Piše: Armin Zeba

Brendovi poput Ferrarija i Lamborghinija, eksponati među kojima značajno mjesto zauzimaju dronovi i roboti te vrtoglavih 1.950 izlagača iz 70 svjetskih zemalja i više od 300.000 posjetilaca, neupućenog posmatrača upućuju na zaključak da je riječ o izložbi luksuznih automobila ili, u najmanju ruku, nekom Hi-Tech sajmu inovacija. No, taj utisak koji proizilazi iz naprijed pobrojanih činjenica potpuno je pogrešan – naime, riječ je samo o dijelu kolorita manifestacije EIMA u Bolonji, u svijetu drugom po veličini sajmu poljoprivredne i vrtne mehanizacije i opreme, čije 43. izdanje je održano od 7. do 11. novembra, a kojem je, zahvaljući Agencije za promociju u inozemstvu i internacionalizaciju nitalijanskih firmi (ICE), učestvovala i mala ali odabrana privredna delegacije Bosne i Hercegovine, koja je uključivala i izvještača Business magazinea.

Digitalni paviljon

U kojoj mjeri je poljoprivredna mehanizacija uznapredovala i integrirala se sa informatičkim tehnologijama, pokazuje i činjenica da je na EIMA sajmu prvi put otvoren i “digitalni paviljon“ na kojem su predstavljena najavangardnija tehnološka rješenja čiju je praktičnu primjenu u poljoprivrednoj proizvodnji donedavno bilo teško i zamisliti.

“Ovo je prvo izdanje EIMA Digitala, koji je fokusiran na novu tehnologiju za agrokulturu.  Jedan od široj javnosti najpoznatijih aspekata na koje smo fokusirani su dronovi, koji mogu da skeniraju i mapiraju poljoprivredna zemljišta. Te mape mogu se koristiti u drugim softverima za mapiranje operacija na polju, odnosno da bi se odredilo šta je najbolje za konkretno zemljište. Druga vrsta dronova sposobna je za rad u teškim uslovima i može izvoditi određene aktivnosti na biljkama koje su već narasle  – naprimjer, ubijati parazite na kukuruzu. Osim tih dviju vrsta dronova koji se najviše koriste u poljoprivredi, tu su i senzori koji mogu osjetiti različite stvari, poput sastava i vlažnosti zemlje te prikupljene podatke proslijediti dalje odgovarajućim mašinama. Mnogi proizvođači nude sisteme koji mogu prikupiti podatke iz senzora, analizirati ih i iskoristiti rezultate da isplaniraju aktivnosti i operacije na poljima, odnosno tretmane poljoprivrednih kultura“, objasnio nam je Alessio Bolognesi, šef Tehničkog odjela Italijanskog udruženja proizvođača poljoprivrednih mašina (FederUnacoma).

Skepticima koji smatraju da je široka primjena dronova i sličnih tehnoloških inovacija u poljoprivredi još isuviše daleko – što zbog skupoće, što zbog za prosječnog poljoprivrednika suviše sofisticirane opreme, predstavljeni su i neki manje komplicirani inovativni proizvodi bez kojih se teško može zamisliti iole ozbiljnija poljoprivredna poizvodnja, kao što su unaprijeđeni sistemi za navodnjavanje kapanjem.

“Sve je veća potreba za ovom vrstom navodnjavanja, posebno u zemljama koje oskudijevaju vodom. Međutim, navodnjavanje kapanjem često je bilo neizvodiva opcija, usljed visokog rizika od brzog začepljavanja kapaljki pijeskom ili muljem. No, nakon višegodišnjeg istraživanja, sada imamo rješenje koje smo nazvali Exxtreme Tape – pojednostavljeno rečeno, svjetski poznata Irritec traka je evouluirala u inovativni sistem kontinuiranog filtriranja i kapanja, koji uključuje dvije neprekidne barijere kontinualnih filtera povezanih sa kanalima snabdijevanja, putem kojih se filtrirana voda distribuira do kapaljki, a što omogućava navodnjavanje i iz manje čistih izvora“, glasi suština ovog inovativnog sistema navodnjavanja koju nam je prenio Carmelo Giuffrè, osnivač i predsjednik Irriteca, jednog od globalnih lidera u ovoj proizvodnoj oblasti, pritom posebno napomenuvši da njegova kompanija, osnovana 1974. godine na Siciliji, koja je prisutna na tržištima 140 zemalja svijeta, ima dobro razvijenu partnersku mrežu u Bosni i Hercegovini, koju namjerava dalje širiti.

Mada s obzirom na osnovnu djelatnost – proizvodnju guma, uključujući i one za poljoprivredna vozila, nema tako širok prostor za inovacije, indijska kompanija BKT može se pohvaliti da je imala ubjedljivo najposjećeniji sajamski štand, čemu je najviše doprinio izuzetno efektan marketinški nastup, u okviru kojeg je, uz atraktivan žonglerski performans, posjetiocima podijeljeno više od 10.000 fudbalskih lopti. No, kako su za Business magazine pojasnili iz PR službe te kompanije, ne radi se o pukom marketinškom triku, već o logičnom slijedu činjenice da je BKT od prošlog ljeta generalni sponzor druge italijanske fudbalske lige, koja se u tekućoj sezoni, umjesto Serie B, i zove Serie BKT. Da u BKT-u nisu štedjeli na promociji, ilustrira i to što je specijalni gost njihovog štanda bio legenda italijanskog i svjetskog fudbala Paolo Rossi, koji je učestvovao i u humanitarnoj akciji u kojoj su njegovi dresovi aukcijski prodavani radi prikupljanja novca za djecu beskućnike u Bukureštu.

“Drago mi je što sam na EIMA sajmu zajedno sa BKT-om, kompanijom s kojom imam puno toga zajedničkog – odlučnost za ispunjenje postavljenih ciljeva, društvenu osjetljivost te entuzijazam i strast za teren, bilo da je on fudbalski ili poljoprivredni. Ja volim sve što raste i cvjeta. Moja farma, koja se proteže na 80 hektara, važna su zelena pluća koja proizvode odlično vino i ulje. Na isti način volim mlade talente koji rastu na terenima Serie BKT“, opisao je Rossi svoje viđenje spoja fudbala i poljoprivrede.

Dašak Balkana na EIMA sajam unio je izložbeni prostor srbijanske Fabrike poljoprivrednih mašina Agromehanika (bivši IMT), na kojem su posjetioci dočekivani jednim od najprepoznatljivijih brendova regionalne poljoprivrede – šljivovicom.

“Osnovni cilj učešća na Sajmu nam je da dođemo do novih distributera, s obzirom na to da izvozimo 70 posto svoje proizvodnje i imamo neka tržišta sa kojima smo vrlo zadovoljni, ali i neka gdje mislimo da možemo uraditi mnnogo više.  Konkretno, mislimo možemo mnnogo bolje na tržištime Francuske i Rusije.

U prvom redu mislimo da možemo napraviti dobar posao svojim programom za košenje i obradu sijena, odnosno našim diskastim i linijskim kosačicama, rasturačima i sakupljačima sijena, kao i roto drljačama koje su trenutno jedan od naših najsofisticiranijih i najtraženijenijih proizvoda na zapadnom tržištu.

Naravno, najveći dio našeg izvoza odnosi se na zemlje bivše Jugoslavije i Balkan u cjelini, gdje imamo i po nekoliko distributera, a kada je riječ o Srbiji, ove godine aktuelne su subvencije krajnjim korisnicima za poljoprivrednu mehanizaciju do 50 posto vrijednosti mašine ili do 65 posto ako je u pitanju nerazvijeno područje, prošle godine su postojale i subvencije na traktore, koje bi dogodine trebala zamijeniti sredstva iz IPARD programa, što će biti velika podrška krajnjim kupcima, a time i nama“, ističe u izjavi za Business magazine Boris Ćorović, rukovodilac prodaje i marketinga FPM Agromehanike iz Boljevca, uz opasku da je sajamski nastup te kompanije na EIMA-i, refundiranjem otprilike 20 posto ukupnih troškova, podržala Razvojna agencija Srbije.

Za razliku od naših istočnih susjeda, koji su svoje potencijale na EIMA-i predstavili i kroz posjetu delegacije republičkog Ministarstva poljoporivrede, prevođenu resornim ministrom Predragom Lučićem, prisustvo Bosne i Hercegovine na sajmu u Bolonji bilo je ograničeno isključivo na grupu privrednika pristiglih u ICE aranžmanu, dok od predstavnika nadležnih bosanskohercegovačkih državnih institucija, poljoprivrednih udruženja i privrednih komora, nije bilo ni traga ni glasa. Unatoč tome, bh. delegacija imala je vrlo zapažen sajamski nastup i privukla je veliku pažnju potencijalnih italijanskih partnera, s kojima je zbirno obavila više od stotinu bilateralnih razgovora, od kojih bi solidan dio već u skoroj budućnosti mogao rezultirati konkretnim poslovnim ugovorima.

“Italija i BiH imaju veoma dobru saradnju u ovoj oblasti, a prisustvo bh. privrednika na Sajmu izvanredna je prilika za njeno produbljivanje razvijanjem novih kontakata i sklapanjem novih poslovnih ugovora. Kao što znate, prvog dana Sajma organizirani su i B2B susreti predstavnika italijanskih i bh. firmi – italijanski privrednici bili su izuzetno zadovoljni tokom tih razgovora i sigurni smo da će oni biti nastavljeni i donijeti uspjeh objema stranama. Postoji veliki interes i želja italijanskih firmi da sarađuju sa bh. partnerima, kako bi oni uspjeli poboljšati svoju produktivnost, odnosno ukupni razvoj poljoprivrednog sektora u BiH. S obzirom na to da će BiH uskoro biti na raspolaganju sredstva Evropske unije iz fonda IPARD (Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj), nadamo se da će veliki broj bh. poljoprivrednika iskoristiti tu šansu i ta sredstva da kupe italijansku tehnologiju i mašine…“, u izjavi za Business magazine optimistično je poručila Patrizia Conti, menadžer internacionalizacije FederUnacome.

Bh. učesnici sajma u Bolonji, pak, dijele njen entuzijazam samo u dijelu koji se odnosi na direktnu saradnju sa Italijanima, dok su najblaže rečeno skeptični u segmentu koji podrazumijeva i odgovarajuće prateće korake nadležnih domaćih institucija.

Podijeljene impresije

“Do sada nismo imali direktnog uvoza iz Italije, ali smo na Sajmu ostvarili brojne inicijalne kontakte, koji će nam pomoći da to realiziramo u budućnosti. Zahvaljujući ICE-u, unaprijed su nam se javile italijanske firme zainteresirane za saradnju te smo obavili B2B razgovore sa njih tridesetak, od kojih ima barem deset za koje je gotovo izvjesno da ćemo ugovoriti saradnju i zastupati ih na domaćem tržištu. Poznato je da su italijanske poljoprivredne mašine visokokvalitetne, a mi se trudimo našim kupcima nuditi upravo takve proizvode, tako da ćemo se potruditi da što prije konkretiziramo kontakte ostvarene u Bolonji. Nažalost, što se tiče stanja s poljoprivrednim poticajima u BiH, ono nije baš zadovoljavajuće i daleko je od primjera Srbije ili Albanije, gdje je poljoprivrednicima državnim poticajima omogućeno da kupuju najkvalitetnije italijanske brendove, dok su kod nas proizvođači primorani da se okreću nekim drugim, manje kvalitetnim robnim markama. Naše nadležne institucije mnogo mogu naučiti od zemalja iz okruženja i na primjeru Valjeva, čije su gradske vlasti, uz simboličnu naknadu od po 40 eura, organizirano na sajam u Bolonji dovele veliku grupu lokalnih privrednika…“, konstatira u izjavi za naš magazin Haris Mašala, marketing menadžer u goraždanskoj porodičnoj firmi Agros, osnovanoj 1989. godine, čiji prodajni asortiman, uz poljoprivrednu mahanizaciju, uključuje i stočnu hranu, sredstva za zaštitu bilja, mineralna đubriva i šumarske mašine.

Slične impresije iz Bolonje nosi i Slavko Spasojević, direktor Motoremonta iz Gradiške, preduzeća koje od 2001. posluje u segmentu prodaje rezervnih dijelova za traktore, viljuškare i kombajne te njihovom servisiranju, a na domaćem tržištu zastupaju brojne svjetski poznate brendove, među kojima su i Case IH, svjetski lider u proizvodnji poljoprivrednih mašina, te Avant, Peruzzo, Isal, Kverneland

“Ovaj sajam je za nas izuzetna šansa, kako za obnavljanje i učvršćivanje postojećih, tako i za uspostaljenje novih poslovnih veza, odnosno promociju pred potencijalnim poslovnim partnerima iz Evrope i svijeta. Nije mi namjera da kritikujem, ali moram istaknuti da, unatoč tome što godinama uredno plaćamo članstvo u domaćim privrednim komorama, Motoremont je prvi put dobilo pozivnicu za besplatnu posjetu ovakvoj manifestaciji od italijanske, a ne od neke od naših komore. U svakom slučaju, zahvalan sam ICE-u na organizaciji ove posjete, koja je za mene, a vjerujem i za moje kolege, pun pogodak, a što se tiče stvaranja ambijenta za bolje poslovanje putem otvaranja IPARD fonda, nisam optimista da će to ići tako brzo, jer puno stvari mi još moramo promijeniti da bi se to ostvarilo…“, potcrtao je Spasojević u izjavi za Business magazine.

Blagoje Malović, vlasnik sokolačkog Juniora, koji se od 2000. bavi prodajom poljoprivredne mahanizacije i rezervnih dijelova, uz proizvodnju eteričnih ulja i opruga za poljoprivredne mašine, iz Bolonje također nosi dvojake utiske.

“Posjeta EIMA sajmu je velika stvar, jer je to je uvod u novu poslovnu saradnju i potvrda saradnje sa starim partnerima. Veliki sam optimista po pitanju saradnje sa italijanskim firmama, za koju vjerujem da će biti značajno uvećana, ali sam veoma skeptičan kada je riječ o jačanju domaćeg tržišta putem poticaja kojim bi entitetske vlasti trebale izaći u susret poljoprivrednicima u smislu nabavke kvalitetnije mehanizacije i opreme. U tom kontekstu, moram otvoreno reći da je poražavajuća činjenica da me ni državna ni entitetska komora nikada nisu pozvale ni na jedan sajam, niti mi barem dali bilo kakav savjet… Ujedno bih im sugerisao da ubuduće obavezno vode naše privrednike na ovakve skupove, koji su od velikog značaja za proizvođače i privrednike u cjelini“, kazao nam je Malović.

Sljedeća EIMA održat će se 2020. godine, tako da nadležne domaće institucije imaju dovoljno vremena da uvaže navedene opaske privrednika koji su predstavljali našu zemlju na ovogodišnjem sajmu u Bolonji…

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here