Biogasne elektrane mogu biti dodatni prihod farmera

Korištenje životinjskog otpada za proizvodnju energije donosi brojne prednosti za poljoprivrednike, ali i državu

308
Bioenergija

Biomasa je jedan od obnovljivih izvora energije, a sam pojam označava biološki materijal nastao od živih organizama, poput drva i otpada. Biomasa se koristi za generiranje topline koja se može onda iskoristiti, između ostalog, i za proizvodnju električne energije. Dvije su glavne vrste biomase koje se u BiH mogu iskoristiti za proizvodnju električne energije: drvna biomasa (otpad u drvoprerađivačkoj industriji) i životinjski otpad u poljoprivredi. Drvna biomasa direktno se sagorijeva u kotlovima i proizvodi se vodena para koja pokreće parnu turbinu i generator. Takve elektrane nazivaju se elektrane na biomasu. Životinjski otpad u poljoprivredi koristi se za proizvodnju biogasa koji se sagorijeva u gasnom motoru kojim se pokreće generator. Takve elektrane nazivaju se elektranama na biogas.

Korištenje životinjskog otpada za proizvodnju energije donosi brojne prednosti za poljoprivrednike, ali i državu. Zbrinjavanje životinjskog otpada sa stočnih farmi predstavlja jedan od velikih izazova za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini. Velike količine stajskog đubriva (stajnjaka, gnoja) proizvodi se na farmama koje nemaju dovoljno zemljišta pod usjevima da iskoriste taj stajnjak kao đubrivo. Često se stajsko đubrivo odlaže direktno na zemljište i to može dovesti do zagađenja vode zbog procjeđivanja oborinskih voda kroz stajsko đubrivo. Pored toga, biogas koji nastaje razgradnjom stajskog đubriva oslobađa se u atmosferu i doprinosi globalnom zagrijavanju.

U BiH samo dvije elektrane

„U elektranama na biogas se stajnjak odlaže u nepropusnim spremnicima, a biogas se pretvara u električnu i toplotnu energiju. Subvencionirana kupovina električne energije iz elektrana na biogas omogućava poljoprivrednicima podsticaj da investiraju u elektranu i pravilno rukuju i odlažu otpad, čime štite vodu, tlo i zrak od zagađenja. Također, subvencionirana kupovina električne energije iz elektrana na biogas i biomasu poljoprivrednicima i drvoprerađivačkoj industriji pruža dodatni i sigurni izvor prihoda koji će im pomoći tokom tržišnih fluktuacija, čime će se sačuvati već postojeća radna mjesta i stvoriti uslovi za nova“, za Business magazine kaže Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku, USAID Investiranje u sektor energije (EIA).

Da bi se dobila energija na ovaj način te da bi se đubrivo moglo iskoristiti za đubrenje usjeva, potrebno je da se stajnjak odlaže u betonskim, nepropusnim spremnicima (fermentorima), gdje se drži na temperaturi od 37 stepeni Celzija i fermentira tokom perioda od 40 do 50 dana. Tokom fermentacije stvara se biogas kojim se pogoni gasni motor i generator i proizvodi električna i toplotna energija. To je jedan od benefita elektrana na biogas. Drugi benefit je u tome da  se nakon fermentacije, fermentirani stajnjak, koji sada predstavlja organsko đubrivo bez neprijatnog mirisa, odlaže u drugom spremniku dok ne dođe vrijeme za đubrenje usjeva. Sve hranjive materije za biljke/usjeve su očuvane, a kao rezultat dobije se đubrivo jednako kvalitetno kao đubrivo koje se dobiva tradicionalnim načinom.

Međutim, u našoj zemlji potencijal elektrana na biogas nije iskorišten. U BiH postoje dvije elektrane ove vrste i to obje u entitetu Republika Srpska, dok u FBiH proizvodnja energije na ovaj način još nije zaživjela.

„ U RS postoje dvije elektrane na biogas i dvije elektrane na biomasu. Gledajući ukupnu proizvodnju električne energije u BiH, to su mala postrojenja. Međutim, ukupni potencijal biomase za proizvodnju električne i toplotne energije je značajan i treba ga iskoristiti u cilju povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a posebno zbog zaštite okoliša i podrške poljoprivredi i drvoprerađivačkoj industriji. U Federaciji BiH ne postoji ni jedna elektrana na biogas ili biomasu. Elektranu na biogas nije ni bilo moguće izgraditi jer u Akcionom planu za korištenje obnovljivih energije FBiH (APOEF) nije bio planiran subvencionirani otkup električne energije, odnosno otkup po garantovanoj otkupnoj cijeni (feed-in tarifa)“, objašnjava Kulić.

Trenutno jedina operativna elektrana na biomasu u BiH je Buffalo Energy u okviru   stočne farme Gold-MG sa sjedištem u Donjem Žabaru kod Šamca. Elektrana je počela sa radom prije dvije godine, a u procesu proizvodnje energije koriste stajnjak u tečnom i čvrstom obliku porijeklom sa govedarskih, svinjogojskih i živinarskih farmi kao što su silirani ratarski proizvodi – energetske biljke, otpaci hrane biljnog i životinjskog porijekla, ostaci biomase iz ratarske proizvodnje, otpadne materije organskog porijekla iz prehrambene i proizvođačke industrije i drugi proizvodi organskog porijekla.

„Ukupna dnevna proizvodnja električne energije u postrojenju kreće se od 21.600 kWh do 23.700 KWh, što znači da postrojenje radi snagom od 900 do 990 KW. Pored električne energije, u koogeneretavinom postrojenju proizvodi se i toplotna energija uvećana u odnosu na električnu energiju za koeficijent 1,2. Predmetno postrojenje priključeno je na distributivnu mrežu, a otkup ove vrste energije funkcioniše na principu Feed In – tarifa, odnosno stimulativnih cijena otkupa od 0,24KM za isporučenu energiju u sistem, a prema ugovoru o obaveznom otkupu i na principu premija za energiju potrošenu za sopstvene potrebe na lokaciji izuzev energije koju troši postrojenje za svoj rad“, za Business magazine kaže Goran Mitrović, direktor farme Gold-MG.

Mitrović dodaje da isplativost biogasnih elektrana nije tako brza zbog visine ulaganja u investiciju i koštanja procesa proizvodnje, ali da isplativost svakako postoji te zahtijeva značajan rad i ulaganja u kontinuitetu, kao i prethodno organizovanu proizvodnju značajnih kapaciteta.

Skupa ali isplativa investicija

Iako donosi mnogo benefita, samo pokretanje elektrane na biogas nije jednostavno ni jeftno. Potrebno je prikupiti veliki broj dozvola i saglasnosti i izraditi projektnu dokumentaciju. Osim toga, da bi poljoprivrednici pokrenuli elektranu na biomasu potrebna su značajna investicijska sredstva koja se kreću od dva do deset miliona KM, a ne postoje povoljni krediti kod entitetskih razvojnih banaka. Zaduživanje kod komercijalnih banaka također nije opcija s obzirom na to da ove banke traže hipoteku nad postojećom imovinom investitora i kamate od pet posto te nisu spremne učestvovati u riziku tako što će hipoteka biti samo na elektrani (projektno finansiranje). Kod investitora, ako bi i željeli ulagati, opet dolazimo do onoga što ih najviše odvraća, a to je nepovjerenje prema nadležnim institucijama da će se električna energije dugoročno i redovno otkupljivati po podsticajnim cijenama.

„Razlozi koji su presudni za investiranje u ovakav projekat su unapređenje postojeće ratarske i stočarske proizvodnje kroz iskorištenje nusproizvoda i podizanje vrijednosti predmetne proizvodnje, društvena odgovornost i funkcionisanje na ekološkim principima prozvodnje te poboljšanje uslova životne sredine. Ulaganja u navedeni projekat su oko sedam miliona KM. Procedure, dozvole i administrativne barijere postoje u svakom procesu, što ne zaobilazi ni ovo postrojenje, ali se pravovremenim postupanjem, istrajnošću i poznavanjem materije može u realnim rokovima završiti kompletna procedura, sa preduslovom da je zakonska regulativa na visokom nivou, što se može reći za RS. Primjera radi, za naše postrojenje kompletne procedure završene su za otprilike osam do 12 mjeseci, dok je izgradnja trajala oko 24 mjeseca“, objašnjava Mitrović.

Osnovni razlog zašto još uvijek u FBiH ne postoji nijedna elektrana na biogas je taj što nisu postojale otkupne kvote jer su nadležne institucije smatrale da kvote nisu potrebne jer nema interesa investitora, koji nisu željeli ulagati upravo zbog nepostojanja kvota. Vlada Federacije BiH nedavno je donijela izmjene Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH, kojim je osigurano subvencioniranje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste biogas, što je značajan korak naprijed.

Vlada FBiH usvojila je izmjene Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH (APOEF) koje sadrže i planiran subvencionirani otkup električne energije iz elektrana na biogas (kvota za elektrane na biogas). USAID EIA uložio je puno truda da pomogne nadležnim institucijama da uvide važnost poticanja elektrana na biogas i na odgovarajući način izmijene APOEF i na kraju je to urodilo plodom. Izmjenom Akcionog plana omogućeno je poljoprivrednicima da investiraju u elektrane na biogas, čime mogu na isplativ i okolišno prihvatljiv način riješiti problem zbrinjavanja životinjskog otpada. Garantovana otkupna cijena za postrojenja od 23kW do 150kW veoma je povoljna i investicija se može isplatiti samo kroz prodaju električne energije, a dodatni prihod se može ostvariti kroz prodaju đubriva i korištenje toplotne energije“, ističe Kulić.

U okviru entitetskih akcionih planova za korištenje obnovljivih izvora energije, koji su onda objedinjeni u Akcioni plan na državnom nivou, određene su količine električne energije po vrsti elektrane (hidro, solar, biomasa, biogas) koje će se otkupljivati po garantovanoj otkupnoj cijeni (feed-in tarifa).

„Garantovana otkupna cijena je cijena po kojoj investitor može u periodu od 12 godina u FBiH ili 15 godina u RS da povrati investiciju i pokriva operativne troškove. Investitor potpisuje ugovor o otkupu električne energije sa operatorom za obnovljive izvore FBiH ili RS na period od 12, odnosno15 godina. Garantovanu otkupnu cijenu određuju entitetske regulatorne komisije za energiju (Regulatorna komisija za energetiku RS i Regulatorna komisija za energiju u FBiH). U nekim slučajevima cijene su vrlo različite. Jedan od razloga je taj što je u FBiH podjela prema snazi postrojenja takva da se stimulišu i manja postrojenja koja su skuplja u odnosu na veća. Definirane kvote u FBiH znače da će u FBiH do kraja 2020. godine biti moguće izgraditi elektrane na biogas ukupnog kapaciteta od 1200kW. Da bi se razumjelo o kojim kapacitetima se radi, ako bi se za te elektrane koristio samo stajnjak sa farmi muznih krava, ukupan kapacitet farmi trebao bi biti oko 8.000 krava, a najveća farma u BiH ima manje od 1.000 muznih krava. Međutim, postoji veliki broj malih farmi tako da u BiH ima 455.000 goveda prema podacima Agencije za statistiku BiH, što je ogroman potencijal za biogasne elektrane“, objašnjava Kulić.

Kada su u pitanju kapaciteti farmera, Kulić ističe da u BiH ima nekoliko farmi koji imaju kapaciteta da sami izgrade elektrane na biogas.

„S obzirom na to da trenutno nema niti jedne elektrane na biogas u FBiH, veliki iskorak bi predstavljala izgradnja samo jednog postrojenja. Veliki broj malih farmera nema kapacitet da sami izgrade elektranu na biogas, ali sve njih povezuje isti problem zbrinjavanja stajskog đubriva. Stoga treba da iz zajedničkog interesa povežu i zajednički investiraju u biogasnu elektranu i iskoriste priliku koja im se pruža kroz subvencionirani otkup električne energije“, dodaje Kulić.

Za maksimalan kapacitet rada elektrane Buffalo Energy, snage 999 KW, potrebno je na dnevnoj bazi oko 220 tona raznih sirovina.

„Da bi se obezbijedile neophodne sirovine potrebno je ostvariti saradnju i sa drugim govedarskim farmama u okruženju ili imati sopstvene dovoljne kapacitete farmi. U konkretnom slučaju, mi ostvarujemo dobru saradnju sa još dvije veće govedarske farme i drugim proizvođačkim firmama kako bismo obezbijedili dovoljnu količinu sirovine“, ističe Mitrović.

Interes investitora za ulaganje u elektrane na biogas svakako postoji te je već sada jedan investitor u procesu dobivanja građevinske dozvole, a drugi su počeli sa aktivnostima potrebnim za ishođenje dozvole. S obzirom na to da su razvijene zemlje već davno prepoznale potencijale ovih elektrane te ih u Njemačkoj ima oko 8.000, u Češkoj oko 600, nadat je se da će se nakon izmjena Akcionog plana za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH, krenuti i sa izgradnjom prve elektrane na biogas u FBiH.

 

 

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here