Pripremila Tamara Zablocki
Lideri zemalja koje raspolažu sa 85 posto svih ekonomskih aktivnosti u svijetu te se protežu na 66 posto svjetske populacije, 75 posto međunarodne trgovine i 80 posto globalnih investicija predstavljaju Argentinu, Australiju, Brazil, Kanadu, Kinu, Francusku, Njemačku, Indiju, Indoneziju, Italiju, Japan, Meksiko, Rusiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku, Južnu Koreju, Tursku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju. Svjetski moćnici su se na samitu u Buenos Airesu, prvom na teritoriji Južne Amerike, sastali usred rastućih napetosti između Rusije i Ukrajine, trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te nedugo poslije ubistva novinara Jamala Khashoggija u koje je umiješan vrh Saudijske Arabije.
Uoči samita hiljade demonstranata promarširale su Buenos Airesom u znak protesta protiv ekonomskih politika najrazvijenijih industrijskih nacija, a zbog protesta koji tradicionalno prate okupljanja G7, G20, kao i onog u Davosu, vlasti su pozvale građane da, ukoliko mogu, napuste grad za vrijeme trajanja samita.
No, demonstranti se ne bi mogli ni približiti učesnicima skupa G20, budući da je Buenos Aires bio doslovno blokiran i opasan policijskim kordonima, a čak je i riječni saobraćaj na La Plati bio obustavljen. „Protivimo se politikama G20, koje uništavaju svijet. U Argentini i ostatku svijeta nedostaje obrazovanja, hrane i radnih mjesta, zahvaljujući politikama o kojima se ovdje raspravlja“, izjavila je za Reuters demonstrantkinja Patricia Silvino, fabrička radnica.
Reforma WTO
Samit je održan u vrijeme dok se Argentina bori s inflacijom od 40 posto i slabim ekonomskim rastom. Bez obzira na to, početak samita obilježio je optimizam i spremnost na ekonomske dogovore, poput novog NAFTA sporazuma, USMCA, koji su nakon dvije godine pregovora potpisali SAD, Meksiko i Kanada. Razgovaralo se o klimatskim promjenama, zapošljavanju u eri digitalizacije, globalnom razvoju i smanjenju siromaštva. Postignut je i dogovor o reformi Svjetske trgovinske organizacije (WTO), na koju su se zvaničnici G20 obavezali u zajedničkoj izjavi. O ovom pitanju će grupa podrobnije razgovarati na narednom samitu u Osaki, u junu. U zajedničkoj izjavi, međutim, nije spomenut protekcionizam, budući da su se SAD usprotivile toj riječi, javio je AP.
Zanimljivo je da je zemlja domaćin, Argentina, uoči samita otkrila svoja slaba očekivanja, navodeći da lideri G20 možda neće moći postići konsenzus za zajedničku izjavu. Dvije besane noći diplomatskih razgovora ipak su rezultirale zajedničkom izjavom, ali su analitičari mišljenja da je ona razvodnjena i da zaobilazi trgovinu i druge probleme. Thomas Bernes iz Centra za međunarodno upravljanje (CIGI) mišljenja je da lideri zajedničkom izjavom nisu uspjeli srediti trgovinu, što je prioritet za povećanje ekonomskog rasta i broja radnih mjesta. „Lideri su zatomili međusobne razlike nejasnim jezikom i nisu adresirali protekcionizam, koji je činio dio svake zajedničke izjave prethodnih samita G20. To je jasan korak unatrag.“
Finansijska tržišta, ipak, su odahnula nakon saopćenja američkih zvaničnika da su se američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping na večeri tokom samita dogovorili o 90 dana primirja u trgovinskom ratu. Trump je obećao da zasad neće podizati carine na 200 milijardi dolara vrijednu kinesku robu, a Xi se složio da će dozvoliti kupovinu „još uvijek neodređene ali vrlo značajne količine poljoprivrednih, energetskih, industrijskih“ i drugih proizvoda iz Sjedinjenih Država, kako bi smanjio veliki američki trgovinski deficit s Kinom, navela je Bijela kuća u saopćenju. Prekid vatre će kupiti nešto vremena dvjema najvećim ekonomijama svijeta da pokušaju izgladiti nesuglasice, ocijenili su svjetski mediji.
Klimatske promjene i migracije
Pitanje posvećenosti borbi protiv klimatskih promjena ostalo je tamo gdje je i bilo, jer su SAD ostale pri svom ranijem stavu te je samit završen tako što se 19 od 20 članica G20 obavezalo na posvećenost Pariškom sporazumu.
Ipak, ekološke organizacije pozdravile su zajedničku izjavu. „To da su lideri G20 podržali Pariški sporazum i utvrdili posvećenost njegovoj punoj implementaciji u zajedničkoj izjavi je važno, a govori i o tome da je argentinska vlada s pravom učinila klimatske promjene važnom temom agende“, ocijenili su iz organizacije World Wildlife Fund za AP. Migracije su također bile sporno pitanje te zajednička izjava ne govori puno o ovom pitanju, osim da će zemlje članice „razmotriti kako nastaviti dijalog“, ističe Quartz.
Političke napetosti na samitu ogledale su se u najavljenom pa otkazanom susretu američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koju je Trump objasnio ruskom zapljenom ukrajinskih brodova, a Moskva argumentovala američkim unutrašnjim problemima, ali je svijet zato obišla bizarna fotografija iznimno srdačnog susreta Putina i saudijskog princa Mohammada bin Salmana koji su jedan drugom „nabacili peticu“. Prisustvo saudijskog princa na samitu općenito je izazvalo nelagodnost, zbog umiješanosti Saudijske Arabije u slučaj saudijskog novinara Jamala Khashoggija, koji je u oktobru brutalno ubijen u konzulatu bliskoistočne države u Istanbulu.
Salmanovo prisustvo na samitu u Buenos Airesu dovelo je do niza čudnih momenata zabilježenih medijskim kamerama, poput onog u kojem je francuski predsjednik Emmanuel Macron snimljen kako „ruži“ saudijskog princa. Macron je snimljen kako Salmanu govori: „Zabrinut sam“, „Nikad me ne slušaš“ i „Ja sam čovjek od riječi“, ali je francuski predsjednik kasnije izjavio da je sa Salmanom samo podijelio svoju zabrinutost. Britanska premijerka Theresa May također je navela da je u istom tonu razgovarala sa Salmanom, ali je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potvrdio da je kanadski premijer Justin Trudeau bio jedini lider od čitave grupe G20 koji je spomenuo ovaj problem tokom zvaničnih sastanaka.
