Kako ocjenjujete poslovni ambijent u BiH tokom 2018. godine uopće?
“Možemo reći da je 2018. godina bila godina u kojoj je bilo određenih pomaka naprijed, ali u isto vrijeme i koraka unazad, tako da je teško ocijeniti da li je poslovni ambijent u BiH bio pozitivan ili ne. Kompletna godina bila je u znaku izvoza u EU te smo tokom godine imali najave izvoza na EU tržište međutim ništa od toga nije se realiziralo. Sigurno je da su se određeni pomaci na tom putu desili, međutim ne možemo a da ne primijetimo propuste od strane državnih organa koji su doprinijeli nešto sporijem procesu. Kraj godine označilo je kršenje CEFTA sporazuma od strane Kosova, prvo sa uvođenjem 10 posto carinske stope, a na kraju i 100 posto što nas je totalno isključilo sa kosovskog tržišta”.
Stvarna slika
S kojim izazovima u poslovanju ste se susretali u prethodnoj godini?
“Ukoliko razvijate biznis, a Akova Grupacija konstantno radi na tome, svakako jedan od najvećih izazova ove, ali i prethodnih godina je kvalitetna radna snaga. Svakog dana svjedočimo odlasku radne snage iz BiH u zemlje EU. Sve to se odražava na manjak radne snage. Izazov je svaki dan raditi u ambijentu u kojem ekonomski razvoj nije primarni cilj, već se ponekad pitamo da li je ekonomski razvoj na dnu prioriteta vladajućih političkih struktura. Svaki dan slušamo fraze poput „ekonomski razvoj“, „napredak“, „pozitivne promjene“ međutim to su i dalje samo fraze, jer stvarna slika pokazuje nedostatak poticaja, razumijevanja, zalaganja, komunikacije sa privrednicima i slično. Općepoznato je da je državno uređenje kakvo ima BiH skoro pa nemoguće finansijski održavati. Trenutno uređenje je nalik nemani koja da bi opstala u formi kojoj postoji te pokrila troškove ovog izuzetno velikog državnog, entitetskog, kantonalnog i općinskog aparata, mora da jede sve pred sobom u vidu poreza, fiskalnih i parafiskalnih nameta i drugih poslovnih opterećenja. Problem ovako skupog aparata ogleda se i u neefikasnosti, ali i dosta lošoj komunikaciji između državnih institucija”.
Ekonomski potezi
Koji je to najprioritetniji ekonomski potez koji bi nova vlast trebala preduzeti s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta?
“Nagomilalo se mnogo problema koje treba izvlačiti i postepeno rješavati. Svakako bi kao prioritetne ekononomske poteze mogli navesti klasificiranje sektora koji imaju potencijal za ekonomski razvoj, transparentnu i kvalitetnu podjelu poticaja koji će dati rezultat u ekonomskom razvoju, kvalitetniju komunikaciju između državnih institucija koje koordinacijski djeluju, uvođenje olakšica i stvaranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, povećanje minimale plaće koje bi za rezultat imalo i viši ekonomski standard, objavljivanje projekata, tendera i poticaja kroz kvalitetne medijske kanale, uvođenje plavog goriva za privredne subjekta, zapošljavanje sposobnog i kvalitetnog, a ne podobnog kadra u državne institucije, kvalitetnije praćenje procesa za izvoz robe BH u zemlje EU, ubrzavanje administrativnih procedura, zaštitu i promociju bh. prozvoda, izmjenu i dopunu Zakona o javnim nabavkama. Nedopustivo je da kompanije iz drugih država podmeću robu državnim institucijama, a koje su poslove dobile kroz proces javnih nabavki. Sigurno je da bi ova lista mogla da bude puno duža”.
