Na osnovu vrste drveća, ocjene tehničke kvalitetne klase i izmjerene debljine stabla, što su podaci koji ulaze u sortimentne tablice, očitava se koliko je procentualno učešće pojedinih šumskih drvnih sortimenata u zapremini stabala za sječu. Svrha sortimentnih tablica dolazi do izražaja prilikom izrade desetogodišnjih planova gospodarenja šumama i plana sječa te prilikom izrade operativnih planova sječa za pojedine šumske sastojine. Osim toga, koriste ih šumarska preduzeća u BiH za planiranje prihoda od šumskih drvnih sortimenata, prilikom ocjene njihove količine, odnosno moguće proizvodenje u budućnosti.
Radi specifičnog odnosa šumarstva i prerade drveta ranije nije bilo od velike važnosti da imamo svoje što preciznje tablice, ali današnji zahtjevi tržišta i EU norme nameću izradu novih tablica, odnosno mijenjanje ovog alata u izradi realnih planova gospodarenja šumom u BiH starog skoro 50 godina. Za sada je to uradilo preduzeće Hercegbosanske šume d.o.o Kupres u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu, jer nije moglo čekati da vlasti prepoznaju i riješe taj problem. Tako je na bazi sadašnjih normi u BiH i EU normi izrade šumskih drvnih sortimenata za jelu, smrču i bukvu, izradilo nove sortimentne i zapreminske tablice.
Nećemo hmeljovke
Sortimentne tablice koje danas koristimo izrađene su 1970. godine na osnovu tada važećih JUS- standarda bivše države za proizvodnju šumskih drvnih sortimenata, za najvažnije vrste drveća (jela, smrča i bukva), a njihovim asortimanom i strukturom bila je predviđena i izrada šumskih drvnih sortimenata za koje danas uopće ne postoji interes na tržištu (motke hmeljovke, razni stupovi, šipovi …).
U vrijeme izrade ovih sortimentnih tablica sektor šumarstva bio je u jedinstvenom sistemu sa sektorom prerade drveta (SOUR). Ukupan prihod od proizvodnje bio je zajednički, koji se prema nekim kriterijima raspoređivao na osnovne ogranizacione jedinice udruženog rada (OUR). Nije bilo međusobne trgovine niti potrebe da se količine šumskih drvnih sortimenata preciznije ocjenjuju unaprijed. Danas su društveno ekonomski tržišni odnosi sasvim drugačiji.
“Sektor šumarstva uglavnom je u državnom vlasništvu, a sektor prerade drveta je privatni pa samim tim postoji potreba da se planovi i procjene proizvodnje šumskih drvnih sortimenata unaprijede. Posebno se javlja problem kod unaprijed ugovorene prodaje određenih količina sortimenata prerađivačima, koje se zasnivaju na procijenjenim količinama korištenjem sortimentnih tablica. Isporuke i plaćanja vrše se po stvarno proizvedenim šumskim drvnim sortimentima pa nastaju problemi kako za preduzeća šumarstva, tako i za kupce ako se ugovoreni i stvarno isporučeni asortimani sortimenata značajno razlikuju”, rekao je za Business magazine Ahmet Lojo, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Skupštine udruženja šumarskih inženjera i tehničara FBiH (USIT).
Prema tome, sortimentne tablice koje su danas u upotrebi u BiH u velikoj mjeri su zastarjele i potrebno je pristupiti izradi novih.
Naime, prilikom izrade dugoročnih planova gospodarenja šumama, godišnjih poslovanja preduzeća, potrebna je što preciznija procjena mogućih ukupnih prihoda od prodaje šumskih drvnih sortimenata. Polazeći od toga, ocjenjuje se obim mogućih investicija u budućem periodu, prihoda lokalnih zajednica od korištenja šuma u njihovim administrativnim granicama i sl.
“Ukoliko je ta ocjena nepouzdana, a temelji se na ocjeni količina raznih šumskih drvnih sortimenata koje se mogu proizvesti na bazi racionalnog iskorištenja drveta iz odobrenog obima sječa, dolazi do problema u redovnom izvršavanju planova, odnosno pošumljavanja, investicija u šumarsku infrastrukturu, nabavke neophodne opreme i slično jer se stvarni prihodi razlikuju od očekivanih”, pojasnio je Lojo.
Nenaučna prilagođavanja
Osim toga, kriteriji za izradu drvnih sortimenata u okviru JUS sistema su se nadopunjavali i mijenjali više puta u prošlosti, a što nije praćeno adekvatnim dopunama i izmjenama sortimentnih tablica. Iako se u suštini ti kriteriji nisu mnogo mijenjali da bi u cjelini onemogućili primjenu starih sortimentnih tablica, neka prilagođavanja rađena su od strane preduzeća šumarstva, nenaučno i neprovjereno.
“Kako je tokom vremena došlo do promjena u strukturi šuma, ali i zahtjeva tržišta za drugim drvnim sortimentima, nameće se potreba za izradom novih sortimentnih tablica koje će zadovoljiti potrebe šumarske struke, a na osnovu trenutno važećih standarda izrade šumskih drvnih sortimenata”, rekao je Lojo.
Također, u budućnosti očekuje nas obavezna primjena EU normi izrade šumskih drvnih sortimenata, a osnov za planiranje proizvodnje po ovim normama nemamo, tj., nemamo sortimentne tablice na bazi EU normi po kojima bi mogli realno ocjenjivati prihode prilikom izrade planova gospodarenja šumama.
”Naše sortimentne tablice nemaju nikave veze sa ispunjavanjem EU normi. Svaka zemlja može imati svoje važeće standarde za proizvodnju šumskih drvnih sortimenata, ali ukoliko uđemo u EU tada će biti obavezna i primjena EU standarda (klasifikacije) šumskih drvnih sortimenata pri njihovom prometu na zajedničkom tržištu. Primjena EU standarda, koji su jasni i poznati, pri izradi drvnih sortimenata moguća je i danas u BiH (naprimjer izradi trupaca za pilansku preradu), ali kvalitet drvne mase šuma, koji predodređuje koje količine pojedinih šumskih drvnih sortimenata se mogu izraditi, lokalno je uslovljen. Prema tome, sortimentne tablice urađene na bazi trenutno važećih ili EU normi moraju biti lokalnog karaktera”, rekao je Lojo, ističući da ne postoje neke opće EU sortimentne tablice, niti ima smisla njihova izrada.
Neshvatanje važnosti
Izrada novih savremenih sortimentnih tablica veoma je zahtjevan posao koji traži angažman i šumarskih preduzeća i naučne institucije.
Prepreka na tom putu je nedovoljna zainteresiranost i neshvatanje važnosti i svrhe od strane državnih šumarskih institucija, odnosno entitetskih ministarstava koja bi trebala da vode takve projekte o korištenju sortimentnih tablica, ali i zbog neodgovornosti i nepostojanje kazni za neizvršavanje planova gospodarenja šumama (po kantonima).
“Da bi se dobile pouzdani procentualni udjeli pojedinih šumskih drvnih sortimenata, potrebno je premjeriti relativno veliki i reprezentativan broj stabala, više od 1.000 za jednu vrstu drveća”, ističe Lojo pojašnjavajući izradu tablica od strane struke.
Moguće trajanje procesa izrade sortimentnih tablica struka procjenjuje na četiri godine.
“Procjena ukupnih troškova, ako bi se pravile opće tablice za cijeli prostor FBiH, iznosi oko 450.000 do 500.000 KM. S obzirom na značaj tablica i vrijeme njihove upotrebe, to je neznatan iznos u odnosu na vrijednost drvne mase koja se posiječe svake godine”, kaže Lojo.
Nakon što je preduzeće Hercegbosanske šume d.o.o Kupres u saradnji sa Šumarskim fakultetom u Sarajevu izradilo nove sortimente i zapreminske tablice, pokrenuto je pitanje izrade novih tablica i u drugim kantonima.
“U ostalim kantonima problem je prepoznat i pokreću se inicijative da se ovaj posao završi izradom lokalnih (pouzdanijih tablica za kanton) ili jednih općih za FBiH kao cjelinu. Očekuje se pokretanje projekta u Sarajevskom kantonu još ove godine, ali finansijske podrške od strane Federalnog ministarstva, čini se, neće biti sve do donošenja novog Zakona o šumama za FBiH”, rekao je Lojo.
