Piše: Armin Zeba
Primarno vođen potrošnjom, ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2018. godini mogao bi iznositi 3,2 posto, prognozira Svjetska banka u svom najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan.
Srednjoročno ubrzanje
“U srednjoročnom periodu očekuje se njegovo ubrzanje, kako se bude izabrala nova vlast i krenu strukturalne reforme, podržane novim investicijama u infrastrukturu. Kao rezultat planiranog povećanja javnih investicija, u 2018. se očekuje pogoršanje fiskalnog stanja, praćeno postepenim oporavkom u srednjoročnom periodu – ovakva prognoza podrazumijeva uspjeh reformi na smanjenju izdataka za plaće u javnom sektoru i prebacivanje zapošljavanja iz javnog u privatni sektor“, navodi se u Izvještaju, u kojem se kao glavni vanjski rizici navode spor ekonomski rast u Evropskoj uniji, loši izgledi za pridruživanje EU, moguće pooštravanje finansijskih uslova na tržištima u nastanku te regionalna politička situacija, dok se od unutrašnjih faktora rizika potencira moguće kašnjenje formiranja novih vlasti nakon općih izbora “što bi moglo usporiti aktivnosti na reformama i usporiti rast“.
Mada je stopa nezaposlenosti opala s 20,5 na 18,4 procenta, a stopa zaposlenosti povećana s 33,9 na 34,3 procenta, Svjetska banka upozorava da se radi o skromnim poboljšanjima i sugerira da “ako BiH želi ubrzati i ojačati povećanje otvaranja radnih mjesta, od ključnog je značaja rješavanje strukturalnih rigidnosti“.
U dijelu Izvještaja obojenom pozitivnim tonovima, naglašava se likvidnost i dobra kapitaliziranost bh. bankarskog sektora te smanjenje udjela loših kredita, koji je na kraju prvog kvartala 2018. iznosio 9,7 posto. Pritom se ukazuje i na rast profitabilnosti komercijalnih banaka – povrat po aktivi je u prvom kvartalu iznosio 11,9 procenata, te relativno stabilnu adekvatnost kapitala od 15,4 posto.
S one manje pozitivne strane, precizira se da je indeks potrošačkih cijena u 2017. u prosjeku porastao za 0,8 procenata, dok su samo do juna 2018. potrošačke cijene povećane za 1,9 posto na godišnjem nivou.
“S obzirom na ograničen rast nominalnih plaća, veće potrošačke cijene u 2018. najvjerovatnije će smanjiti realni prihod“, procjenjuje Svjetska banka, čiji analitičari u ovoj godini očekuju i veći fiskalni deficit za 0,5 posto BDP-a. Kako pojašnjavaju, za 2018. se očekuje povećanje poreznih prihoda, ali i potrošnje na plaće, socijalne transfere i investicije, što će dovesti do spomenutog deficita, dok će vanjski dug zemlje ostati na nivou od oko 30 posto BDP-a.
Nova zaduživanja
Kada je, pak, riječ o deficitu tekućeg računa, očekuje se njegovo povećanje u ovoj godini, na temelju procjene o usporavanju rasta izvoza, odnosno pojačanog uvoza za potrebe realizacije infrastrukturnih projekata.
“Naprimjer, izvoz jabuka u Rusiju bio je prekinut u januaru zbog kršenja pravila sporazuma o porijeklu voća, ali sporazum je vraćen na snagu do sredine godine. Ostale komponente tekućeg računa, kao što su suficit usluga transporta, putovanja, građevinarstvo i doznake, uglavnom su ostale nepromijenjene i dovoljne za finansiranje značajnog dijela trgovinskog deficita.
Ostatak se finansira uglavnom direktnim stranim investicijama, za koje se procjenju da će u 2018. pokriti 40 procenata deficita tekućeg računa, dok će se ostalo pokriti novim zaduživanjem“, objašnjava se u Izvještaju, u kojem se za srednjoročni period projicira da će se ekonomski rast BiH, podržan primarno rastom domaće potražnje, do kraja 2020. godine ubrzati na 3,9 posto. Također se upozorava na potrebu za većom ekonomskom integracijom radi promocije većeg, održivog rasta i poticanja otvaranja radnih mjesta.
“Potrebna je veća integracija između zemalja zapadnog Balkana usmjerena na trgovinu, investicije, mobilnost i digitalnu integraciju, da bi se ubrzao rast, prevazišla ograničenja malih i fragmentiranih nacionalnih tržišta i osigurala dugoročna ekonomska stabilnost“, sugerira se u Izvještaju, uz opasku da, iako je zaposlenost porasla u pet od šest zemalja regije, “91.400 otvorenih novih radnih mjesta između jula 2017. i jula 2018. znatno je manje u odnosu na 214.000 godinu ranije“.
