USAID je dao 100 preporuka investitorima u elektroenergetiku

U nastojanju da premosti jaz između teoretiziranja o proizvodnji električne energije kao jednom od najvećih bh. potencijala za investiranje i manjka konkretnih projekta u toj oblasti, USAID EIA objavio je Vodič za investitore u elektroenergetskom sektoru u BiH. Šta taj vodič nudi potencijalnim investitorima, u razgovoru za Business magazine objašnjava Ognjen Marković, direktor USAID EIA projekta.

127

Razgovarao Armin Zeba

U gotovo svim planovima za intenziviranje investicijskog ciklusa u Bosni i Hercegovini, elektroenergetski sektor izdvaja se kao jedan od najperspektivnijih za priliv kapitala stranih ulagača. Istovremeno, investicije u izgradnju i obnovu domaćih elektroenergetskih objekata, pogotovo strane, izuzetno su rijetke, a interes potencijalnih stranih partnera za tu vrstu ulaganja svode se uglavnom na inicijalne razgovore od kojih većina nikada ne bude pretočena u konkretan projekat. U želji da smanji taj jaz između teorije i prakse, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), u okviru svog projekta Investiranje u sektor energije, objavila je Vodič za investitore u elektroenergetskom sektoru u BiH. Kako bi taj priručnik trebao pomoći potencijalnim investitorima da se lakše izbore sa birokratskim aparatom, koji, kada je riječ o izgradnji elektroenergetskih objekata u BiH, podrazumijeva prosječno 20 dozvola i 100 procedura koje traju minimalno dvije, a često i više od pet godina, u razgovoru za Business magazine objašnjava Ognjen Marković, direktor USAID EIA projekta.

BM: Šta su osnovni motiv i svrha kreiranja Vodiča za investitore u elektroenergetskom sektoru u BiH – na koji način bi on trebao pomoći potencijalnim investitorima?

MARKOVIĆ: Jedan od osnovnih razloga koji nas je motivisao da kreiramo Vodič za investitore u elektroenergetskom sektoru u BiH bila je potreba da se unaprijedi efikasnost, odnosno ubrza proces izdavanja dozvola za izgradnju elektroenergetskih objekata.

Naime, investitori u BiH susreću se sa velikim brojem propisa, nadležnih institucija, dozvola i pratećih dokumenata koje moraju priložiti. Dodatan problem predstavlja i generalno nedovoljna dostupnost informacija, posebno informacija na engleskom jeziku za strane investitore.

Vodič će investitorima pomoći tako što će im jasno prikazati sve dozvole potrebne za izgradnju elektroenergetskih objekata, pojasniti postupak kroz koji investitor mora proći kako bi pribavio neku od dozvola te jednostavnim jezikom pružiti sve potrebne informacije na jednom mjestu

Istovremeno, Vodič predstavlja smjernice za institucije i pojedince u njima koje imaju nadležnost u procesu izdavanja dozvola

 

BM: Šta su eksperti USAID-a prepoznali kao ključne birokratske prepreke koje stoje pred investitorima u ovaj sektor i koje ključne preporuke su im u Vodiču date kako bi se lakše izborili s tim problemom?

MARKOVIĆ: Vodič za investitore daje savjete i korisne upute investitorima kako da se snađu u postojećem sistemu izdavanja dozvola za elektroenergetske projekte. On oslikava trenutno stanje i daje neke osnovne upute investitorima  – naprimjer, da obrate pažnju na projektnu dokumentaciju, da unaprijed identificiraju nadležne organe itd.

Međutim, USAID EIA je u protekle četiri godine također radio na analiziranju pravnog okvira i formulisanju preporuka za otklanjanje prepreka za investicije u elektroenergetskom sektoru u BiH. Te analize, koje su rađene u suradnji sa svim nadležnim institucijama i u kojima su učestvovali eksperti iz raznih oblasti, rezultirale su sa više od 100 preporuka za poboljšanje sistema izdavanja dozvola u BiH.

Neke od najvažnijih preporuka su usvajanje nedostajuće prostorno-planske i strateške dokumentacije, unapređenje sektora koncesija, efikasniji i bolji sistem izdavanja dozvola kroz uvođenje e-dozvola ili one-stop-shop sistema.

BM: Kada je riječ općenito o prostoru za investiranje u bh. sektor energije, koliko je on zaista širok, posebno sa aspekta interesa BiH i njenih građana? Konkretno, šta BiH i njeni građani dobivaju, recimo, investiranjem u minihidrocentrale, koje niti značajno doprinose elektoenergetskom bilansu zemlje, niti donose nova radna mjesta, već isključivo profit pojedincima i zagađenje rijeka?

MARKOVIĆ: Na ovo pitanje treba odgovoriti stručna javnost kroz proces donošenja integrisanog energetskog i klimatskog plana, što je obaveza svake zemlje potpisnice Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.

Bosna i Hercegovina, prema prijedlogu Smjernica izdatih od Sekretarijata Energetske zajednice, treba 2020. godine dostaviti prijedlog Plana koji treba obuhvatiti i pitanja izgradnje i korištenja elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Ovaj plan bi trebao da se opredijeli i u pogledu korištenja hidropotencijala.

BM: Koliki je interes potencijalnih investitora za čiste izvore električne energije, poput vjetroelektrana i solarnih panela, s obzirom na to da su projekti te vrste posebna rijetkost kada je riječ o izgradnji novih elektroenergetskih objekata u BiH?

MARKOVIĆ: Treba reći da, uprkos složenoj investicionoj klimi u BiH, postoje privatni investori koji ulažu u gradnju obnovljivih izvora kao što su Vjetroelektrana Jeleč kod Tomislavgrada, više elektrana na biogas i solarne elektrane.

Vjerujemo da će unapeđenje investicione klime kroz primjenu preporuka za otklanjanje prepreka za investiranje u elektroenergetskom sektoru u BiH dati vjetar u leđa investitorima u obnovljive izvore.

BM: Kako gledate na činjenicu da u planovima izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja u BiH i dalje dominiraju termoelektrane  – koliko je to dugoročno pogrešna strategija?

MARKOVIĆ: Dijalog stručnjaka na ovu temu započeo je kroz izradu Okvirne energetske strategije i nastavlja se kroz izradu naprijed navedenog integrisanog energetskog i klimatskog plana.

Naprijed spomenute Smjernice Sekretarijata u vezi izrade ovog plana bazirane su na energetskoj politici Evropske unije, koja posebno promoviše pitanja izgradnje obnovljivih izvora, primjene mjera energetske efikasnosti i dekarbonizacije. U toku izrade ovog plana morat će se povesti dijalog o budućnosti termoelektrana, što je i u ekonomskom i socijalnom pogledu vrlo osjetljivo pitanje, pogotovo u Bosni i Hercegovini.

BM: Postoji li neki model razvoja elektroenergetskog sektora, odnosno izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja, koji bi trebao i mogao biti “prepisan“ od neke od zemalja okruženja ili Evropske unije i primijenjen u BiH?

MARKOVIĆ: Naprijed navedene Smjernice predstavljaju podlogu za izradu Plana koji bi trebao biti usklađen sa energetskom politikom EU…

 

 

 

 

IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here