Pripremila: Maja Hadžić
Nakon što smo dobili saglasnost iz EU za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, meda, krompira, ribe, mesa i proizvoda od mesa peradi u zemlje Evropske unije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Kancelarija za veterinarstvo BiH zvanično su od Evropske komisije zatražili upućivanje misije za odobrenje izvoza crvenog mesa, odnosno mesa goveda, ovaca i koza iz BiH u EU. Ovo upućivanje službenog poziva misiji Direktorata Evropske komisije sugerira da smo završili sve odgovarajuće procedure i da je sistem značajno napredovao.
Sistem uznapredovao
Procedura za dobijanje dozvole za izvoz crvenog mesa, kako su potvrdili iz Ureda za veterinarstvo BiH, s aspekta veterinarstva nije umnogome različita od dozvole za izvoz piletine. Izvoz crvenog mesa, kao uostalom i izvoz ostalih roba životinjskog porijekla koje su već odobrene za izvoz, zahtijeva konstatan rad svih nadležnih organa u BiH u svim segmentima, uključujući veterinarsko javno zdravlje i zdravlje životinja. Navedene aktivnosti provode se, prije svega, u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja u BiH, a pored toga i za ispunjavanje zahtjeva drugih zemalja u koje proizvođači iz BiH izvoze svoje proizvode.
“Osnovni princip za sve robe je isti, a on podrazumijeva efikasan sistem službenih kontrola koji omogućava Uredu da pruži potrebne garancije Evropskoj komisiji kada je riječ o ispunjavanju svih zahtjeva za pojedine vrste roba životinjskog porijekla kako to zahtijeva EU legislative”, rekao je za Business magazine Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.
Podnošenju zvaničnog zahtjeva za odobravanje izvoza crvenog mesa u EU, prethodilo je odobravanje plana praćenja rezidua za goveda, ovce, a koje treće zemlje dostavljaju Evropskoj komisiji na odobravanje. Inspektori Direktorata za zdravlje i hranu Evropske komisije u prethodnom periodu izvršili su planirane kontrole i uvjerili se da su stvoreni najvažniji preduslovi za izvoz crvenog mesa te je Evropska komisija odobrila tzv. plan praćenja rezidua za crveno meso za BiH. Nadležni organi realizirali su aktivnosti na poboljšanju sistema službenih kontrola u segmentu zdravlja životinja i proizvodnje hrane životinjskog porijekla.
“Ovo je važan trenutak za poljoprivredu i ekonomiju uopće, jer upućivanje službenog poziva misiji Direktorata Evropske komisije, kao i u prethodnim slučajevima, znači da smo završili sve odgovarajuće procedure i da je sistem značajno uznapredovao”, navedeno je u saopćenju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Identifikacija životinja
Iz Ureda za veterinarstvo smatraju da je u ovom trenutku realizacija nultog popisa životinja, koji podrazumijeva da se u cijeloj zemlji popišu sva grla stoke, ključni preduslov za realizaciju dobijanja dozvole za izvoz crvenog mesa.
“Nakon slanja službenog zahtjeva za odobravanja izvoza crvenog mesa, nadamo se da će Evropska komisija u skladu sa svojim procedurama rada planirati posjetu Direktorata za zdravlje i hranu, analize i revizije Evropske komisije u BiH u toku 2019. godine”, rekao je Kalaba, ističući da su trenutne aktivnosti Ureda za veterinarstvo BiH usmjerene upravo na pripremu i realizaciju nultog popisa.
To znači da nulti popis treba biti završen prije eventualne posjete delegacije Evropske komisije 2019. godine. Potrebna je potpuno nova i validna baza podataka grla stoke da bi izašli pred Evropsku komisiju.
”Za to je potrebno da iz budžeta osiguramo milion i po KM i da ga završimo u roku od dva-tri mjeseca”, rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.
Na pitanje da li su osigurana ta sredstva, Kalaba kaže da su sredstva za realizaciju nultog popisa tražena iz budžeta institucija BiH, a također se obavljaju i pregovori s određenim donatorima.
“Realizacija nultog popisa planirana je za 2019. godinu. Prepreka realizaciji nultog popisa ne bi trebalo biti ukoliko svi u lancu budu odgovorno realizirali svoje obaveze”, naglasio je Kalaba.
U realizaciju nultog popisa moraju biti ukijučeni svi nadležni organi u BiH, a naročito veterinarski inspektori i veterinari iz veterinarskih stanica na terenu, svako u svom dijelu odgovornosti.
“Trenutno se radi na izradi procedura koje imaju za cilj da spriječe zloupotrebe sistema identifikacije životinja, naročito prve registracije životinja u sistemu. Također, radi se na edukaciji veterinara i veterinarskih inspektora na terenu za direktno korištenje sistema identifikacije (prijava i odjava životinja na farmama, klonicama i sl.), kako bi se u potpunosti uspostavila sljedivost životinja i vršila kontrola njihovog kretanja, te kako bi se dobio funkcionalan sistem”, naveo je Kalaba aktivnosti koje podrazumijeva izrada nultog popisa.
Problematična komunikacija
Upravo zbog sistema identifikacije životinja iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS smatraju da je poziv inspektorima iz Evropske komisije preuranjen, jer su brojna pitanja ostala otvorena.
“Nulti popis još nije ni dogovoren s obzirom na lošu komunikaciju i nerazumijevanje po mnogim pitanjima od strane Ureda za veterinarstvo BiH i prema Ministarstvu poljoprivrede RS, tako da i ako bi se s nultim popisom počelo odmah, ne bi se mogao završiti u vremenskom okviru u kojem ministar najavljuje posjetu inspektora Direktorata za zdravlje i hranu Evropske komisije i izvoz crvenog mesa u zemlje Unije”, kažu iz ovog Ministarstva, dodajući da osim problema u vezi sa životinjama i nekontroliranim zdravstvenim statusom pojedinih bolesti, u BiH nije riješen ni sistem neškodljivog uklanjanja nusproizvoda životinjskog porijekla.
“Ministarstvo je mišljenja da je upućivanje poziva inspektorima u ovom trenutku u najmanju ruku neozbiljno i predstavlja populističku mjeru, u trenutku kada smo svi svjesni dugogodišnjeg nefunkcionisanja sistema identifikacije životinja, koje je u nadležnosti”, zaključili su u ovom Ministarstvu.
Pa, ipak, iz Ureda za veterinarstvo ne mogu se složiti sa tom konstatacijom da sistem identifikacije životinja ne funkcionira, jer u tom slučaju nikakav izvoz iz BiH ne bi bio moguć.
Ipak, “postoje identifikovane određene manjkavosti u sistemu koje će se u narednom periodu otkloniti, a ključni momenat u cijelom sistemu je osigurati kontrolu kretanja životinja u BiH. Bez ovog elementa nijedan sistem identifikacije životinja ne može biti u potpunosti funkcionalan”, rekao je Kalaba.
Da bi to bilo realizirano neophodno je da svi u sistemu identifikacije životinja počevši od samih vlasnika, preko veterinara iz veterinarskih stanica i veterinarskih inspektori, do centralne baze koja je u sastavu Ureda za veterinarstvo BiH obave svoj bio obaveza i preuzmu odgovornost za urađeno, odnosno neurađeno.
Iako su iz Ureda za veterinarstvo BiH optimistični, upitno je da li ćemo do dolaska inspekcije u potpunosti ispoštovati sve zahtjeve EU po pitanju proizvodnje crvenog mesa, jer u ovakvim situacijama nema polovičnog posla.
“Mi se nadamo da ćemo do dolaska inspekcije EU ispoštovati sve zahtjeve za izvoz crvenog mesa. Samo ukoliko i subjekti u poslovanju sa hranom i nadležna tijela ispunjavaju sve zahtjeve koji se traže EU legislativom, izvoz može biti odobren”, zaključio je Kalaba.
Razmjena mesa
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ne sumnjaju da će domaći proizvođači pronaći svoje mjesto i na zahtjevnom tržištu EU. Ipak, jedan od najznačajnijih problema s kojima se suočavaju prerađivači mesa u BiH je nedostatak sirovine za preradu pa su je prerađivači prisiljeni uvoziti. Dok nemamo nulti popis grla stoke, možemo samo pretpostavljati da u BiH imamo oko 500.000 goveda, a prema ilustrativnim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvoj polovini ove godine uvezli smo goveđeg mesa, u vrijednosti od 73.463.306 KM, dok smo svježeg goveđeg mesa izvezli samo 158.016 KM.
Dok statistički podaci ukazuju da nemamo dovoljno crvenog mesa ni za vlastite potrebe, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kažu da imamo benefite od ekonomske razmjene kada je u pitanju crveno meso.
Ministar Šarović rekao je da će ekonomski efekti izvoza mesa na tržište Evropske unije biti višestruko značajniji od efekata koji se postižu izvozom mlijeka, navodeći podatak da je samo u prošloj godini izvoz mlijeka iz BiH porastao za više od 30 posto, a sličan rast očekuje se i u 2018. godini.
„Izvoz mesa na tržište Evropske unije donijet će ogromne ekonomske efekte, s obzirom na činjenicu da je meso na tržištu Evropske unije u prosjeku dvostruko skuplje nego na tržištu BiH. Našim farmerima otvorit će se tržište od skoro 500 miliona ljudi, a to znači da mogu povećati kapacitetete i planirati dugoročnu proizvodnju i plasman. To će biti i prilika za našu prehrambenu industriju da na tržiše EU izađe s gotovim proizvodima od mesa, da ne izvozimo samo sirovo meso, nego i mesne prerađevine“, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.
