Piše: Mirela Haskić

Tuzlanski kanton u posljednjih nekoliko godina doživljava privrednu ekspanziju. U ovom kantonu sve je više otvorenih kompanija, a lokalne zajednice rade na promociji svojih potencijala i privlačenju novih investitora. Općina koja ima dosta potencijala za kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta je općina Banovići.

Kako kažu, historija ovog  malog grada smještenog  u sjeveroistočnom dijelu BiH i na obroncima planine Konjuh počinje 7. novembra 1946. godine kada je novom, legendarnom prugom prošao prvi konvoj crnog zlata. Kao jedan od prvih velikih investicionih poduhvata, prugu Brčko-Banovići, počinju gradit omladinske brigade 1. maja 1946. godine, a zahvaljujući entuzijazmu i radu omladine pruga je završena u rekordnom vremenu. Od tada Banovići postaju značajan rudarski centar BiH i cijele bivše Jugoslavije. Titulu značajnog rudarskog centra Banovići su zadržali i danas.

Međutim, nisu samo rude ono što je značajno za ovu općinu. Pored velikog broja privrednih subjekata koji djeluju u oblastima trgovine i uslužnih djelatnosti, saobraćaja i skladištenja, prerađivačke industrije i poljoprivrede, općina Banovići ima značajne i turističke potencijale. Netaknute prirodne padine planine Konjuh, čistoća zraka, prelijepe vodene kaskade, prirodnih i vjestačkih jezera, bogatstvo flore i faune, pogodnosti za ribolov, samo su neki od razloga zašto su izletišta oko Banovića uvijek rado posjećena.

Osim povoljnog geografskog položaja i magistralnog puta koji povezuje dva industrijska centra, Tuzlu i Zenicu, Banovići imaju i niz  drugih prednosti.

„Na području općine Banovići nalazi se jedan od najvećih rudnika u Bosni Hercegovini,  RMU Banovići sa 180 miliona tona bilansnih rezervi mrkog uglja i 16 miliona metara kubnih rezervi dijabaz –  dolerita. RMU Banovići zapošljava 2.787 radnika i kontinuirano povećava proizvodnju. Općina Banovići ima razvijenu putnu, željezničku i komunalnu infrastrukturu, razvijenu prerađivačku i trasportnu industriju. U neposrednoj blizini nalazi se Aerodrom Tuzla. Planirana je i izgradnja termoelektrane, kamenoloma i cementare. Općinska administracija u Banovićima u potpunosti je korisnički orijentirana i u svakom trenutku spremna da korisnicima pruži svu potrebnu pomoć i podršku“, za Business magazine kažu iz Službe za prostorno uređenje, planiranje, razvoj i poduzetništvo općine Banovići.

Kreiranje konkurentne ekonomije

S ciljem privrednog razvoja i razvijanja svih grana privrede te prilagođavanja trendovima, općinska administracija koju vodi načelnik Midhat Husić donijela je Strategiju razvoja općine Banovići za period 2017-2027. godina. Strategija je fokusirana na kreiranje konkurentne ekonomije i razvoj malih i srednjih preduzeća.

Vizija utvrđena Strategijom je kreiranje privlačnog poslovnog okruženja za razvoj konkurentne privrede, uz očuvanje okoliša i izvornih vrijednosti Općine, svrsihodno  korištenje  prirodnih  resursa,  pravilno  i  stručno  planiranje zahvata u prostoru, te stvaranje povoljnih uslova za mlade, razvoj sporta, kulture, obrazovanja, socijalne i civilne zaštite stanovništva.

Strateški ciljevi predviđeni Strategijom usmjereni su na kreiranje konkurentnije ekonomije i razvoj malih i srednjih preduzeća, razvoj infrastrukture, razvoj kulture, sporta, zdravstvene i socijalne zaštite i unaprjeđenje zaštite okoliša. U okviru kreiranja konkurentnije ekonomije i razvoja malih i srednjih preduzeća, prioritetni ciljevi su izgradnja institucionalne saradnje, kao i finansijska podrška za mala i srednja preduzeća, razvoj privredne infrastrukture i podrška razvoju radne snage. Da bi ostvarila navedene ciljeve, općinska administracija će nastojati pružiti podršku razvoju udruženja privrednika kao i podizanju poduzetničke svijesti, unaprijediti saradnju između privrednika i Općine, unaprijediti efikasnost rada administrativnih službi Općine. Također, između ostalog, nastojat će obezbijediti budžetska sredstava za sufinansiranje troškova kamata MSP, razvijati poslovne zona te kreirati jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture.

Prema podacima iz  2015. godine, na području općine Banovići djeluje 948 poslovnih subjekata. Najveći broj poslovnih subjekata obavlja djelatnost trgovine na veliko i malo, ukupno 251 poslovni subjekt, odnosno  24,48 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata. Nakon trgovine, najveći broj poslovnih subjekata je u 2015. godini obavljao djelatnost  saobraćaja i skladištenja, ukupno 131 subjekt ili 13,82 posto. U oblasti hotelijerstva i komunikacija u 2015. godini djelovala  su 104 poslovna subjekta što čini 10,97 posto  ukupnog broja poslovnih subjekata. Važno je navesti da prerađivačka industrija iako nema broj subjekata kao prethodno navedene djelatnosti generira najviše prihoda i druga je najvažnija grana privrede u općini  Banovići, poslije rudarstva. Značajna industrija u općini Banovići je i poljoprivreda koja ima 24 privredna subjekta i 235 domaćinstava koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

RMU Banovići je glavni nosioc privrednog razvoja općine. Veći privredni subjekti su  i Elektroremont Banovići, Plantrans-Dijabaz, Erax-invest, Banstroj, Klima invest, GPP Banovići, AIK –inženjering, Litvatrans,  Koneksija, Minea, Koniteks, te preduzeća koja obavljaju djelatnost saobraćaja i komunikacija sa ukupnim brojem poslovnih subjekata od 13 ili 13,82 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata. RMU Banovići je i najznačajniji investitor koji u narednom periodu namjerava graditi termoelektranu”, dodaju iz ove Službe.

Budžetom Općine Banovići za 2018. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 150.000 KM za subvencioniranje poduzetništva u Poslovnoj zoni Sadnice te za grantove za podršku poljoprivredi, poduzetništvu i turizmu.

“Općina Banovići je pokrenula procedure za uspostavu Poslovne zone Sadnice na površini od 280 dunuma zemljišta, a do sada je urađena Predstudija izvodljivosti, Prostorni plan općine, Regulacioni plan poslovne zone, Izvedbeni projekti komunalne i cestovne infratsrukture za poslovnu zonu. Pristup do poslovne zone je asfaltnim putem, koji se veže za reginonalni put Banovići- Lukavac”, ističu iz Službe za za prostorno uređenje, planiranje, razvoj i poduzetništvo općine Banovići.

Da bi bila na usluzi poduzetnicima i svim građanima, Općina je izgradila savremenu šalter salu.

“Podnosioc zahtjeva nakon podnošenja obrazca dobija pismenu potvrdu o vremenu predaje zahtjeva i rok rješavanja, a kompletan zahtjev skenira se sa svim prilozima i  dostavlja obrađivaču na rad u elektronskoj formi i putem interne dostavne knjige, tako da se u svakom trenutku zna gdje se nalazi podneseni zahtjev”, naglašavaju iz Službe.

Potencijali za razvoj turizma

Kada je u pitanju turizam, prije četiri godine u općini Banovići osnovana je JU Centar za zaštitu, razvoj i promociju turizma Banovići. Cilj osnivanja ovog Centra je zaštita kulturno-historijsko nasljeđe općine, ali i promocija i očuvanje rudarsko-industrijskog nasljeđa u turističke svrhe.

Sportsko-rekreativni centri Zlaća i Mačkovac, izletišta Zlaća, Zobik, Mačkovac, lovni reviri Konjuha, Planinski dom Varda, jezera Ramićko i Breštica, rijeke Velika i Mala Zlaća, Oskova, Litva, turistički voz Ćiro, nekropole stećaka Božićka Banovića po kojim su Banovići dobili ime, te planinske staze i šetnice, samo su dio turističke ponude značajne za Banoviće, Tuzlanski kanton i BiH, koja može zadovoljiti i najzahtjevnije turiste i posjetioce. Konjuh je jedna od najljepših i najpitomijih planina u BiH, a 2009. godine je, odlukom Vlade Tuzlanskog kantona, dio površine od 8.000 hektara proglašen zaštićenim pejzažom i urađena je regulativa za upravljanje i zaštitu tog područja. Pored toga, odlukom Općinskog vijeća od 2014. godine izletište Mačkovac, koje inače slovi za jedno od najljepših u Tuzlanskom kantonu, dato je na upravljanje Centru za zaštitu, razvoj i promociju turizma Banovići.

Za upotpunjavanje turističke ponude RMU Banovići u saradnji sa Općinom krenuo je u implementaciju projekta izgradnje Muzeja rudarstva i željeznice gdje su već postavljeni neki eksponati. Jedno od najpoznatijih obilježja Banovića nesumnjivo je parna lokomotiva Ćiro. Nakon što je 35 godina bila eksponat, remontovana je u Željezničkom saobraćaju Rudnika Banovići i sada, zajedno sa tri preuređena vagona, služi kao turistička atrakcija. Već nekoliko godina turisti iz cijelog svijeta dolaze u Banoviće da bi uživali u vožnji Ćirom kroz izuzetno lijep krajolik uz Oskovu. Turistički voz ima dva zatvorena i jedan otvoreni turistički vagon, a moguće je ugovoriti vožnje za grupe na potezu Banovići – Turija – Banovići. Projekat turističke uskotračne pruge Banovići – Mačkovac – Zlaća, s Muzejom rudarstva i željeznice, predstavlja jedan od najvažnijih za razvoj turizma, ali i privrede Banovića.

@Općina Banovići

Općinska web stranica www.banovici.gov.ba pruža kompletne informacije potrebne građanima, privrednicima i investitorima. Putem web stranice omogućena je transparentna općinska uprava te se su svima dostupne osnovne informacije o općini, dokumenti kao što su Statut, Budžet, Strategije i planovi, Izvještaji o radu te sve aktuelnosti vezane za aktivnosti načelnika i općinske administracije. Bitno je naglasiti da je u toku uspostavljanje sistema  E -uprava – elektronske usluge, koja će omogućiti građanima i privrednicima da putem personalnog računara, tableta ili pametnog telefona podnesu zahtjeve za izdavanje uvjerenja i izvoda, potraže savjet, provjere status podnesenog zahtjeva. Najvažnija prednost ovakvog načina rada jeste što podnosioci zahtjeva više neće morati lično dolaziti u Centar za pružanje usluga građanima, čekati u redu te će na taj način štediti i svoje i vrijeme uposlenika u Općini Banovići.

Koliko u vašoj općini traje proces registracije firme?

Na području općine Banovići proces registracije djelatnosti koje je u nadležnosti općine  traje jedan dan.

Koliko traje proces izdavanja građevinske dozvole i urbanističke saglasnosti? Koliko koštaju?

Proces izdavanja urbanističke saglasnosti traje osam dana, proces izdavanja građevinske dozvole traje pet dana od uredno podnešenog zahtjeva.

Cijena takse za izdavanje urbanističke saglasnosti je od 80 do 400 KM, a  cijena takse za izdavanje građevinske dozvole je od 50 do 250 KM. Cijena takse za upotrebnu dozvolu je  od 100 do 250 KM.

Koliko koštaju komunalni priključci?

Cijena priključka objekta na parno grijanje kreće se od 900 do 2.500 KM.

Cijena priključka objekta na vodovodnu mrežu kreće se od 900 do 10.000 KM

Cijena priključka objekta na vodovodnu i kanalizacionu mrežu kreće se od 1.170 do 13.000 KM.

 

IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here