Piše: Armin Zeba

Komercijalne banke koju posluju u Bosni i Hercegovini tokom prvih šest mjeseci 2018. godine zadržale su prošlogodišnji uzlazni trend, te uz učvršćivanje stabilnosti u smislu likvidnosti i adekvatnosti kapitala, ostvarile i profit koji je na nivou sektora iznosio ukupno 225,8 miliona KM.

Federalni pokazatelji

Prema podacima Federalne agencije za bankarstvo, ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora Federacije BiH, koju čini 15 komercijalnih banaka, na kraju prvog polugodišta iznosila je 21 milijardu konvertibilnih maraka, za 800 miliona KM ili četiri posto više nego na kraju prošle godine.

Krediti, sa učešćem od 65,6 posto u strukturi ukupne aktive, također su zabilježili rast u odnosu na kraj prethodne godine u iznosu od 620 miliona KM ili pet posto.

U okviru sektorskog kreditiranja, u prvom polugodištu 2018. prisutno je blago smanjenje učešća u kreditiranju privatnih preduzeća, dok je učešće u kreditiranju stanovništva ostalo na istom nivou u odnosu na kraj 2017. godine. Povećanje učešća, pak, prisutno je kod kreditiranja javnih preduzeća.

Krediti odobreni privatnim preduzećima ostvarili su rast u iznosu od 217 miliona KM ili tri posto i na dan 30. juni 2018. iznosili su 6,5 milijardi KM, uz učešće u ukupnim kreditima od 47,2 posto. Krediti dati stanovništvu u istom periodu zabilježili su rast od 295 miliona KM ili pet posto, na 6,7 milijardi KM, sa učešćem od 48,2 posto u ukupnom kreditnom portfoliju.

Učešće loših kredita smanjeno je sa 9,7 na devet posto – njihovo učešće u kreditima pravnih lica iznosilo je 10,9 posto, a u kreditima plasiranim stanovništvu 6,9 posto.

U valutnoj strukturi kredita najveće učešće, od 53,5 posto ili 7,4 milijarde KM, imali su  krediti s valutnom klauzulom (euro – 7,3 milijarde KM ili 99 posto, švicarski franak – 59,2 miliona KM ili jedan posto). Ukupan iznos kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima od 59,2 miliona KM ima učešće od 0,4 posto u ukupnom kreditnom portfoliu sektora, a cijeli iznos se odnosi na jednu – Addiko banku.

Krediti u domaćoj valuti bili su na nivou od 45,9 posto ili 6,3 milijarde KM, dok najmanje učešće, od 0,6 posto ili 76 miliona KM imaju krediti u stranoj valuti (od kojih se 98 posto ili 75 miliona KM odnosi na kredite u eurima).

Novčana sredstva banaka u FBiH iznosila su 6,4 milijarde KM ili 30,5 posto ukupne aktive i za 617 miliona KM ili 11 posto su bila veća u odnosu na kraj 2017. godine.

Depoziti su dostigli iznos od 16,6 milijardi KM, uz ostvareni rast od 789 miliona KM

ili pet posto i ostali su najznačajniji izvor finansiranja, sa učešćem od 78,9 posto u ukupnoj pasivi. Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, povećani su za 251 milion KM ili tri posto, na 8,5 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa štednje, 46 posto odnosi se na štedne depozite u domaćoj, a 54 posto u stranoj valuti. Ročna struktura štednih depozita u odnosu na kraj 2017. blago je promijenjena rastom kratkoročnih depozita za sedam posto ili 295 miliona KM, što je rezultiralo rastom njihovog učešća za 1,8 procentnih poena, na 55,9 posto.

“Dugogodišnji kontinuirani rast i pozitivni trendovi u segmentu štednje u bankama u FBiH, rezultat su, s jedne strane, jačanja sigurnosti i stabilnosti ukupnog bankarskog sektora, za šta je od ključnog značaja postojanje funkcionalne, efektivne i efikasne bankarske supervizije koju provodi Agencija za bankarstvo, a s druge strane, postojanje sistema osiguranja depozita, čiji je osnovni cilj povećanje stabilnosti bankarskog, odnosno finansijskog sektora i zaštita štediša“, napominje FBA u svojoj polugodišnjoj Informaciji o subjektima bankarskog sistema FBiH.

Ukupni kapital banaka u FBiH na kraju prvog polugodišta iznosio je 2,9 milijardi KM, od čega se na dionički kapital odnose 1,2 milijarde KM. Stopa adekvatnosti kapitala federalnog bankarskog sektora iznosila je 15,1 posto i u odnosu na kraj

prethodne godine zabilježila blagi pad od 0,4 procentna poena, što je rezultat rasta rizične aktive i prve primjene MSFI 9. No, ta stopa viša je za 25,8 posto od zakonski

propisanog minimuma i predstavlja zadovoljavajuću kapitaliziranost.

Likvidnost bankarskog sektora FBiH također se ocjenjuje zadovoljavajućom, s obzirom na učešće likvidnih sredstava u ukupnoj aktivi i ročnu usklađenost finansijske aktive i finansijskih obaveza.

Svih 15 banaka u sistemu, zaključno sa 30. junom 2018. godine, iskazalo je pozitivan finansijski rezultat, odnosno dobit u ukupnom iznosu od 174,8 miliona KM, što je za 23,1 milion KM ili 15,2 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Bankarstvo u RS

Kada je riječ o bankarskom sektoru Republike Srpske, koji čini osam banaka, ukupna aktiva na kraju prvog polugodišta iznosila je 8,81 milijardu KM, uz rast od osam posto u odnosu na kraj prethodne godine, a sastojala se od bilansne aktive od 7,76 miliona KM, sa rastom po stopi od 10 posto, i vanbilansne aktive u iznosu od 1,05 milijardi KM, koja je na približno istom nivou kao i na kraju 2017. godine. Kako u Izvještaju o stanju u bakarskom sistemu RS od 1. januara do 30. juna 2018. precizira entitetska Agencija za bankarstvo, novčana sredstva u iznosu od 1,87 milijardi KM činila su 24 posto ukupne bilansne aktive, sa stopom rasta od 20 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Ukupni bruto krediti u vrijednosti od 5,01 milijardu KM, činili su 61 posto bruto bilansne aktive, sa stopom rasta od tri posto u odnosu na kraj 2017. godine. Prema sektorskoj strukturi kredita, evidentan je rast kreditne aktivnosti u sektoru privatnih preduzeća i društava u nominalnom iznosu od 47,8 miliona ili tri posto, te u sektoru građana, gdje je zabilježen nominalni rast u iznosu od 76,6 miliona KM ili četiri posto, dok je u sektoru vlade i vladinih institucija zabilježen rast kredita u nominalnom iznosu od 9,2 miliona KM ili po stopi od dva posto. Učešće kredita pojedinačnih sektora u ukupnim kreditima nije se promijenilo u odnosu na stanje sa 31. decembrom 2017. godine, tako da je i dalje najznačajnije učešće kredita građana (45 posto), zatim sektora privatnih preduzeća i društava (37 posto), vlade i vladinih instutucija (12 posto) te javnih i državnih preduzeća (pet posto).

Prema danima kašnjenja, dospjela potraživanja sa kašnjenjem dužim od 30 dana iznosila su 332,5 miliona KM ili 93,05 posto ukupnih dospjelih potraživanja i zabilježeno je njihovo smanjenje za 1,34 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Nekvalitetni krediti iznosili su 510,9 miliona KM i bili su manji su za pet posto ili 28,4 miliona KM u odnosu na stanje na kraju 2017. godine. Nekvalitetni krediti pravnih lica iznosili su 331,5 miliona KM, sa stopom pada od osam posto, dok su kod fizičkih lica nekvalitetni krediti iznosili 179,3 miliona KM, uz smanjenje od jedan posto u odnosu na kraj prethodne godine.

Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima (10,19 posto) smanjeno je za 0,88 procentnih poena u odnosu na kraj 2017. godine. Pritom, učešće nekvalitetnih kredita pravnih lica iznosilo je 12,04 posto (smanjenje za 1,31 procentni poen), dok je učešće nekvalitetnih kredita stanovništva od kraja prošle godine smanjeno sa 8,27 na 7,94 posto.

Depoziti, sa učešćem u strukturi pasive bilansa banaka od 77 posto, iznosili su 6,02 milijarde KM, sa stopom rasta od 12 posto. Rast depozita zabilježen je u sektoru vlade i vladinih institucija – za 372,7 miliona KM ili 76 posto (uglavnom po osnovu realizacije prve emisije obveznica Republike Srpske na stranom tržištu), zatim u sektoru privatnih preduzeća i društava – za 132,7 miliona KM ili 18 posto, sektoru građana –  za 116,7 miliona KM ili četiri posto, kao i u sektoru neprofitnih organizacija – 14,8 miliona KM ili 18 posto. Pad depozita zabilježen je samo u sektoru bankarskih institucija – za 39,4 miliona KM ili 11 posto, i to na osnovu povrata depozita matičnoj banci.

U sektorskoj strukturi učešća u ukupnim depozitima, značajnije promjene nastale su kod depozita vlade i vladinih institucija (povećanje učešća za pet procentnih poena) te depozita građana (smanjenje učešća za četiri procentna poena). Iako je učešće depozita građana smanjeno, oni i dalje imaju najveći udio – 53 posto, u ukupnim depozitima bankarskog sektora.

Trend rasta ukupne štednje građana, uključujući i tekuće račune, nastavljen je i u prvom polugodištu 2018. godine, na kraju kojeg je ona iznosila 3,02 milijarde KM, za četiri posto više nego na kraju prethodne godine. Štednja građana (oročena i po viđenju) iznosila je 2,24 milijarde, sa  stopom rasta od dva posto.

Ukupan bilansni kapital banaka (945,6 miliona KM) činio je 11 posto ukupne pasive i ostao je na približno istom nivou kao i na kraju 2017. godine. Stopa osnovnog kapitala iznosila je 15,39 posto i bila je veća za 6,39 procentnih poena u odnosu na propisani minimum osnovnog kapitala od devet posto, dok je regulatorni kapital bankarskog sektora sa 30. junom 2018. iznosio 830,4 miliona KM i u odnosu na ukupan iznos izloženosti bankarskog sektora riziku u iznosu od 4,96 milijardi KM davao stopu regulatornog kapitala od 16,73 posto, koja je za 4,73 procentna poena ili 234,7 miliona KM veća u odnosu na minimalni regulatorni zahtjev od 12 posto.

Na nivou bankarskog sektora RS, na kraju prvog polugodišta iskazana je neto dobit u ukupnom iznosu od 51 milion KM i manja je za 16 posto u odnosu na isti period 2017. godine.

 

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here