Piše: Armin Zeba
Dok prema lokalnim statistikama Bosna i Hercegovina navodno bilježi ekonomske iskorake na gotovo svim poljima, relevantna globalna istraživanja daju potpuno suprotnu sliku, što važi i za posljednji Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u kojem je BiH rangirana na 91. mjesto među 140 analiziranih zemalja. Istina, na prvi pogled takav plasman djeluje kao napredak u odnosu na 103. poziciju u 2017. godini, ali radi se o utisku koji je plod primjene nove metodologije izračuna konkurentnosti, prema kojoj smo ustvari pali za jednu stepenicu. Sa ukupnom ocjenom od 54,2 (za 0,3 bolje nego lani), BiH je i dalje ubjedljivo najmanje konkurentna zemlja u Evropi, a začelje čvrsto drži i na regionalnom nivou. Od evropskih zemlja, kao i na prošlogodišnjoj WEF listi, najbliža nam je 88. Moldavija, koja je, međutim, bodovnu razliku u odnosu na BiH u međuvermenu povećala za 0,6 poena. Na Balkanu, pak, po slaboj konkurentnosti najbliža nam je Makedonija na 84. mjestu (ocjena 56,6), koja prošle godine nije bila obuhvaćena ovim istraživanjem. Od ostalih zemalja s prostora bivše Jugoslavije, najbolje je plasirana Slovenija na 35. mjestu. Srbija je, pak, napredovala za pet stepenica – na 65. mjesto, pritom preskočivši Hrvatsku koja je 68. u svijetu, uz pad od dvije pozicije u odnosu na prošlogodišnji plasman. Malo niže su Crnogorci, koji su za dva mjesta popravili plasman i sada su 71. na WEF listi.
Globalno, godinama neprikosnovenu Švicarsku, koja je na novoj WEF listi konkurentnosti pala na tek četvrtu poziciju, na liderskoj poziciji zamijenile su Sjedinjene Američke Države. Između njih smjestili su se Singapur i Njemačka, a među Top 10 zemalja po globalnoj konkurentnosti ušli su i Japan, Holandija, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska te Danska, koja je u sami vrh liste ušla preskočivši Finsku.
Na dnu WEF liste nije bilo promjena – najlošiju konkurentnost na svijetu ima Čad, kojem društvo na samom začelju čine Haiti i Jemen…
Loše institucije
BiH je najlošije (114. mjesto), rangirana prema kriteriju inovacijske sposobnosti, za koju je od WEF analitičara dobila skromnih 28 od mogućih 100 bodova, pri čemu stvari ekstremno loše stoje kada je riječ o kvalitetu istraživačkih institucija, za koji je ocjena 0,8 ipak bila dovoljna za u toj potkategoriji jedan od boljih plasmana – na 85. mjesto.
Puno bolji nismo ni kada je riječ o tržištu rada, koje je ocijenjeno sa 51,2 boda, što je bilo dovoljno tek za 112. poziciju, za šta je najzaslužnije Oslanjanje na profesionalno upravljanje, potkategorija u kojoj je BiH plasirana na 131. mjesto, sa ocjenom 35,4.
Slično je i sa kategorijom Institucije, gdje sa 45,6 bodova zauzimamo 111. mjesto, uz zaključak da su po efikasnosti pravnog okvira u izazovima propisa (ocjena 13,8) i budućim planovima vlasti (ocjena 18,7) od BiH gore samo tri zemlje u svijetu.
Ispod stotog mjesta (106.) BiH je rangirana i kada je riječ o tržištu proizvoda (51,6 bodova) i poslovnoj dinamici (52,7 bodova). Prema tim kriterijima, BiH je najgore prošla u potkategorijama Distorzivan efekat poreza i subvencija na konkurenciju (122. mjesto, 33,7 bodova) i Vrijeme za započinjanje biznisa (134. mjesto, ocjena 35,2).
Veličina bh. tržišta ocijenjena je sa 41,8 bodova (99. mjesto), dok je infrastruktura naše zemlje zaslužila ocjenu 60,7 (89. mjesto), s tim što se ocjene u toj kategoriji kreću od 16,2 za efikasnost usluga pomorskih luka (134. mjesto) , do maksimalnih 100 za stopu elektirificiranosti, po čemu smo na prvom mjestu u svijetu, koje, međutim, dijelimo sa još 65 zemalja…
U kategoriji Vještine, naša zemlja dobila je ocjenu 57,5 i rangirana kao 87. u svijetu – u tom segmentu, najbolje stojimo u potkategoriji Odnos učenika prema nastavniku u osnovnom obrazovanju (58 mjesto, 81,8 bodova), a najgore kada je riječ o obimu obuke zaposlenih (33,8 bodova) i vještinama diplomaca (36,0 bodova), po čemu smo tek na 133. poziciji.
Za stepenicu više, na 86. mjesto (45,8 bodova), BiH je plasirana u kategoriji Usvajanje informaciono-komunikacionih tehnologija, gdje smo po bodovima najbolji u potkategoriji Pretplatnici mobilne telefonije (81,7 bodova), a po plasmanu u segmentu fiksne širokopojasne internet pretplate (50. mjesto).
Finansijska stabilnost
Finansijski sistem BiH je na 83. mjestu WEF liste, sa 55,1 bodom, za šta je najzaslužnija potkategorija Kreditni jaz, u kojoj smo dobili maksimalnu ocjenu 100 i rangirani na 36. poziciju, dok je ukupni utisak najviše pokvarilo finansiranje malih i srednjih preduzeća, po kojem smo, sa 32,3 boda, plasirani tek na 125. mjesto.
Makroekonomska stabilnost zemlje, pak, ocijenjena je sa 74,4 boda, po čemu smo 73. na tabeli svjetske konkurentnosti, usljed niske stope inflacije (98,8 bodova, 80. mjesto) i relativno dobroj dinamici duga (50,0 bodova, 64. mjesto).
Ubjedljivo najbolji plasman – 52. mjesto sa 85. bodova, Bosna i Hercegovina ostvarila je u kategoriji Zdravlje, gdje je primijenjen samo (pod) kriterij Zdravi životni vijek.
