Piše: Armin Zeba

Tržište osiguranja finansijski je sektor koji je u u pravilu najvjerodostojniji indikator ekonomske razvijenosti pojedine zemlje ili regije. U prilog tome govori i činjenica da na globalnom tržištu dominira evropska industrija osiguranja, sa udjelom od 35 posto, potom sjevernoamerička (30 posto) i azijska (28 posto), dok se u ostatku planete ostvaruje simboličnih sedam procenata ukupne svjetske premije osiguranja. U Evropi, pak, više od 60 posto vrijednosti tržišta odnosi se na najjače ekonomske sile Starog kontinenta – Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku, dok je prosječna premija po glavi stanovnika najviša u skandinavskim zemljama.

Kontinuiran rast

Imajući u vidu navedenu korelaciju, može se zaključiti da posljednjih godina i Bosna i Hercegovina ekonomski ipak napreduje, budući da domaće tržište osiguranja godinama bilježi kontinuiran rast. Naime, prema podacima Agencije za osiguranje u BiH, ukupno ostvarena premija osiguranja u našoj zemlji lani je iznosila 683 miliona KM, za 7,78 posto više u odnosu na 2016. godinu.

U segmentu neživotnog osiguranja premija je iznosila 544 miliona KM, sa godišnjim rastom od 7,80 posto, a u poslovima životnog osiguranja 139 miliona KM, za  7,72 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

U strukturi premije ostvarene u 2017. godini, obavezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila učestvovalo je sa 50,07 posto, životna osiguranja sa 20,38 posto, auto kasko sa 8,85 posto, imovinska osiguranja sa 8,23 posto, osiguranje nezgode sa 7,06 posto, zdravstveno osiguranje sa 1,44 posto, dok se na ostale vrste osiguranja odnosi  3,97 posto. Ukupno isplaćene štete u 2017. iznosile su 266 miliona KM, u čemu su štete po osnovu odgovornosti za motorna vozila učestvovale sa 42 posto. Sličan trend, nastavljen je i u 2018. godini.

“Glavne karakteristike tržišta osiguranja ni u prva tri kvartala 2018. godine nisu se značajno promijenile u odnosu na prethodni period. Tržište osiguranja u proteklom periodu bilježi rast premije osiguranja, ali i porast broja društava za osiguranje, promjene u vlasničkoj strukturi društava, akvizicije društava ali i neujednačene izmjene propisa u entitetima  koje su donijele i donose mnogobrojne probleme učesnicima na tržištu zbog neusklađenosti na cijelom tržištu BiH.

Tržište je još uvijek u razvoju, uslovljeno niskim ekonomskim razvojem BiH, specifičnim unutrašnjim uređenjem, podijeljenim nadležnostima, političkim previranjima itd.

Relativno nizak životni standard stanovništva, koji se iz godine u godinu ne povećava, kao i trenutno dosta niska svijest o potrebi i značaju osiguranja, imaju veliki uticaj na to što je tržište osiguranja u BiH još uvijek na veoma niskom stepenu razvoja u odnosu na razvijene evropske zemlje. Premija po glavi stanovnika iznosi oko 200 KM, dok je udio premije u bruto društvenom proizvodu (BDP) 2,2 posto.

Na tržištu osiguranja prisutan je veliki broj učesnika i izuzetno velika konkurencija. U ukupnoj aktivi finansijskog sektora, društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 5,57 posto. Rast tržišta osiguranja bazira se na rastu neživotnih osiguranja, a u odnosu na prethodne godine rast premije osiguranja posebno je usporio u segmentu životnih osiguranja.

U ukupnoj premiji osiguranja, neživotna osiguranja učestvuju sa 80,56 posto, dok je učešće životnih osiguranja 19,44 posto. Učešće premije osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila u premiji neživotnih osiguranja iznosi 62 posto“, rezimira u izjavi za Business magazine Emina Jahić, direktorica Agencije za osiguranje u BiH.

Spomenuto visoko učešće obaveznog osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih

vozila u ukupnoj premiji, ustvari je najočitiji pokazatelj nerazvijenosti domaćeg tržišta osiguranja i relativnosti utiska o ekonomskom boljitku države, odnosno poboljšanju ambijenta za poslovanje osiguravajućih društava u BiH. U tom kontekstu, nema vidljivih naznaka ozbiljnijih pozitivnih iskoraka.

“Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila je u velikom broju bh. osiguravajućih društava najzastupljenija vrsta osiguranja. U ukupnom portfoliju osiguranja, ova vrsta osiguranja bilježi rast broja i premije.

S obzirom na različit period izrade i donošenja zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u oba entieteta u BiH, trenutno postoji neusaglašenost Nacrta zakona u Federaciji BiH i Zakona koji je u Republici Srpskoj na snazi od oktobra 2015. godine. Samo u pogledu perioda početka liberalizacije, osiguranih suma i ostalih odredbi, postoji već sada neusklađenost, jer je u FBiH na snazi zakon iz 2005. godine budući da je još uvijek u parlamentarnoj proceduri zakon kojim se regulišu obavezna osiguranja u saobraćaju.

Što se tiče profitabilnosti ove vrste osiguranja, u dosadašnjem periodu društva za osiguranje su kroz različite pogodnosti nastojale da privuku što veći broj osiguranika, pa su često troškovi u okviru ove vrste osiguranja bili izuzetno visoki. Profitabilnost ove vrste osiguranja često je na marginama, tako da je očekivati da će se, pogotovo u periodu liberalizacije, veliki broj društava opredijeliti za spajanje ili prodaju, s obzirom na veliku konkurenciju koja je posebno u ovoj vrsti osiguranja prisutna na tržištu“, objašnjava Jahić, koja neusklađenost entitetskih propisa, uz hronične ekonomske hendikepe poput neizvjesne političke situacije, nedostatka stranih investicija, visoke stope nezaposlenosti i odliva kadrova, vidi kao jedan od glavnih limitirajućih faktora za razvoj tržišta osiguranja u BiH. Ona pritom konstatira da je usvajanjem novog Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju u RS i novog Zakona o osiguranju u FBiH napravljen pomak u uređenju tržišta“, ali s obzirom na nekoordiniranost donošenja zakona u oba entiteta, stvorili su se nejednaki uslovi za učesnike na tržištu i situacije da je trenutni stepen međusobne neusklađenosti entitetskih propisa veći nego što je bio ranije.

“Samo u pogledu zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, u RS imamo novi Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju koji je stupio na snagu u oktobru 2015. i kojim je predviđena postepena liberalizacija tržišta obaveznog osiguranja, dok je u FBiH u toku donošenje novog zakona o obaveznim osiguranjima u prometu, koji je dostavljen na saglasnost Upravnom odboru Agencije. U toku je zakazivanje sjednice Upravnog odbora, na kojoj će se njegovi članovi izjasniti na dostavljeni Nacrt zakona. U zavisnosti od usvajanja novog zakona u FBiH, već sada postoje neusaglašene odredbe Zakona koji je na snazi, sa Zakonom u RS. S obzirom na vremensku razliku donošenja zakona u jednom i drugom entitetu, proizilazi neusaglašenost u jako bitnim segmentima kao što su dinamika povećanja osiguranih suma, visine osiguranih suma, početku liberalizacije…, a koje će se odraziti na poslovanje učesnika na tržištu.

Pored toga, Upravni odbor Agencije za osiguranje RS 6. septembra 2018. godine donio je izmjenu Odluke o zajedničkoj tarifi premija i cjenovniku za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, kojom je smanjena osnovna premija za 10 posto, što će prouzrokovati pad premijskog prihoda društava za osiguranja, a nekoordinirane i vremenski nesuklađene aktivnosti imaju za posljedicu neujednačene propise u dva entiteta i neravnopravan položaj učesnika na tržištu osiguranja.

Pored Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, od prošle godine u FBiH imamo na snazi novi Zakon o osiguranju, kojim je, između ostalog, predviđeno i povećanje dioničkog kapitala društava za osiguranje.

Sva ova dešavanja u narednom periodu prouzrokovat će određene promjene na tržištu,  posebno u postupku i obavezi međusobnog usklađivanja propisa unutar BiH, a posebno sa propisima Evropske unije“, upozorava Jahić.

Zaštita od nepogoda

Kada je, pak, riječ o eventualnim iskoracima u smislu jačanja svijesti građana o potrebi osiguranja, naročito kada je riječ o poljoprivrednicima, koji su ranijih godina trpjeli velike štete usljed neosiguranosti od elementarnih nepogoda, Jahić također ne iskazuje naročit optimizam.

“Ova vrsta osiguranja još uvijek je u BiH na veoma niskom nivou i dostupna je samo u okviru pojedinačnih ponuda osiguravajućih društava.

Ekonomska situacija u BiH nije najbolja i građani ne razmišljaju o osiguranju kao o potrebi, nego kao o luksuzu. Pošto se radi o jednom od najrizičnijih vidova osiguranja, premije su izuzetno visoke. Iz tih razloga, premije koje pokrivaju rizik usljed gubitka izazvanog vremenskim nepogodama su nedostižne za stanovništvo i poljoprivrednike.

Sa druge strane, uloga države u kreiranju strategije za prevenciju rizika od ekstremnih vremenskih prilika i uključenost osiguravajućih društava u prevencije velikih gubitaka, još uvijek nije prepoznata na pravi način.

U 2017. Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o mogućnosti osiguranja u slučaju prirodnih ili drugih nesreća u BiH, a za izradu najboljeg modela osiguranja zaduženo je Ministarstvo sigurnosti u saradnji sa nadležnim institucijama – no, još uvijek nisu dostupne detaljnije informacije o navedenom projektu“, zaključuje Jahić.

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here