Piše: Mirela Haskić
Prema definiciji Međunarodne federacije pokreta za organsku poljoprivredu (IFOAM), organska poljoprivreda je proizvodni sistem koji održava zdravlje zemljišta, ekosistema i ljudi. Organska poljoprivreda je u potpunosti kontrolirana proizvodnja. Uslovi proizvodnje se na osnovu pravilnika IFOAM-a moraju prilagoditi specifičnim uslovima svake zemlje u kojoj se odvija proizvodnja i zakonski regulirati. Da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, moraju se ispunjavati precizno definirani uslovi.
Organska proizvodnja posljednjih je godina postala vrlo popularna na svjetskom tržištu jer potrošači sve više obraćaju pažnju na kupovinu zdravih namirnica. Bosna i Hercegovina sa velikim površinama obradivog zemljišta može postati značajan izvoznik organske hrane. Neobrađene površine i nezagađena prostranstva prirodnih pašnjaka i šuma u BiH stvaraju odlične preduslove za razvoj ove vrste poljoprivredne proizvodnje. Također, polovina oraničnih površina u BiH je neobrađena, što omogućava organiziranje organske poljoprivrede na područjima gdje se duži niz godina ne koriste agrohemijska sredstva.
Porast izvoza
Nomenklatura roba u Carinskoj tarifi BiH koja je u skladu s harmoniziranim sistemom i s kombiniranom nomenklaturom koju koristi Evropska unija ne sadrži organske proizvode kao posebnu kategoriju tako da ne postoje zvanični statistički podaci za organsku poljoprivredu.
„U nedostatku zvaničnih statističkih podataka u analizama kao izvor koristimo i podatke Istraživačkog instituta za organsku poljoprivredu – FIBL-a (Research Institute of OrganicAgriculture), nezavisnog, neprofitnog naučnog instituta koji se niz godina bavi međunarodnim razvojem organske proizvodnje i prikupljanjem podataka iz cijelog svijeta. Prema izvještaju FIBL instituta, organska proizvodnja u BiH u 2015. godini bila je zastupljena na 576 hektara, dok se sakupljanje samoniklih biljnih vrsta odvijalo na 50.250 hektara. U 2016. godini površina pod organskom proizvodnjom povećana je na 659 hektara. Međutim, ovo i dalje predstavlja malu zastupljenost organske proizvodnje koja je zastupljena na samo 0,03 posto ukupnog obradivog zemljišta“, za Business magazine kažu iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prema raspoloživim podacima Ministarstva, u posljednjih pet godina zabilježeno je značajno povećanje organskih usjeva i to uvećanje od 223 hektara ili 63 posto. BiH je svrstana u deset zemalja sa najvećim porastom organski uzgajanim vrstama (FIBL-AMI istraživanje 2017.). Tako je u BiH 2012. godine 343 hektara površine bilo pod organskom proizvodnjom, da bi 2016. godine bilo ukupno 659 hektara. Vrijednost organskih proizvoda koji su plasirani na domaće tržište u BiH u 2015. godini iznosila je 300.000 eura, dok je u istoj godini izvezeno organskih proizvoda u vrijednosti od dva miliona eura. Porast izvoza evidentiran je i 2016. godine kada je izvezeno 3,5 miliona eura, dok je u 2017. godini izvoz već dostigao četiri miliona eura. Države u koje se pretežno izvoze ovi proizvodi su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švicarska. Međutim, kada se uzme u obzir količina obradivog zemljišta i broj hektara koji se zaista obrađuju, jasno je da mi svoje potencijale ne koristimo u onoj mjeri u kojoj bi trebali. Također, u BiH se još uvijek ne zna ni tačan broj organskih proizvođača.
„Na osnovu nezvaničnih informacija, na području FBiH postoji oko 70 organskih proizvođača. Ne postoji nijedna certificirana organska stočarska farma, a dvije su u fazi konverzije. U Republici Srpskoj identifikovano je 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća“, dodaju iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Kada je u pitanju zakonsko uređenje ove oblasti, Zakon o organskoj proizvodnji u Republici Srpskoj donesen je 2010. godine, a u FBiH 2016. godine. Zakon o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji FBiH propisuje, između ostalog, i uspostavu registra subjekata u organskoj proizvodnji. No, s obzirom na to da podzakonski akt kojim bi se propisala detaljnija pravila i način registracije još nije usvojen, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprovrede i šumarstva FBiH ne raspolaže službenim podacima o broju organskih proizvođača, niti o površinama pod organskim zasadima.
Savez udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH registrovan je 2009. godine, trenutno ima 17 udruženja članova te okuplja više od 1.700 proizvođača.
„Misija i vizija Saveza je da unaprijedi organsku poljoprivrednu proizvodnju te uspostavi sve moguće trendove koji se trenutno razvijaju u organskoj oblasti. Nastojimo da u fokus stavimo proizvodnju organske hrane, održimo biodiverzitet prostora i ekonomski osnažimo ljude koji rade i žive na ruralnim područjima. BiH ima resurse, odličan kvalitet i vode i zemlje i ima dobre domaćine, međutim nemamo kontinuitet i robnu proizvodnju“, za Business magazine kaže Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH.
Herceg ističe da se organskom poljoprivrednom proizvodnjom bave isključivo entuzijasti, koji bez ikakvih poticaja, nedostatka zakonskih i podzakonskih akata nastoje promovirati ovu vrstu proizvodnje. U prethodnom periodu Savez je realizirao niz projekata koji su govorili o tome kako pomoći poljoprivrednim proizvođačima, napravili akcioni plan koji bi trebalo da bude usvojen od strane Vijeća ministara BiH, međutim još uvijek nije usklađena regulativa na nivou BiH kada se radi o segmentu organske proizvodnje. Zbog svega ovoga otežan je pristup IPA fondovima i svim fondovima koji govore o strateškom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja te se organska proizvodnja u BiH nalazi na početnom nivou.
Na tržištu BiH sve više raste potražnja za organskim proizvodima s obzirom na povećanje svijesti kod građana da se radi o kvalitetnijim i zdravijim proizvodima. Međutim, uprkos potražnji, bez adekvatnih ulaganja i poticaja, od ove vrste poljoprivredne proizvodnje, kako Herceg kaže, teško da se može živjeti.
„Nigdje u svijetu u ovome nema profita pa tako ni kod nas i bez obzira što mnogi govore da se u poljoprivredi može lako, jednostavno i brzo zaraditi to nije tako. Donosioci odluka moraju shvatiti da se mora ulagati u ovu oblast jer ona dugoročno može održavati prostore i život na ovoj planeti. Savez je radio dosta projekata na razvoju svijesti građana, isključivo profesionalno, po standardima. Međutim, bez ulaganja i bez prepoznavanja potencijala ove oblasti ostat će ovako stanje- bez registra, bez površina, bez tačnih informacija koliko čega imamo. Dosta proizvoda izlazi iz BiH koji se i ne deklariraju kao organski, ali nakon svih provjera dobro prolaze na inozemnom tržištu, a ukoliko bi bili deklarirani značajno bi rasla njihova cijena što bi se pozitivno odrazilo i na budžet BiH“, naglašava Herceg.
Neophodan certifikat
Iako perspektivna poljoprivredna grana, a BiH za nju posjeduje prirodne resurse to nije dovoljno. S obzirom na to da je organska proizvodnja najviše zakonski regulirana oblast u Evropskoj uniji, osim ulaganja, potrebno je vrijeme i stručno znanje da se preuzme i primijeni zakonodavstvo i uspostavi sistem za poljoprivrednu organsku proizvodnju. Veoma bitan segment kod plasiranja ovih proizvoda je i posjedovanje certifikata koji će dokazati porijeklo i kvalitet proizvoda, koji međutim nimalo nije jeftin. S druge strane, jedino certifikat može biti dokaz da se zaista radi o organskom proizvodu koji će kod potrošača stvoriti povjerenje i zaštititi ih od zloupotreba.
„Svake godine potrebno je platiti izlazak komisije certifikacijske kuće koja je mjerodavna da izda certifikat, što znači da se certifikat mora platiti svake godine. Ako se certificira površina do jednog hektara certifikat može koštati oko 800 KM. Međutim, ako se radi o više hektara i ako se certificira npr. deset proizvoda, onda certifikat može koštat od 5.000 do 8.000 KM“, objašnjava Herceg.
S toga je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ove godine izdvojilo sredstva za uvođenje i certifikaciju standarda u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
„Ove godine u Programu poticaja u okviru Modela ruralnog razvoja uvedena je i odvojena mjera certifikacije organske proizvodnje u predviđenom iznosu od 80.000KM. No, zaprimljeno je samo 16 zahtjeva za ovu mjeru u ovoj godini, što znači da će se realizirati tek oko 50 posto predviđenog iznosa. Uglavnom se radi o proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja te sakupljanju i preradi samoniklog bilja. Troškovi u okviru ove mjere priznaju se za certifikaciju proizvodnje, grupnu proizvodnju, preradu organskih proizvoda i sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova. Podršku može ostvariti klijent (proizvođač, prerađivač i sakupljač) koji posjeduje certifikat od tijela akreditiranog od strane međunarodno ovlaštenog akreditacijskog tijela prema zahtjevima standarda ISO/IEC 17065:2014. Visina podrške ostvaruje se u iznosu do 75 posto ukupno dokumentiranih prihvatljivih troškova certifikacije“, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Herceg ističe da razlog zbog čega 50 posto ovih sredstava neće biti realiziran jeste nejasan pravilnik na osnovu kojeg proizvođači nisu znali ni koju dokumentaciju da predaju, te rokovi za prijavu zbog kojih nisu mogli na vrijeme predočiti posjedovanje certifikata koji je bio jedan od uslova za prijavu. Dodaje i da zbog nepostojanja registra nisu mogli, iako su nastojali, obavijestiti sve proizvođače da apliciraju za ova sredstva, tako da većina njih uopće nije ni bila upoznata sa dodjelom ovih sredstava.
Kada je u pitanju certifikacija organskih proizvoda, u BiH djeluju četiri akreditirane certifikacijske kuće, među kojima je i organizacija Organska Kontrola čija je osnovna djelatnost pružanje usluga certifikacije i inspekcije za organsku proizvodnju prema različitim regulativama i organskim standardima.
„To se prvenstveno odnosi na bh. OK standarde i zahtjeve koji su ekvivalentni EU regulativi za organsku proizvodnju (EEC 834/07) s ciljem plasmana svojih roba na tržište zemalja EU i Švicarske. Za one proizvođače koji žele svoju robu plasirati na američko tržište, OK radi inspekcijski servis za certifikaciju u skladu sa nacionalnim pravilima SAD (USDA- NOP rules). OK također radi inspekcijski servis za internacionalna certifikacijska tijela u skladu sa raznim nacionalnim privatnim standardima kao što je BIOSUISSE iz Švicarske i KRAV iz Švedske. OK certifikacijski program podrazumijeva vlastite standarde i zahtjeve za organsku proizvodnju koji su prilagođeni bh. uslovima, a opet usaglašeni sa EU regulativom za organsku proizvodnju (EU reg. 834/2007 i 889/2008). Ovaj program je akreditiran od strane Internacionalnog organskog akreditacijskog servisa (IOAS), a akreditacija obuhvata sljedeća područja: biljna proizvodnja, animalna proizvodnja uključujući pčelarstvo, prerada i rukovanje proizvodima, grupna certifikacija, sakupljačka proizvodnja i prometovanje organskih proizvoda“, za Business magazine kaže Mersida Musabegović, direktoricaOK.
S obzirom na to da je OK priznat od strane Evropske komisije to omogućava proizvođačima koji su certificirani da plasiraju svoje proizvode direktno na tržišta zemlja EU kao i na tržište Švicarske jer je OK priznat i od strane Švicarske vlade, odnosno od Federalnog ureda za poljoprivredu Švicarske konfederacije.
U OK registru za tekuću godinu evidentirano je približno oko 200 proizvođača koji su direktno ili indirektno prošli postupak certificiranja bilo kao individualni proizvođači ili su bili uključeni kroz certifikaciju projekata tj. grupnu certifikaciju. Međutim, ukupno 52 proizvođača vlasnici su certifikata od čega njih 45 za EU tržište i sedam proizvođača za tržište BiH.
Ohrabrujuće je što su bh. proizvođači koji izvoze na inozemna tržišta prepoznati te svojim proizvodima mogu ravnopravno konkurirati inozemnim proizvođačima, koji imaju veću podršku svojih država. Kada se uzmu u obzir sve činjenice jasno je da BiH uz adekvatna ulaganja može značajno profitirati od ove grane poljoprivredne proizvodnje.
„Danska planira do 2020. godine ukinuti konvencionalnu proizvodnju i uvesti isključivo organsku, što ne bi smetalo ni BiH i bio bi to veliki pomak za bh. poljoprivredu. S obzirom na to da proizvodimo kvalitetnu hranu, donosioci odluka bi nam trebali pružiti veću podršku, jer uz adekvatna ulaganja možemo biti ključni akter u regionu u proizvodnji organske hrane. BiH može vidjeti u ovoj proizvodnji razvojnu šansu, posebno u pakovanju gotovog proizvoda sa dodatnom vrijednošću“, naglašava Herceg.
Istog mišljenja su i u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji ističu da organska proizvodnja može biti razvojna šansa BiH, ali su potrebna velika ulaganja kako u samu proizvodnju, institucionalno jačanje, tako i u edukaciju proizvođača jer se radi o proizvodnji koja podrazumijeva poštivanje izuzetno strogih pravila i procedura postupanja u svakom stadiju proizvodnog procesa.
Prvi restoran organske hrane
Početkom oktobra u Sarajevu je otvoren Organic, prvi restoran organske hrane. Članica Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH-Organsko FBiH, Organic. ba na čelu sa direktorom Muhamedom Suljevićem, na ovaj način nastoji svoje proizvode približiti kupcima te olakšati plasman kako svojih tako i proizvoda drugih članica Saveza.
„Kada je u pitanju plasman organskih proizvoda činjenica je da proizvođači dobiju najmanje, a da trgovci više zarade. Razmišljali smo da li da otvorimo trgovinu ili restoran, odlučili smo se za restoran, prvi ovakve vrste, a cilj je promocija organskih proizvoda koje posjetioci mogu naručiti kod nas“, za Business magazine kaže Muhamed Suljević.
Bitno je naglasiti da su jela OK certificirana, a uslov je da svako jelo mora imati minimalno 70 posto organskih proizvoda te moraju biti obilježena kako bi se razlikovala od konvencionalnih jela. Inače, 80 posto asortimana u restoranu je organsko, a ostalo se odnosi na konvencionalne proizvode s obzirom na zahtjeve i potrebe potrošača. Suljević je do sada zadovoljan odzivom, oni koji su bili jednom svakako ponovo posjete restoran i uglavnom imaju riječi hvale.
