Piše: Armin Zeba

Glavni ured Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sredinom oktobra odobrio je koncept finansiranja projekta Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji podrazumijeva izgradnju gasovoda Zagvozd–Posušje–Novi Travnik/Travnik, sa odvojkom za Mostar, kojim bi se konačno eliminirala dugogodišnja ovisnost naše zemlje o uvozu ruskog gasa, usljed koje bosanskohercegovačka privreda i stanovništvo kontinuirano strijepe da bi, usljed različitih političkih trzavica i tržišnih poremećaja, mogli ostati bez snabdijevanja tim energentom.

Idejni projekt

“Naredni koraci za realizaciju ovog projekta su izrada sljedećeg nivoa tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta i studije uticaja na okolinu i društvo (ESIA), a sve s ciljem ishođenja urbanističke saglasnosti.

Za navedeno su obezbijeđena grant sredstva Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koja će biti realizirana preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – za izradu ESIA,i grant sredstva predpristupne pomoći Evropske komisije – za izradu idejnog projekta.

Prethodno je, uz obezbjeđenje grant sredstava Evropske komisije u iznosu od 141.000 eura, urađena Sveobuhvatna analiza troškova i dobiti (CBA) koja je pokazala punu ekonomsku opravdanost projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska.

Ukupni životni ciklus Projekta koji se finansira od strane EBRD-a traje do 15 godina. Projektni ciklus započinje pregledom (ocjenom) koncepta od strane Operativnog odbora EBRD-a, koji odobrava koncept Projekta i cjelokupnu strukturu, uključujući i strukturu finansiranja i obaveza, a završava sa otplatom kredita.

BH-Gasu, kao investitoru Projekta, predstoje paralelne obaveze po pitanju izrade investiciono-tehničke dokumentacije s ciljem ishodovanja potrebnih dozvola za gradnju i nastavka procesa sa EBRD-om“, u izjavi za Business magazine pojašnjava Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, precizirajući pritom da ukupna vrijednost Projekta iznosi 100,35 miliona eura.

Kada je, pak, riječ o terminskom planu realizacije Projekta, Salkić procjenjuje da bi on, ukoliko sve bude išlo predviđenim tempom, u cijelosti mogao biti realiziran za manje od pet godina.

“Prema trenutnom statusu Projekta, a sagladavajući sve predstojeće obaveze koje obuhvataju izradu neophodne dokumentacije, ishođenje neophodnih dozvola i saglasnosti, finalizaciju pregovora sa EBRD-om i potpisivanje ugovora o finansiranju, rješavanje eksproprijacije i provođenje procedura neophodnih javnih nabavki u skladu sa pravilima i politikama EBRD-a, izgradnja bi trebala startovati početkom 2022. i završiti 2023. godine“, napominje Salkić.

Na pitanje o najbitnijim tehničkim karakteristikama Projekta u kontekstu sigurnosti snabdijevanja i diversifikacije izbora snabdijevanja naše zemlje prirodnim gasom, pak, Salkićodgovara podsjećajući da “BiH trenutno, sa samo jednim transportnim pravcem preko Ukrajine, Mađarske i Srbije, ne zadovoljava osnovne postulate EU Direktive o mjerama za zaštitu sigurnosti snabdijevanja, što podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg nivoa sigurnosti snabdijevanja i posebno u slučajevima velikog poremećaja u snabdijevanju, a što je uslov za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta gasa“.

Gasni prsten

“Faktor koji ocjenjuje sigurnost snabdijevanja BiH trenutno iznosi “0”. Relizacijom projekta Južna intrekonekcija bit će povećan, a realizacijom još jedne interkonekcije u potpunosti zadovoljavajući, uzimajući u obzir planirane potrebe za gasom.

Potreba za ubrzanom realizacijom projekta Južna intrekonekcija je prvenstveno i zbog starosti postojećeg transportnog gasovoda (40 godina), ograničenosti kapaciteta – posebno u zimskom periodu, što ugrožava snabdijevanje postojećih potrošača u FBiH, a isto tako nemogućnost razvoja tržišta duž postojećeg gasovoda, kao i potencijalnih potrošača uz novoizgrađeni gasovod Zenica – Travnik.

Realizacijom projekta Južna intrekonekcija stvaraju se preduslovi da BiH postane i tranzitna zemlja, drugom konekcijom na sjeveru, odnosno realizacijom projekta Brod – Zenica, i na taj način postane dio gasnog prstena Energetske zajednice“, potcrtava Salkić, koji objašnjava da su, osim Rusije, polazne tačke iz kojih bi prirodni gas mogao stizati u BiH kroz gasovod Zagvozd-Posušje-Novi Travnik/Travnik još i hrvatska gasna polja, LNG Krk (terminal ukapljenog prirodnog gasa)i Kaspijska regija iz koje bi se gas dopremao preko Transjadranskog (TAP) i Jonsko-jadranskog (IAP) gasovoda.

 

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here