BM istražuje: Kakvi ekonomski izazovi očekuju BiH u 2019.

Uz pretpostavku da nema globalnih recesija ili nekih ekonomskih kriza na EU tržištu, Bosna i Hercegovina, shodno veličini svoje ekonomije, uvijek može očekivati ovakav rast, od 2 do 3 posto, bez obzira na to šta radili domaći donosioci odluka, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić

149
Admir Čavalić

Godina u koju smo ušli puna je ekonomskih izazova. Svjetski analitičari predviđaju nove krize, i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropskoj uniji. Berze su uzdrmane, a u SAD je došlo do novog rasta kamata.

O tome kako će se stanje na svjetskoj ekonomiji reflektirati na Bosnu i Hercegovinu, za Business Magazine govori ekonomski analitičar i aisistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Admir Čavalić.

EU integracije

“Najveći ekonomski izazov za našu zemlju u ovoj godine odnosi se na dalji tok EU integracija. U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da je Bosna i Hercegovina apsolutno ovisna o EU ekonomiji i procesima EU integracija. Bilo kakav napredak u tom pravcu, odnosno pogoršanje odnosa, direktno će se odraziti na našu ekonomiju i potencijal ekonomskog rasta. Druga važna pitanja su ona koja se tiču reforme fiskalne politike, s fokusom na zakone o doprinosima i dohotku, kao i reforme javne uprave, te velikih socijalnih sistema poput zdravstva, PIO itd. Uspješnost rješavanja ovih pitanja će se odraziti na konkurentnost naše ekonomije, kao i mogućnost privlačenja stranih direktnih investicija”, kaže Čavalić.

Kao posljedica rasta kamata u SAD, Čavalić kaže kako se očekuje blagi rast kamata u EU, pa onda posljedično i u region.

“Naročito se rast kamata očekuje od sredine godine, međutim riječ je o planiranim politikama normalizacije, što znači da neće doći do većih, tektonskih poremećaja. Bosanskohercegovački bankarski sektor je stabilan, likvidan i zaista ne postoji neka veća opasnost. Također, više kamatne stope mogu djelomično usporiti ekonomiju, ali s druge strane pogoduju štednji, koja je svakako visoka u BiH. Sve u svemu, zasad nema razloga za brigu”, ističe Čavalić.

On dodaje da država nema zakonske mehanizme, niti ekonomsku snagu, za ozbiljniju intervenciju u ovoj oblast i uglavnom sve zavisi od kretanja na globalnom tržištu, odnosno politika značajnih ekonomije svijeta.

Komentirajući rast GDP-a, Čavalić kaže da njegov rast od 3 posto, prije svega, ukazuje na određenu makroekonomsku stabilnost u zemlji.

Bazni rast

“Međutim, skromni rast je uslovljen procesima EU integracija, odnosno povećanjem trgovinskih odnosa naše zemlje sa zemljama EU. Uz pretpostavku da nema globalnih recesija ili nekih ekonomskih kriza na EU tržištu, Bosna i Hercegovina, shodno veličini svoje ekonomije, uvijek može očekivati ovakav rast, od 2 do 3 posto, bez obzira na to šta radili domaći donosioci odluka. Ono što je problematično je što ovakav rast tek za desetak i više godina može vidno unaprijediti životni standard građana”, mišljenja je Čavalić.

Da bismo imali istinske promjene, Čavalić kaže kako moramo rasti po stopi od 6 posto i više, i to u kontinuitetu od nekoliko godina.
“Konkretno, pored baznog rasta od 3 posto, uslovljenog tržištem EU, moramo provesti reforme, koje će dodati i ekstra 3 posto rasta. Kada je riječ o nezaposlenosti, zaista je nezahvalno komentarisati izvještaje koji se pojavljuju u javnosti, uzimajući u obzir metodologiju evidencije zaposlenosti, kao i rad zavoda za zapošljavanje. Tu su svakako i sezonski poticaji vlada za zapošljavanje, a koji unose dodatnu konfuziju pri tumačenju ovih trendova. Za ocjenu rada neke vlade, uopće ne treba koristiti podatke o zaposlenosti, jer je njima moguće manipulisati. Ekonomski rast je osnovni kriterij (ne)uspjeha jedne vlade”, kaže Čavalić.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here