Piše: Armin Zeba
U posljednjem izvještaju Grupacije Svjetske banke o lakoći poslovanja – Doing Business 2019., kojim je obuhvaćeno 190 zemalja, Bosna i Hercegovina rangirana je na 89. mjesto, za tri pozicija niže nego lani.
Kao i u većini drugih ekonomskih segmenata, BiH i prema lakoći poslovanja suvereno čuva regionalno i evropsko dno – najbliža po poslovnom ambijentu u balkanskoj regiji nam je Albanija na 63. mjestu, dok su nam od zemalja Evropske unije najmanje pobjegla Malta na 84. poziciji.
Birokratske prepreke
Od ukupno deset kategorija Doing Business istraživanja, BiH i dalje najgore stoji kada je riječ o osnivanju preduzeća, gdje je sa ionako katastrofalnog 174. mjesta uspjela nazadovati za čak devet stepenica, tako da su po tom kriteriju od nas gore samo sedam država u svijetu. Takva ocjena uvjeta za pokretanje biznisa u BiH generirana je sa 13 administativnih procedura koje traju 81 dan i koštaju 14,9 posto prihoda po glavi stanovnika (skuplje za 7,2 procentna poena u odnosu na prethodni Izvještaj). Koliko je BiH u tom segmentu daleko od standarda razvijenih ekonomija, najbolje ilustrira podatak da u regiji Evrope i centralne Azije prosječno vrijeme za osnivanje firme iznosi 14 dana, uz troškove od 3,6 posto dohotka po glavi stanovnika.
Približno loše stanje je i u kategoriji Dobijanje građevinskih dozvola, gdje smo sa 166. skliznuli na 167. mjesto, zahvaljujući maratonskom trajanju tog postupka od 193 dana, koji uključuje 16 birokratskih procedura koje koštaju 16,3 posto vrijednosti izgrađenog objekta.
U donjem domu Doing Business liste ostali smo i u kategoriji Plaćanje poreza, uz pad sa 137. na 139. poziciju. Mada smo ukupnim poreznim opterećenjima u visini 23,7 posto od profita i dalje značajno bolji od prosjeka regije Evrope i centralne Azije (oko 33 posto), problem je što smo uvijek od njega gotovo dvostruko gori kada je riječ o broju godišnjih plaćanja (33) i na njih potrošenom vremenu (411 sati godišnje).
Naša zemlja je u drugoj svjetskoj ligi i po kompliciranosti priključenja na elektrodistributivnu mrežu – u toj kategoriji pali smo sa 122. na 130. mjesto, za šta razlozi leže u osam birokratskih procedura, koje traju 125 dana i, uz pojeftinjenje od 25,1 procentni poen, koštaju 332,6 posto prihoda po glavi stanovnika.
Poziciju tik iznad stote, BiH je zadržala u kategoriji Registracija vlasništva. Uz blagi pad za dva mjesta, u zlatnoj sredini ostala je usljed sedam procedura dugih 24 dana i troškova uknjižbe imovine u iznosu od 5,2 posto njene vrijednosti.
U kategoriji Provođenje ugovora pali smo sa 71. na 75. poziciju, sa 595 dana potrebnih za realizaciju, troškove u visini 36 posto vrijednosti ugovora i indeksom kvaliteta sudskog postupka 10,5 od mogućih 18.
Prema indikatoru Zaštita investitora, pak, poslovna klima u BiH ocijenjena je kao 72. u svijetu. Pad od 10 mjesta u odnosu na prošlogodišnju listu, rezultat je slabljenja odgovajućih indeksa zaštite investitora, koje je u konačnici zbirnu ocjenu BiH ograničilo na 58,33 od mogućih 100 poena.
Unatoč padu za pet mjesta, BiH još uvijek relativno dobro kotira kada se radi o dobijanju kredita, po čemu je rangirana na 60. poziciju u svijetu, zahvaljujući indeksima snage zakonskih prava (sedam od mogućih 12) i dubine kreditnih informacija (šest od mogućih osam), te pokrivenošću odraslih kreditnim registrom (43,7 posto) i kreditnim biroima (12,9 posto).
Neuspješne reforme
Naša zemlja solidno je plasirana i u kategoriji Rješavanje nesolventnosti, gdje je napredovala sa 41. na 37. poziciju, zasluženu stopom oporavka od 38,9 centa na dolar kroz 3,3 godine i indeksu snage okvira nesolventnosti (15 od mogućih 16).
Najbolju poziciju, nepromijenjenu u odnosu na prošlu godinu, BiH drži kada se radi o kriteriju Međunarodna trgovina, prema kojem je bosanskohercegovački poslovni ambijent 37. u svijetu, budući da je pri izvozu robe iz naše zemlje na kompletiranje dokumentacije potrebno potrošiti četiri sata i 92 dolara po kontejneru, a pri uvozu osam sati i 97 dolara.
“Ovogodišnje lošije rangiranje ne znači nužno da se poslovno okruženje u BiH pogoršalo. To ustvari naglašava činjenicu da su druge zemlje poboljšale svoje poslovno okruženje putem značajnih reformi i time su postale konkurentnije, dok u BiH nije došlo do poboljšanja ni u jednoj od oblasti koje se mjere u Izvještaju“, napominju iz Svjetske banke.
Inače, od zemalja s područja bivše Jugoslavije, najbolji poslovni ambijent ima Makedonija, koja je, uz napredak za jednu poziciju, rangirana na 10. mjesto Doing Business liste.
Slijede Slovenija, koja je sa prologodišnjeg 37. nazadovala na 40. mjesto, Kosovo, koje je sa 40. palo na 44. poziciju, Srbija, koja je također skliznula sa 43. na 48. stepenicu, Crna Gora, koja je bila 42. a sada je 50. na Doing Business listi te Hrvatska, koja je po lakoći poslovanja potonula za sedam koraka i pozicionirana je kao 58. u svijetu.
U TOP 10 ovogodišnje Doing Business liste, na čijem čelu je i dalje Novi Zeland, ostali su i Singapur, Danska, Hong Kong, Južna Koreja, Gruzija, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, s tim što se, potisnuvši Švedsku, u elitno društvo vratila Makedonija.
Značajnijih promjena nije bilo ni na dnu liste, koje i dalje čvrsto drže Venecuela, Eritreja i Somalija.
