Poslovnim svijetom oduvijek dominiraju muškarci, govore brojke iz svih dijelova svijeta, a tradicionalna Kina nije iznimka u toj statistici. Ipak, posljednjih godina, ako je suditi prema podacima do kojih dolazi američki časopis Forbes sastavljajući svoje godišnje liste milijardera u cijelom svijetu, Kineskinje su najbrojnije među ženama koje uspijevaju izgraditi svoja poslovna carstva od nule, bez pomoći porodičnog nasljedstva. Vjerovatno najbolji primjer takve Kineskinje je Chen Lihua, godinama jedna od najbogatijih žena u Kini koja je postigla izvanredan uspjeh u području izgradnje i prodaje poslovnih nekretnina te dio svog bogatstva uspjela vratiti u zajednicu iz koje je potekla, ponajviše se trudeći da očuva kinesku umjetnost i kulturu za buduće generacije.

Rođena u siromašnoj porodici u Pekingu 1941. godine, Chen je bila potomkinja carskog dijela mandžurske etničke manjine koja je vladala Kinom između 1644. i 1912. ali je osiromašila u vrijeme vladavine Mao Zedonga. Školovanje je bila primorana prekinuti usljed nedostatka novca. Porodični budžet nalagao je da se srednjoškolka uključi u privređivanje te je Chen najprije pomagala porodici radeći različite poslove, a potom je odlučila pokrenuti vlastitu radionicu restauriranja namještaja. Radionica joj je omogućila da postane samostalna te Chen nije ostala označena djetinjstvom provedenim u siromaštvu već je uvidjela da može ići dalje, pomjerajući granice svojih mogućnosti. Odlučna mlada žena je 1981. otputovala u Hong Kong kako bi produbila znanja o trgovini i investicijama, a ovaj odlazak označio je i veliku prekretnicu u njenoj karijeri.

Kineska Peta avenija

U Hong Kongu, Chen je najprije prikupljala znanja i iskustvo, a potom 1988. osnovala Fu Wah International, iskoristivši za to novac koji je uštedjela od prodaje svog namještaja, kao i od prodaje nekretnine koju je naslijedila od roditelja. Najprije je zakoračila na polje stambenih nekretnina Hong Konga, a već u narednih nekoliko mjeseci od osnivanja razmatrala je proširivanje na trgovinu i različite investicije. U rodni Peking odlučila se vratiti 1989. godine, u želji da svoju kompaniju Fu Wah International Group razvija upravo ondje. Pod umješnim vodstvom Chen Luhue, Fu Wah je u samo nekoliko godina svog postojanja zabilježio brzi rast i proširio se na investicije u području građevinske industrije, poslovanja prodajnih centara, poslovnih zgrada, luksuznih hotela, vila i stanova.

Fu Wah je danas prisutan i u drugim područjima osim izgradnje i prodaje nekretnina, poput turizma, kulture i ugostiteljstva te posluje u Australiji i na Novom Zelandu. Kompanija Chen Lihue još uvijek je fokusirana na Peking, ali predstavništva ima i u Tianjinu, Anhuiju, Hainanu, Guangdongu te u Melburnu i Aucklandu gdje je posljednjih godina investirala u izgradnju luksuznih hotela s pet zvjezdica. Vremenom su neke od nekretnina za čiji je nastanak zaslužna Chen Lihua postale ikoničke lokacije, poput ekskluzivnog poslovnog kluba Chang An koji se nalazi na jednoj od najprestižnijih lokacija u Pekingu, na Aveniji Chang An, te osim konferencijskih sala na četiri sprata nudi japanske, kineske i zapadnjačke restorane idealne za poslovne sastanke pripadnika elite koji žele biti skriveni od pogleda javnosti.

Fu Wah je zaslužna i za današnji izgled pekinške ulice Jinbao, 730 metara duge poslovne ulice na sjeveru Avenije Chang An, koja je je posljednjih godina postala najreprezentativnija moderna poslovna ulica u Kini. Ulica Jinbao je praktično središte trgovine u Pekingu, te dominira obližnjim trgovinskim područjima Wangfujing, CBD, Jianguomen i distriktom ambasada. Na ovoj ulici smješteni su brojni luksuzni hoteli, uključujući Regent, Park Plaza i Legendale, prvoklasne poslovne zgrade Jinbao toranj, Huali, Dongcheng administrativni centar, kao i rezidencijalne prostore za strance kojima su obezbijeđene najrazličitije usluge. Ulicu Jinbao dopunjuju ekskluzivni klubovi, izložbena dvorana za automobile Ferrari i Lamborghini, muzej nakita, prodajni centri i skupi restorani.

Uz pomoć čvrstih veza koje Chen Lihua ima u najvišim političkim krugovima Pekinga, Fu Wah je dobio pravo gradnje na nekim od najcjenjenijih lokacija u Pekingu. Investiranje kompanije Fu Wah u područje oko ulice Wangfujing i ulicu Jinbao – koja je kineska inačica Pete avenije u New Yorku – zahvaljujući kojima šoping distrikt Pekinga danas i izgleda onako kako izgleda, a koji podrazumijevaju 1,3 miliona kvadratnih metara nekretnina iza kojih stoji Chen Lihua, nije prošlo bez kontroverzi. Megalomanski projekti po kojima je Fu Wah danas i najpoznatiji doveli su do gentrifikacije, prisilnog iseljavanja nekadašnjih stanovnika iz ovog dijela Pekinga da bi na mjestu njihovih nekadašnjih domova i radnji niknuli daleko luksuzniji prostori, namijenjeni puno bogatijima.

Iako je odavno zagazila u osmu deceniju života, Chen Lihua ne posustaje te u svojim poslovnim odlukama nastoji pratiti kretanja globalne ekonomije i trgovine. Još uvijek na čelu upravnog odbora svoje kompanije, Chen je nakon predstavljanja kineske inicijative Pojas i put još aktivnije počela ulagati u tržišta izvan Kine. Nakon što je Fu Wah kupila Park Hyatt u Melburnu u 2014. godini, kompanija je inicirala izgradnju Park Hyatt u Aucklandu i 2016. započela projekat luksuznog naselja Waterfront Auckland, a godinu dana kasnije investirala i u Silver Fern Railcar, nove, luksuzne željeznice na Novom Zelandu, pomjerivši se korak dalje ka izgradnji čitave turističke platforme u regiji jugoistočnog Pacifika. Još jedno područje u koje je kompanija Chen Lihue stupila je zdravstvena njega, pokrenuvši Laiwa & Ferid Biotechnology Inc.

Muzej crvene sandalovine

Osim po poslovnim poduhvatima, Chen je poznata i po svom najambicioznijem filantropskom projektu, Kineskom muzeju crvene sandalovine koji je osnovala 1999. u Pekingu, kao prvi privatni muzej u historiji Kine. Kineski muzej crvene sandalovine danas je dom više od 300 komada antiknog namještaja i umjetnina koje potiču iz daleke prošlosti, iz kineskih dinastija Ming i Qing, a koje su Chen Lihua i njeni saradnici brižljivo skupljali u posljednje dvije decenije. Muzej koji njeguje izumiruću umjetnost kineske obrade sandalovine dug je Chen Lihue prema vlastitom djetinjstvu u kojem se zaljubila u ovu vještinu, kasnije dugo razmišljajući kako da je sačuva za buduće generacije. Muzej je stoga svojevrstan testament bogate Kineskinje budućim generacijama kojim im u obavezu ostavlja brigu za bogatstvo kineske umjetnosti.

Muzej je ostvarenje njenog dječijeg sna, budući da je dio djetinjstva provela u Ljetnoj palači u Pekingu, diveći se estetici dinastije Qing. „Kako sam odrastala, osjećala sam sve veću potrebu da sačuvam ovaj važan dio kineske kulture. Sandalovina je dio naše kulture. Ne smijemo je izgubiti. Sama po sebi, ona je magična“, izjavila je prilikom otvaranja Muzeja. Stavljajući se u poziciju ambasadorice kineske sandalovine u svijetu, Chen je nekolicinu radova u sandalovini donirala muzejima u SAD, Njemačkoj, Francuskoj i Japanu, a djela koja je ustupila američkom muzeju Smithsonian prikazana su širom zemlje. Chen Lihua, naprosto, vjeruje u davanje, što može zahvaliti svojoj budističkoj vjeri. „Rođeni smo s odgovornošću prema drugima i društvu“, izjavila je.

Za Kineski muzej crvene sandalovine koji se proteže na 25.000 kvadratnih metara, Chen je donirala 200 miliona juana ili oko 24 miliona dolara, a dio svog novca poklonila je i onima kojima je najpotrebniji. Naime, Chen Lihua je već godinama važna donatorka različitih programa za borbu protiv siromaštva i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa, te je samo u 2004. donirala 265 miliona juana za pomoć ugroženima od prirodnih katastrofa. Za svoj doprinos u svijetu umjetnosti i filantropije, Chen je nagrađena počasnim doktoratom na privatnom Koledžu za umjetnost i dizajn Savannah, koji postoji na tlu SAD, Hong Konga i Francuske. Pored toga što je već godinama zastupljena na listama najbogatijih Kineza i Kineskinja, Chen je proglašena i jednom od 100 najuticajnijih osoba u svijetu, prema izboru američkog magazina Time.

Privatni život

Bez obzira što je jedna od najbogatijih žena u Kini i u svijetu općenito, Chen tvrdi da živi iznimno skromnim životom te da dnevno troši manje od 10 juana, što je oko 1,25 eura. Naime, prema navodima lista China Press, sedamdesetsedmogodišnja kineska milijarderka izjavila je da dnevno ne potroši niti 10 juana budući da ne pije kafu, čaj ni alkohol, niti puši. Na tanjiru najviše voli vidjeti obično kinesko stir fried povrće, servirano s rižom. Iz ranijih intervjua, poznato je da je Chen Lihua ponosna na svoju radnu etiku – poslu je uvijek pristupala s apsolutnom predanošću, a jednak pristup imala je odgoju svoje djece: stroga i zahtjevna, provodila je puno vremena s njima nastojeći im prenijeti životne vrijednosti i dovodeći ih sa sobom i na posao.

Chen ima troje djece iz braka s kineskim glumcem Chijem Zhongruijem, a zanimljivo je da obje njene kćerke i sin, danas odrasli ljudi sa zavidnim karijerama unutar porodične kompanije, smatraju da svojoj majci trebaju finansijski pomagati, premda ona sama posjeduje impresivan vlastiti imetak. Taj novac Chen koristi za svoje humanitarne donacije. U intervjuima, kineska milijarderka ističe da majčinstvo vidi kao obavezu koja nadilazi njenu vlastitu djecu i odnosi se i na njen posao, i na njenu zemlju, temeljeći se na ljubavi, poštovanju i osjećaju dužnosti koje je naučila od vlastite majke. „Obaveze brižne majke primjenjujem i na svoju zemlju, društvo, radnice i radnike, a sve to skupa moglo bi se podvesti pod jednu riječ – odanost“, pojasnila je u jednom intervjuu.

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here