Fudbalska reprezentacija BiH je porazom od Španije u prijateljskom meču u Las Palmasu završila izuzetno uspješnu 2018. godinu kada je riječ o reprezentativnom fudbalu. Osim osvajanja prvog mjesta u grupi B3 Lige nacija, izborenog plasmana u elitnu diviziju (Ligu A), Zmajevi su osigurali barem baraž ukoliko se ne uspiju kvalificirati na smotru najboljih evropskih reprezentacija Euro 2020 kroz kvalifikacije, a jedan od najvećih dobitaka svakako je imenovanje Roberta Prosinečkog za novog selektora. Prosinečki je na mjesto selektora reprezentacije BiH imenovan 4. januara ove godine i nepobitna je činjenica da je za manje od godinu dana imao izuzetan uticaj na reprezentativni fudbal te da je novi selektor u prvoj godini u potpunosti opravdao, čak u jednu ruku i nadmašio sva očekivanja.
Pojeo diplomu
Robert Prosinečki rođen je 1969. godine u Njemačkoj, gdje je i napravio svoje prve fudbalske korake u omladinskoj školi Stuttgart Kickersa. Kada je imao 10 godina sa porodicom se preselio u Hrvatsku, a seniorsku karijeru počeo je u zagrebačkom Dinamu.
Već kao omladinac pokazivao je nesvakidašnji talenat i počeo skupljati brojna priznanja. Sa juniorskom reprezentacijom Jugoslavije postao je svjetski prvak 1987. godine, a iste godine proglašen je i najboljim juniorskim igračem svijeta. Upravo te 1987. godine napustio je Dinamo uz odobrenje tadašnjeg trenera zagrebačke ekipe Miroslava Ćire Blaževića, koji Prosinečkog nije želio u dresu Modrih, smatrajući da on nema ono što je potrebno kako bi postao ozbiljan fudbaler. Ostat će upamćena Ćirina legendarna izjava i obećanje da će pojesti svoju trenersku diplomu ako Prosinečki ikada postane igrač. Suprotno Ćirinim predviđanjima, Prosinečki je postao igrač i to kakav. Iz Zagreba je 1987. godine otišao put Beograda gdje je u dresu Crvene zvezde pokazao svoj raskošni talenat i 1991. godine osvojio Kup evropskih prvaka. Nakon Crvene zvezde uslijedila je njegova španska avantura u kojoj je igrao za dva najveća tamošnja kluba, Real Madrid i Barcelonu, ali i Real Oviedo i Sevillu. U Dinamo se vratio 1997. godine, pomogavši Modrima da u sezoni 1998/1999. stignu do prvog plasmana u grupnu fazu Lige prvaka.
Nakon Dinama kratko je nastupao u Hrvatskom dragovoljcu, a sezonu 2001/2002. proveo je u engleskom Portsmouthu. Upravo je u Portsmouthu Prosinečki pod stare dane odlučio podsjetiti kakav je igrač. Za jednu jedinu sezonu postao je miljenik navijača ove ekipe, a mnogi ga i danas ubrajaju među najboljih 11 Portsmoutha svih vremena. Nakon Otoka igrao je još i u Olimpiji, NK Zagreb i NK Savski Marof, a u posljednjem je i okačio kopačke o klin. Igračka karijera Roberta Prosinečkog je, dakle, zaista impozantna. Osvojio je, između ostalog, juniorsko SP i Evropsko prvenstvo za igrače do 21 godine sa omladinskim selekcijama Jugoslavije, treće mjesto na Svjetskom prvenstvu sa Hrvatskom, tri naslova prvaka Jugoslavije sa Crvenom zvezdom, titulu prvaka Španije sa Realom i tri titule prvaka Hrvatske sa Dinamom. Iako zaljubljenik u fudbal, Prosinečki nikada nije bio zaljubljenik u sportski način života, a takav stav ga je možda koštao još bogatije karijere.
Trenerski život
Robert Prosinečki je trenersku karijeru počeo 2006. godine i to kao pomoćnik Slavena Bilića u hrvatskoj reprezentaciji. Za njegovog boravka u stručnom štabu Vatrenih izboren je plasman na Evropsko prvenstvo u Austriji i Švicarskoj. Nakon četiri godine pod Bilićevim mentorstvom Prosinečki je dobio svoj prvi samostalni trenerski angažman i to u Crvenoj zvezdi. Navijači Zvezde su sa oduševljenjem dočekali povratak legende kluba, a Prosinečki im se odužio osvajanjem Kupa Srbije 2012. godine. U oktobru iste godine Prosinečki je napustio klupu Crvene zvezde i preuzeo turski Kayserispor. Uspio je ovu ekipu od dna tabele turskog šampionata dovesti do petog mjesta, što je najveći uspjeh u historiji kluba.
Nakon Kayserispora Prosinečki je ostvario i svoj prvi selektorski angažman. Zasjeo je 2014. godine na klupu Azerbejdžana, na kojoj je ostao tri sezone. Imao je nekoliko dobrih rezultata sa ovom selekcijom, no na kraju nije napravio iskorak kakvog su u Azerbejdžanu očekivali.
Hrvatski strateg izabran je u januaru jednoglasnom odlukom i uz punu podršku Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH na poziciju selektora osvojivši svih 15 glasova, a u najužoj konkurenciji pored njega bio je Amar Osim. Otkrio je i zašto je baš odabrao BiH, a imao je ponudu Slovenije.
“Kada su došli pričati sa mnom, prihvatio sam tu ideju. BiH je u samom vrhu evropskog fudbala i taj motiv bio mi je ključan. Nisam preuzeo Sloveniju jer smatram da BiH ima veću kvalitetu i da se s njom može nešto napraviti”, rekao je svojevremeno Prosinečki.
Preuzimanjem bh. reprezentacije kojoj slijedi smjena generacija, vidljivo je da Prosinečki u karijeri ne ide za novcem nego za izazovom i konstantnim napretkom.
Prosinečki je odabrao BiH i pored osjetno bolje ponude drugog saveza u regiji. Slovenija mu je prije ponudila 350.000 eura godišnje za preuzimanje njihove reprezentacije. Odbio je i preuzeo BiH za dvostruko manje novca. Navodno, Prosinčki sada zarađuje 15.000 eura mjesečno, ali može zaraditi i 400.000 eura ako se plasiramo na Euro 2020. godine. Što se tiče fiksne zarade i eventualne nagrade, definitivno je na gubitku kada se ponuda koju je odabrao uporedi s onima koje je odbio. U Azerbajdžanu je zarađivao milion eura godišnje. Dodajmo i da su mu u Bakuu, oduševljeni rezultatima hrvatskog stručnjaka, nudili 1,5 miliona eura godišnje za produženje ugovora. Prosinečki ih je odbio jer je znao da je s Azerbajdžanom napravio maksimum, a mogao je ostati tamo i inkasirati milione bez ikakvog imperativa.
Predstojeći izazovi
Rezultati koje je reprezentacija BiH postigla s Robertom Prosinečkim tokom 11 mjeseci od kada je selektor su izvrsni. U deset utakmica naša momčad izgubila je samo jednu.
Nakon što je fudbalska reprezentacija BiH odigrala susret bez pogodaka protiv Austrije u meču 5. kola grupne faze UEFA Lige nacija, izborili smo elitnu UEFA Ligu nacija A, plasirali se u baraž za Euro 2020 i u narednom ciklusu igrat ćemo s najboljima u Evropi.
Igrat ćemo zajedno sa evropskom kremom i selekcijama Belgije, Francuske, Engleske, Italije, Španije, Portugala, Danske, Švicarske i Ukrajine. Mjesta ima još za jednog, a on se traži između Švedske i Rusije.
“Ova je prava momčad, dobra generacija. Momci imaju kvalitete, nismo izgubili devet utakmica. Kako volimo reći, naši igrači se bacaju na glavu. Kažem, imamo puno kvalitete i nadamo se da ni nećemo igrati baraž već da ćemo kroz kvalifikacije direktno se plasirati na Evropsko prvenstvo. Ranije sam govorio, sve osim odlaska na Euro je neuspjeh. Ipak, ostvarili smo velili uspjeh u Ligi nacija jer ćemo u narednom ciklusu igrati s najboljima u Evropi. Veliki uspjeh mene kao trenera, a i BiH, jer smo u elitnoj grupi”, istakao je Prosinečki.
Reprezentacija se s novim selektorom stabilizirala, igra ima sve jasnije obrise i šteta da nismo u takvom stanju bili prije godinu ili dvije dana kada smo imali bitno kvalitetniji roster.
Davati bilo kakav konačan i ozbiljan sud o Robertu Prosinečkom na osnovnu uspješne 2018. godine je teško, čak i nezahvalno – pravi ispiti i ono što je za reprezentaciju BiH krucijalno dolaze tek 2019. godine, odnosno svoj vrhunac može imati 2020. godine na Evropskom prvenstvu.
