ekonomske nejednakosti, tehnologije i geopolitike predstavlja egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu“, odredio je put kojim će diskusije u Davosu krenuti Klaus Schwab, osnivač i predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma, u izjavi koja je objavljena prije početka konferencije. A koliko je svjetskim liderima stalo do rješavanja klimatskih promjena i zaštite ekologije možda najbolje govori podatak da je u Davos ovog januara sletjelo 1.500 privatnih aviona – nezanemarivih zagađivača, za oko 200 više nego prošle godine, piše Market Watch.
Ekonomska slika
Atmosferu u Davosu ove godine umnogome određivalo je stanje svjetske ekonomije, ponajprije situacija u velikim svjetskim privredama. Dan prije početka Foruma, Kina je saopćila da je njena ekonomija porasla za 6,6 posto u prošloj godini, što bi za mnoge druge zemlje bio vrlo dobar učinak, ali je za Kinu to najsporiji rast u 28 godina. Istovremeno, Međunarodni monetarni fond snizio je svoje procjene za rast globalne ekonomije, vodeći se podacima o oštrim usporavanjima u Evropi te upozorio da postoje rizici od velikog ekonomskog pada. Čak je i povjerenje američkih kupaca, koji su mjesecima pokazivali otpornost, palo na najniži nivo otkako je Donald Trump postao američki predsjednik, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Michiganu.
Najnovija istraživanja pokazuju i ozbiljan nivo zabrinutosti u kompanijama širom svijeta. Izvršni direktori ocijenili su globalnu recesiju svojim najvećim strahom kad je u pitanju 2019. godina, pokazalo je istraživanje think tanka Conference Board provedeno na gotovo 800 poslovnih lidera iz svih krajeva svijeta. Prijetnje globalnoj trgovini su na drugom mjestu. Istraživanje, koje je na uzorku 1.300 izvršnih direktora proveo PwC otkrilo je da 30 posto poslovnih lidera vjeruje da će globalni rast usporiti u narednih 12 mjeseci, što je rekordni, šestostruki porast pesimizma u jednoj godini. Najveći pad optimizma zabilježen je u Sjevernoj Americi, sa prošlogodišnjih 63 na sadašnjih 37 posto.
Zabrinutost, ali ne i krivica
Svjetski ekonomski forum u Davosu stoga se održavao u znaku zabrinutosti svjetske elite, piše Guardian. Neizvjestan Brexit i njegove posljedice, trajuće trgovinske razmirice između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, problemi na koje nisu imune ni berze, čine da je devet od deset predstavnika elite u Davosu priznalo da se plaši trgovinskog rata ili drugog oblika „ekonomskih sukoba između velikih sila“, a većina izražava i zabrinutost povodom sve češćih populističkih i nacionalističkih političkih programa – što nije zasmetalo populističkom predsjedniku Brazila fašističkih shvatanja Jairu Bolsonaru da se šetka Davosom te „bijesa javnosti usmjerenog protiv elita“. Za uzročnike ovih problema imenovali su klimatske promjene i „sve veću polarizaciju u društvu“. No, nisu priznali i svoj doprinos problemu.
Uporedo s početkom konferencije u Davosu svijet je obišao novi izvještaj organizacije Oxfam u kojem stoji da je bogatstvo 26 najbogatijih ljudi svijeta poraslo za 12 posto u godini dana, te da je jednako imetku polovine populacije naše planete. Najsiromašniji su postali još siromašniji, za 11 posto. Ekonomska polarizacija je više od bilo čega drugog odgovorna za društvene i političke podjele koje čine naš svijet nestabilnim, a tu nepravdu nije stvorila prirodna sila, već namjerno povećanje jaza između superbogatih i ostatka populacije koje je na snazi već decenijama, još od politika Margaret Thatcher. U tom smislu nije važno ko je glasao za Billa Clintona, a ko za Georgea W. Busha, ko za Tonyja Blaira, a ko za Davida Camerona: svi su smanjivali poreze bogatima i činili ustupke privatnim korporacijama.
Brexit, klimatske promjene, sigurnost na internetu
Tema ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma bila je Globalizacija 4.0: Oblikovanje nove arhitekture u dobu četvrte industrijske revolucije, odnosno, nova faza globalizacije u društvu koje postaje sve više i više podijeljeno usljed tehnološke revolucije i sve veće konkurencije. Njemačka kancelarka Angela Merkel, japanski premijer Shinzo Abe i kineski potpredsjednik Wang Qishan svoja su izlaganja stoga iskoristili da se dotaknu tema trgovinskog rata, populizma i globalne saradnje. Mentalno zdravlje je također dobilo dio pažnje u Davosu, tvorac interneta, Sir Tim Berners-Lee poveo je debatu o potrebi da se online okruženje učini sigurnim u eri zloupotrebe društvenih medija, a pop zvijezda Bono Vox i direktorica MMF-a Christine Lagarde dotakli su se teme održivog razvoja.
Direktorica MMF-a Lagarde u Davosu se osvrnula na zabrinutost u vezi s novom recesijom. „Nakon dvije godine solidne ekspanzije rast svjetske ekonomije je sporiji od očekivanog i rizici su prisutniji“, ocijenila je, dodajući da su rizici s kojima se svjetska ekonomija suočava dijelom vezani za politiku“.
MMF je stava da su Brexit i usporavanje kineske ekonomije najveći problemi globalne ekonomije u ovom trenutku te je glavna ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath u Davosu naglasila da je trenutni i najveći rizik po britansku ekonomiju Brexit, uz nesigurnost u vezi s neizvjesnošću šta će se dogoditi u martu.
U skladu s Inicijativom za klimu Svjetskog ekonomskog foruma koja se nastoji uspostaviti kao globalna platforma za podizanje svijesti o hitnosti odgovora na klimatske promjene, jedna od panel diskusija u Davosu bila je i Očuvanje naše planete. „Saradnja javnog i privatnog sektora ključna je u stvaranju tržišta koje će omogućiti drastično smanjenje zagađenja i izgraditi otpornost“, ustvrdili su iz Svjetskog ekonomskog foruma.
Iznenađujuće, brazilski predsjednik Bolsonaro je u Davosu izjavio da će djelovati „u skladu sa svijetom“ kako bi se smanjile emisije ugljika, očigledno nastojeći staviti tačku na međunarodne kritike na račun Brazila da stavlja ekonomske interese prije okolišnih. Nacionalistički brazilski lider ovog je puta imao pomirljiv ton, sasvim drugačiji od borbenog koji je okarakterisao njegovu predsjedničku kampanju kada je prijetio da će povući Brazil iz Pariškog sporazuma.
