Bh. pravosudni sistem loše utiče na poslovnu klimu

Neriješeni privredni slučajevi jedna su od većih prepreka u poslovanju u mnogim firmama u BiH, zbog čega imaju dodatne troškove i gube povjerenje u pravosuđe. Svjetska banka radi s vlastima na implementaciji reformi u ovoj oblasti, koje zagovara i poslovna zajednica.

220
Pravosudni sistem poslovna klima

Svi poslovni subjekti koji posluju u BiH su pod uticajem sudskog sistema. Svi poslovni subjekti koji posluju u BiH su pod uticajem sudskog sistema. Iako loša poslovna klima predstavlja dominantan uzrok stagnacije privatnih investicija tokom posljednjih pet godina, slaba efikasnost sudova i upravljanje privrednim predmetima, a koji se odnose na prava i obaveze po osnovu prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, imovinskih prava, prava intelektualnog vlasništva, nelojalne konkurencije, stečaja i likvidacije i drugo -značajan su faktor koji utiče na poslovno okruženje u BiH.

Ključnu dimenziju problema predstavljaju nepravičnost i pristranost, dugotrajnost postupaka, neefikasni mehanizmi izvršenja te korupcija.

“U 2015. godini na općinskim sudovima u BiH trebalo je približno 528 dana za rješavanje privrednog predmeta. Za spor male vrijednosti (do 5.000 KM), trebalo je oko 702 dana, što je skoro šest puta duže od prosjeka Vijeća Evrope”, ilustrovao je ovu problematiku Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru. Privredni procesi, pak, moraju biti hitni, kako bi se došlo de efikasne naplate potraživanja

Dok u FBiH u općinskim sudovima postoje tek samo privredna odjeljenja, u RS već skoro devet godina funkcioniraju zasebne sudske strukture – specijalizirani privredni sudovi.

Stagnacija ulaganja

Iako postoje neke indikacije da je Republika Srpska napravila značajniji pomak formiranjem privrednih sudova, preporuke Svjetske banke su da učinak sudova i kvalitet usluga, ipak, ne ovise o strukturi suda te da bi FBiH trebala reorganizirati i ojačati svoja postojeća odjeljenja za privredne predmete putem implementacije paketa reformi za poboljšanje efikasnosti i kvaliteta obrade predmeta.

Iako je u ovom momentu teško mjerljivim parametrima definirati odnos efikasnosti pravosuđa sa pregledom investicija u BiH, evidentno je da slabija efikasnost sudova rezultira stagnacijom privatnih ulaganja u BiH te da je prepreka za poslovanje u BiH.

 “Efikasan sistem rješavanja privrednih sporova neophodan je elemenat u podsticanju i zaštiti domaćih i stranih investicija”, rekao je za Business magazine Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Investitore odvraćaju brojne prepreke, uključujući složen zakonski i regulatorni okvir, korupcija, netransparentne poslovne procedure, nedovoljna zaštita imovinskih prava, ali i  slab pravosudni sistem.

 “Čini se da pravosudni sistem utiče na poslovnu klimu u BiH više nego na bilo kom drugom mjestu u regiji Evrope i centralne Azije. Za poslovne subjekte koji imaju na sudu administrativni ili pravosudni predmet, kašnjenja i nedosljednost kod donošenja odluke uzrokuju frustracije i neizvjesnost, što utiče na njihovo poslovanje. Za poslovne subjekte koji nemaju predmete na sudu, strah od pravosudnog sistema ih odvraća od traženja rješenja na sudu, pa se okreću pregovaranju mimo zakona, kako znaju i umiju. Mikro, mala i srednja preduzeća najviše su pogođena zbog njihovih ograničenih kapaciteta”, rekao je za Business magazine Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.

Zasebne strukture

U Federaciji BiH postoji 31 općinski sud, 10 kantonalnih sudova i Vrhovni sud FBiH. Nadležnost za privredne predmete u FBiH je u deset općinskih sudova (u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zenici, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu), deset kantonalnih sudova i Vrhovnom sudu FBiH. Samo određeni općinski sudovi imaju nadležnost za prvostepene privredne predmete unutar kantona, ali svi općinski sudovi imaju nadležnost za izvršenje privrednih predmeta. Rješenja predmeta međutim dugo traju.

Samo na Privrednom odjeljenju Općinskog suda u Sarajevu je na početku 2018. godine bilo 1.600 neriješenih predmeta, a tokom izvještajnog perioda zaprimljeno je 1.869 novih predmeta. Od tog broja riješeno je 1.903, a ostalo 1.566 neriješenih predmeta od čega je 1.109 privrednih sporova, 227 stečajnih predmeta  i 230 likvidacionih predmeta. Prosječna dužina trajanja riješenih predmeta stečajnog postupka bila je 417 dana, likvidacionih 270 dana, prosječna dužina trajanja riješenih privrednih predmeta-obligaciono-pravnih sporova iznosila je 165 dana, a stvarno-pravnih predmeta (privredni sporovi, ugovorni odnosi i zaštita intelektualnog vlasništva) 353 dana.

Dok u FBiH u općinskim sudovima postoje samo privredna odjeljenja, u Republici Srpskoj su od 2010. godine svi privredni predmeti u općoj nadležnosti RS prebačeni na ove novouspostavljene privredne sudove. Uspostavljenoje pet okružnih privrednih sudova (Banja Luka, Bijeljina, Doboj, Sokolac, Trebinje) i jedan Viši privredni sud u Banjoj Luci.

Prije specijalizacije, stopa rješavanja privrednih predmeta na osnovnim sudovima u RS bila je promjenjiva i nezadovoljavajuća.

“U posljednje vrijeme došlo je do određenih pomaka, jer se brže zakazuju ročišta u odnosu na prethodni period, ali i taj rok može biti još kraći. Republika Srpska napravila je značajniji pomak formiranjem privrednih sudova. Ranije su čekalo i po četiri ili pet godina na zakazivanje predmeta, a ti postupci su sada ubrzani. Najviše su trpili privrednici na području najvećeg okružnog suda, odnosno suda u Banjoj Luci koji ima najviše sporova, zbog nedostatka kadrova, ali sada je i taj problem riješen, što je dovelo do ubrzavanja procesa”, rekao je za Business magazine Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Specijalizirani sudovi

Čini se, međutim, da su rezultati specijalizacije sudova u RS podijeljeni.

“Sudovi u RS su u stanju vršiti obradu novih predmeta i održavati stopu rješavanja predmeta od više od 100 procenata. U nekim slučajevima, sudovi u RS vrše obradu predmeta brže nego u FBiH, kao npr. kod žalbi u parničnim postupcima, gdje je prosječno trajanje četiri puta kraće. Međutim, sam prvostepeni postupak može duže trajati u RS. Tako da sa stanovišta stranke u drugostepenom parničnom postupku, sveukupno trajanje može biti jednako dugo i frustrirajuće. Prema informacijama koje imamo, rješavanje stečajnog postupka u RS traje dvostruko duže nego u FBiH (688 dana). Iskustva i rezultati iz drugih zemalja pokazuju da učinak suda i kvalitet usluge ne zavise toliko od strukture suda koliko zavise od efektivne implementacije. Stoga bi unapređenja unutar postojeće strukture u FBiH vjerovatno predstavljala najjednostavniju i najekonomičniju opciju”, rekao je Salinas.

Stečajni predmeti bili su najproblematičnije vrste predmeta i na Općinskom sudu u Sarajevu.

“S obzirom na to da je posljednjih godina došlo do smanjenja priliva privrednih predmeta stečaja i likvidacije, smatramo da ovaj sud može rješavati postojeće privredne predmete sa trenutnim brojem sudija”, prokomentirala je da li su i u FBiH potrebni specijalizirani privredni sudovi Amra Hodžić, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću pri Općinskom sudu u Sarajevu.

“lzmjena Zakona o stečajnom postupku koja je u proceduri pred Parlamentom FBiH je korak koji treba implementirati u FBiH u pogledu privrednih predmeta”, dodala je Hodžić.

Naglašena je i važnost edukacije sudija.

“Sigurno je da bi stvaranje specijaliziranih privrednih sudova doprinijelo sistematizaciji rješavanja privrednih sporova. Ali, bez obzira na strukturu sudstva, bitno je naglasiti potrebu kontinuirane edukacije sudija kako bi se osigurala specijalizacija sudija u tom pogledu. U oba entiteta postoje uspostavljeni centri, odnosno agencije za edukaciju sudija i tužilaca. Smatramo da bi se akumulirana iskustva naših članica u privrednim komorama trebala intenzivnije koristiti u pomenutim centrima. Snažnija saradnja Centra za edukaciju Privredne komore i uspostavljenih centara za edukaciju sudija i tužilaca poboljšala bi sistem kontinuirane edukacije sudija”, rekao je Jašarspahić.

Modaliteti poboljšanja

Svjetska banka trenutno radi s vlastima u oba entiteta na implementaciji nužnih reformi u ovoj oblasti.

„Pravosudne reforme trebaju biti usmjerene na jačanje privrednih sudova uz povećanje efikasnosti i podizanje nivoa povjerenja privatnog sektora za poslovanja. Ako bi se privredni predmeti rješavali pravovremeno, uz niže troškove i po dobro poznatim pravilima i procedurama, privatni sektor bi imao manju percepciju rizika i bio bi spremniji da ulaže u zemlju, što bi dovelo do konkurentnijeg poslovnog ambijenta“, rekao je Salinas.

Urađena je studija učinka sudova u BiH, koja pokazuje da FBiH treba ojačati privredna odjeljenja sudova provođenjem paketa reformi za unapređenje efikasnosti i kvalitete obrade predmeta. Druge opcije, koje bi zahtijevale restrukturiranje sudskog sistema, su dosta skupe, a i ne postoje čvrsti dokazi da bi se time povećala efikasnost na svrsishodan način.

„Integrirani paket reformi uključio bi jačanje privrednih odjeljenja sudova kroz razmjenu znanja, optimalnu raspodjelu predmeta, unapređenje baze podataka o privrednim predmetima i efektivno upravljanje učinkom sudova, brzo praćenje rješavanja sporova malih vrijednosti, olakšanje pristupa pravosuđu za mala i srednja preduzeća kroz izgradnju kapaciteta i informativne kampanje, osmišljavanje i provođenje programa obuke za privredne sudije i druge učesnike u sudskom procesu, prevazilaženje nedostataka i smanjenje uskih grla u obradi predmeta kroz proceduralne reforme. Oko ovih reformi su širok koncenzus postigli akteri i u FBiH i u RS“, rekao je Salinas za Business magazine.

Arbitraža je naglašena kao modalitet unapređenja.

“Efikasnost pravosuđa posebno je bitna za mala i srednja preduzeća čije poslovanje ne može izdržati duge sudske procese te bi u njihovom primjeru efikasnije bilo razvijati i jačati sistem arbitraže kao jedan od alternativnih načina rješavanja sporova”, rekao je za Business magazine Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, ističući da bi moderan sistem arbitraže doprinio efikasnosti sudstva rasterećenjem privrednih odjeljenja i privrednih sudova.

“Na taj način bi meritorno rješenje spora prešao u sistem arbitraže, te dalje omogućilo preusmjerenje resursa pravosuđa ka rješavanju predmeta koji se nalaze u isključivoj nadležnosti suda. Tada bi arbitraža i sudstvo zajedno stvorili sistem koji osigurava zaštitu prava i interesa preduzeća u BiH. Postojanje i funkcionisanje takvog sistema bi dodatno doprinosilo sigurnijem sistemu realizacije investicija i odvijanju poslovanja”, dodao je Jašarspahić.

Trazi se web urednik radi objave zakona

Traži se radnik za uređivanje portala https://advokat-prnjavorac.com  te objavu prečišćenih tekstova  zakona https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html  , sudske prakse Bosne i Hercegovine na svim nivoima koja je na linku: https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa-BiH.htm

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here