Francuzi protestuju protiv nejednakosti

Protesti širom Francuske rezultirali su dvjema smrtnim žrtvama, a u sukobima demonstranata s policijom padaju flaše i suzavci. Francuzi tvrde da su troškovi života svakog dana sve viši te da reforme predsjednika Emmanuela Macrona pogoduju samo bogatima, a da je radnička klasa zaboravljena.

84

Protesti pripadnika radničke klase koji dolaze većinom iz manjih gradova francuske unutrašnjosti već danima potresaju Francusku. Stotine hiljada ljudi na ulicama Pariza i drugih gradova poručuju predsjedniku Emmanuelu Macronu da je povećanje poreza na gorivo bilo kap koja je prelila čašu, uz sve veće troškove života  u drugoj najvećoj ekonomiji Evrope. Francuska ima dugu historiju protesta na ulicama, ali su posljednji jedni od najagresivnijih u novijoj povijesti. Macronov novi porez na gorivo, koji pravda podsticajem Francuzima da se polako odvikavaju od fosilnih goriva, zaživjet će u januaru, a Francuzi već sada plaćaju jednu od najviših cijena goriva u svijetu.

Od 1. januara, porez na benzin porast će za oko 12 posto po galonu, a na dizel za oko 28 posto po galonu, prema navodima francuske ministrice transporta Élisabeth Borne. Porez na gorivo porast će za dodatnih pet posto po galonu do 2020. godine, dok će porez na dizel skočiti za dodatnih dva posto. Trenutno, cijena benzina u Parizu iznosi oko 6,26 dolara po galonu, dok je cijena dizela 6,28 dolara po galonu. Demonstracije su počele sredinom novembra, a u subotu, 17. novembra se, prema navodima francuskog ministra unutrašnjih poslova Christophea Castanera, na ulicama francuskih gradova okupilo 280.000 ljudi blokirajući autoputeve i tražeći ostavku predsjednika Macrona.

Zaboravljena srednja klasa

Demonstranti nose jarkožute prsluke koje su vozači obavezni držati u svojim vozilima u slučaju kvara automobila na cesti, što je dovelo do spontanog imenovanja protesta Žuti prsluci. Među demonstrantima su penzioneri i penzionerke, nezaposleni, poljoprivrednici, domaćice, ljudi koji nikad ranije nisu izašli na proteste, a sve ih ujedinjuje bijes ka predsjedniku za kojeg tvrde da je izgubio dodir sa stvarnošću i da ne zna koliko se Francuzi moraju boriti da sastave kraj s krajem. Protesti nisu povezani ni s jednom političkom strankom, a demonstranti nemaju pobrojane zahtjeve ali je jasno da se osim novom porezu protive i sve većoj nejednakosti u francuskom društvu.

Analitičari se slažu u ocjeni da se ove demonstracije ne tiču samo poreza na gorivo. Demonstrante čini „bijela srednja klasa, zaboravljena srednja klasa Francuske“, ocijenila je za NBC News Famke Krumbmüller, stručnjakinja za francusku politiku u političkom savjetništvu OpenCitiz u Parizu. Prema njenim riječima, na ulicama su oni koji plaćaju visoke francuske poreze i doprinose koji pokrivaju troškove penzije i naknada za nezaposlene, ali osjećaju da dobijaju malo toga zauzvrat jer ne spadaju u najsiromašniji sloj društva.

„Dosta nam je. Imamo male plaće i previsoke poreze, što stvara sve veće i veće siromaštvo. Neprihvatljivo je da ljudi nemaju pristojne plaće i da su na kraju mjeseca u crvenom te nemaju šta jesti“, izjavio je za Guardian Idir Ghanes, nezaposleni računarski tehničar iz Pariza i jedan od demonstranata. „Mi predstavljamo siromašne Francuze, one koje nazivaju bezubima, one s niskim primanjima. Lično mogu preživjeti, ali poznajem mnogo ljudi koji ne mogu i radi njih sam ovdje. Ovdje sam radi svoje djece i unuka, i svih ljudi koji plaču 15. u mjesecu jer su ušli u crveno. Macron je naš Louis XVI, a znamo šta se desilo njemu. Završio je na giljotini“, dodala je Marie Lemoine, učiteljica iz Provinsa.

Macron je ocijenio da scene bitke između policije i demonstranata koje su se tokom vikenda odigravale u centru Pariza šalju lošu sliku o Francuskoj u svijet, naveo je Guardian. Svjetski mediji su prenijeli prizore policijskog bacanja suzavca i rastjerivanja demonstranata vodenim topovima, barikada koje su demonstranti postavili te demoliranih restorana i prodavnica na Champs-Élysées. Francuska tajna služba navela je da je među demonstrantima identifikovala između 80 i 120 simpatizera ekstremne desnice, dok pojedini francuski mediji tvrde da su simboli koji se mogu vidjeti na demonstracijama ljevičarski i anarhistički.

Zvaničnici su naveli da je rano za procjenu štete, ali da bi mogla iznositi oko 1,5 miliona eura. Francuski ministar finansijsa Bruno Le Maire najavio je sastanak s trgovcima i osiguravajućim kućama kako bi razgovarali o ekonomskim posljedicama protesta širom zemlje

Porez je dio ekoloških mjera

Ispitivanje javnog mnijenja provedeno za Le Figaro i Franceinfo pokazalo je da čak 77 Francuza podržava pokret Žutih prsluka te se čini da bi za Macrona, koji je ustrajavao na borbi protiv francuskih sindikata i u svojim planovima da reformira francusko tržište rada, ovi protesti mogli donijeti ozbiljne političke probleme.

Macron je rekao da će pažljivo pratiti situaciju nakon uvođenja novog poreza te istaknuo da postoji mogućnost prilagođavanja poreza u slučaju rasta cijena nafte, a francuska vlada ponudila je i subvencije Francuzima koji se budu odlučili na kupovinu ekoloških automobila. Francuski predsjednik je, također, podsjetio da je francuska politika ohrabrivanja građana da se iseljavaju iz gradova i svakodnevno voze do posla u korijenu današnjeg problema.

Francuska je iznimno ovisna o nuklearnoj energiji, a Macron se obavezao da će udio nuklearne energije u ukupnim izvorima energije na kojima njegova zemlja počiva smanjiti za 50 posto do 2035. zatvaranjem 14 od ukupno 58 nuklearnih reaktora. Ipak, nijedan neće biti zatvoren prije 2022. godine, s izuzetkom Fessenheima na granici s Njemačkom. Pored navedenih mjera, Francuska namjerava investirati milijarde dolara u obnovljivu energiju. Demonstranti, s druge strane, tvrde da samo oni Francuzi kojima ide dobro mogu razmišljati dugoročno o klimatskim promjenama, dok se ostali moraju brinuti kako da prežive ovaj mjesec.

U jeku žestokih protesta, popularnost Emmanuela Macrona pala je na samo 26 posto, prema istraživanju koje je provela agencija BVA, što je pad podrške od tri posto u odnosu na mjesec ranije. Macron se suočava i s opozicijom iz političkih redova, te je 12 od 13 francuskih regionalnih lidera pozvalo predsjednika da razmotri povlačenje poreza na gorivo.

Pokušaji predsjednika bogatih, kako mnogi vide Macrona, da uvede reforme već su ranije dovodili do protesta, te smo u maju svjedočili demonstracijama protiv njegovog ustrajavanju na rezanju radničkih prava i omogućavanju kompanijama da lakše zapošljavaju i otpuštaju radnike. Tada su se na štrajk odlučili i radnici francuskih željeznica, odgovarajući na najavu reforme državne željezničke kompanije SNCF.

PREKOTamara Zablocki
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here