Razgovarala: Maja Hadžić
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je za Business magazine govorio o međunarodnoj, ali i unutrašnjoj obavezi BiH da usvoji važnu Odluku o kvalitetu tečnih goriva BiH, koja omogućava upotrebu najkvalitetnijih goriva evropskih standarda, doprinosi jednakim uslovima na tržištu, donosi više novca u budžet na svim nivoima, doprinosi kvalitetnijem i zdravijem životu građana i štiti prirodnu životnu sredinu.
Dok je narušen ustavni princip postojanja jedinstvenog tržišta BiH i dok je po važećem zakonodavstvu moguće da cisterna sa uvoznim gorivom pređe bh. granicu i ide direktno na benzinsku pumpu bez prethodne kontrole kvaliteta – još uvijek čekamo da se Prijedlog odluke o kvalitetu tečnih goriva koja bi ovu oblast regulirala na nivou BiH nađe na usvajanju pred Vijećem ministara BiH.
Ministar Šarović je pritom naglasio da Odluka ni jednim dijelom ne zadire u pitanje prenosa nadležnosti, jer je dio obaveza i nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
BM: U kojoj je fazi usvajanje Prijedloga odluke o kvalitetu tečnih goriva BiH i zašto ponuđeni Prijedlog još uvijek nije na dnevnom redu Vijeća ministara BiH? Kome, zapravo, ne odgovara njeno usvajanje?
ŠAROVIĆ: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je polovinom avgusta 2018. godine, nakon skoro jednogodišnjeg rada na njenoj izradi, dostavilo Vijeću ministara BiH Prijedlog odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva radi razmatranja i usvajanja, uz dostavljena mišljenja nadležnih institucija i uz prethodno obavljene javne konsultacije sa zainteresovanom javnošću.
Važno je napomenuti da su u procesu dugih konsultacija i pribavljanja mišljenja od strane entitetskih institucija, prihvaćene skoro sve primjedbe dobijene od entiteta, izuzev primjedbi na odredbe koje su isključivo obaveza BiH, a po osnovu Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice i naprednih direktiva EU i u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Odluka ni jednim dijelom ne zadire u pitanje prenosa nadležnosti jer je dio obaveza i nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Vjerujem će se se Prijedlog odluke vrlo brzo naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Njeno donošenje ne odgovora samo onima koji žele da se stvari ne mijenjaju, prije svega lobijima koji gubitkom neuređenog tržišta ostaju bez „prljavog“ profita kojega su do sada ostvarivali.
BM: Zašto je neophodno što prije usvojiti Odluku o kvalitetu tečnih goriva BiH?
ŠAROVIĆ: Donošenje ove Odluke važno je iz nekoliko aspekata. Prije svega, Odluka je ključ za završetak posljednjih bilateralnih pregovora sa Ruskom Federacijom za pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Donošenje Odluke doprinijet će i usklađivanju zahtjeva i preuzetih obaveza prema Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice i uvođenju konačnog reda na tržištu nafte i naftnih derivata.
Važeća Odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva istekla je i u obavezi smo da je mijenjamo još od 2011. godine, a prevaziđena je i u pogledu EU standarda koji se odnose na kvalitet goriva i ekološke zahtjeve.
Novom Odlukom će se, između ostalog, propisati obaveze pravnih i fizičkih osoba koje stavljaju proizvode na tržište, u pogledu sigurnosti proizvoda, zaštite zdravlja i okoline, a sve u skladu sa direktivama Evropske unije.
Naime, primjena međunarodnih obaveza i prakse u oblasti standardizacije, pretočena u Nacrt odluke, direktno će doprinijeti zaštiti zdravlja ljudi, životinja i biljaka, jer bi, primjera radi, primjenom već usvojenog standarda za dizel goriva, BAS EN 590 iz 2014. godine, sadržaj sumpora bio smanjen sa trenutno maksimalno dozvoljenih 50 ppm, na svega tri ppm.
Treba podsjetiti i da su obaveze nadležnih institucija da kroz stalno praćenje tehnološkog napretka u proizvodnji tečnih naftnih goriva, rade na konstantnom podizanju kvaliteta naftnih goriva koja se plasiraju na tržište, umjesto što se, kao što je to sada slučaj, vezuju za standarde koji su već povučeni od strane Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovinu.
Uz sve navedeno treba dodati i da je tehnološki napredak u ovoj oblasti omogućio sve značajniju primjenu tzv. aditiva, čijim dodavanjem se poboljšavaju određene performanse tečnih naftnih goriva.
Nasuprot tome, postojeća Odluka na nivou BiH ne regulira pitanje dodavanja aditiva, a postojećim Zakonom i Pravilnikom u Federaciji BiH propisuje se samo obaveza dodavanja aditiva isključivo u proizvodnji, bez obaveze kontrole i obavještenja kupaca o tome.
BM: Koliko je narušen jedinstveni ekonomski prostor budući da je FBiH u Zakonu o naftnim derivatima FBiH minimalan kvalitet tečnih naftnih goriva utvrdila u skladu sa odgovarajućim BAS EN standardima iz 2008. godine, Republika Srpska u svom Zakonu o naftnim derivatima nema odredbe koje reguliraju kvalitet tečnih naftnih goriva, a ova oblast je na nivou BiH regulirana Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva iz 2002. godine?
ŠAROVIĆ: Tržište tečnih naftnih goriva u BiH je već duži niz godina neuređeno i neregulirano. Potvrda za ovakvu tvrdnju je i činjenica da je trenutno važeća Odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva na nivou BiH posljednji put doživjela izmjene i dopune još 2010. godine i to samo u kontekstu omogućavanja domaćoj Rafineriji Brod da na tržište plasira tečna naftna goriva ispod kvaliteta utvrđenog važećim standardima. Usvajanjem federalnog Zakona o derivatima nafte stanje na tržištu tečnih naftnih goriva dodatno je zakomplikovano, jer je pomenutim propisom pitanje kvaliteta tečnih naftnih goriva regulirano samo na teritoriji FBiH čime ja narušen ustavni princip postojanja jedinstvenog tržišta BiH.
Osim toga, usvajanjem postojećeg federalnog zakona napravljen je dodatni problem tehničke prirode. Naime, pomenutim zakonom je, između ostalog, reguliran i minimalni kvalitet tečnih naftnih goriva u FBiH (uobičajeno je da se takve stvari reguliraju podzakonskim aktom) i vezan je za standarde BAS EN 590 i BAS EN 288 usvojene 2008. godine, čime je postupak podizanja nivoa minimalnog kvaliteta goriva koje može biti plasirano na tržište FBiH, u skladu sa tehnološkim napretkom u ovoj oblasti, znatno otežan i zahtijeva usvajanje izmjena i dopuna zakona od strane oba doma Parlamenta Federacije BiH. Iz naprijed navedenog jasno je da je postoji potreba da se postojeće stanje u oblasti plasmana tečnih naftnih goriva na tržištu BiH uredi i da se donese propis koji bi na jedinstven način regulisao ovu oblast.
BM: Koliko je domaće tržište nezaštićeno od kupovine uvoznih naftnih derivata sumnjivog kvaliteta za razliku npr. od zemalja regiona?
ŠAROVIĆ: Za razliku od regiona, zakonska regulativa BiH zbog zastarjelosti Odluke, nedovoljno jasno definira uvoz naftnih derivata. Naime, pri uvozu naftnih derivata u BiH moguće je, po važećem zakonodavstvu, da cisterna sa uvoznim gorivom pređe bh. granicu i da direktno ide na benzinsku pumpu bez prethodne kontrole kvaliteta, a što u zemljama u regionu nije moguće. U ovakvoj situaciji najveću štetu trpe građani, ali i budžet.
Zemlje regije uvele su pravila prema kojima se uvezeni derivati kontroliraju. Nacionalnim markerom A u Srbiji markirani su derivati koji se stavljaju na domaće tržište, a postoji i izvozni marker. Hrvatska je svoje tržište i građane zaštitila uredbom kojom regulira trgovinu sa trećim zemljama, u koje ne svrstava članice EU i Tursku. Ovim aktom definirano je da se proces uvoza naftnih derivata mora obavljati preko skladišta, terminala. Države su time apsolutno zaštitile svoje budžete, tržišta i građane, što kod nas nije slučaj.
Ministarstvo je kod pripreme Prijedloga odluke primijenilo mjere reciprociteta kakve imaju zemlje regije, čime bi i naša zakonska regulativa jasno definirala obavezu uvođenja kontrole kvaliteta na naftnim terminalima. Ovim bismo zaštitili tržište BiH i eliminirali mogućnost uvoza naftnih derivata sumnjivog kvaliteta. Takođe, bh. tržište konačno bi bilo regulirano na jedinstven način, uz obezbjeđenje kvalitetnijeg goriva i pojačane mehanizme kontrole te značajno poboljšanu transparentnost i informiranost krajnjih potrošača.
BM: Pojasnite ocjene ministra industrije, energetike i rudarstva RS Petra Đokića da je “neprihvatljiv postupak Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da mimo utvrđene procedure i imenovane Radne grupe, tekst Nacrta odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva u BiH uputi na mišljenje Vladi RS”? Također, pojasnite i ocjene pomoćnika ministra energetike RS Milenka Todorovića da je analizirajući dobijeni Nacrt odluke “nezakonito to što Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa može donositi podzakonske akte na osnovu Odluke”.
ŠAROVIĆ: Takve ocjene potpuno su neutemeljene. Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva usvaja Vijeće ministara BiH na prijedlog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i to je jedina i potpuno jasna procedura za usvajanje ove odluke. Formiranje radne grupe za izradu odluke može biti dobro rješenje ako će da radi efikasno, ali to nije obaveza propisana nijednim propisom. U početnoj fazi izrade odluke i to smo pokušali da dogovorimo sa nadležnim ministarstvima, ali nismo uspjeli. Komentari o nezakonitosti donošenja podzakonskih akata su paušalni i ne doprinose kvalitetu rasprave o ovom važnom dokumentu već, prije svega, služe opstrukcijama i odugovlačenju usvajanja Odluke.
BM: Koliko je Prijedlog odluke usaglašen sa odgovarajućim EU direktivama u ovoj oblasti?
ŠAROVIĆ: Prijedlog odluke u potpunosti prati odgovarajuće Direktive EU i praksu zemalja iz okruženja. Nacrtom odluke predloženo je da se, kao osnova za određivanje minimalnog kvaliteta goriva koje može biti plasirano na tržište BiH, utvrde važeći standardi usvojeni od strane Instituta za standardizaciju BiH. Ovo rješenje je u potpunosti usaglašeno za preuzetim međunarodnim obavezama BiH i međunarodnom praksom.
Prema odredbama WTO Sporazuma o tehničkim barijerama u trgovini (WTO TBT Agreement) kao osnovu za izradu tehničkih propisa potrebno je koristiti relevantne međunarodne standarde, osim ako dati standardi ne bi bili efikasni zbog postojanja temeljnih klimatskih ili geografskih faktora ili temeljnih tehnoloških problema. Odredbama pomenutog WTO Sporazuma je, dakle, sugerirano da bi minimalan kvalitet tečnih naftnih goriva u BiH trebao biti utvrđen na osnovu BAS EN 590 i BAS EN 288 standarda iz 2015. godine, uz uvažavanje odgovarajućih tehnoloških problema Rafinerije Brod.
Kada govorimo o Rafineriji nafte Brod želim da naglasim da je Ministarstvo izvršilo niz konsultacija tražeći rješenja za zahtjeve koji su došli iz Republike Srpske i njihove teškoće u ispunjavanju zahtjeva propisanih pomenutim standardima te smo sagledali trenutno stanje u kojem se nalaze i države u okruženju koje su članice Energetske zajednice. U cilju zaštite domaće proizvodnje i očuvanja radnih mjesta, predložili smo privremeno rješenje za Rafineriju nafte u Brodu kojoj se daje izuzeće vezano za sadržaj sumpora, a koje će trajati do 31.decembra 2020. godine. Ovo je zahtjev koji je postavljen i kroz bilateralne razgovore kao uslov za ulazak BiH u WTO. Isto rješenje je propisano i u zemljama u okruženju i slično je tretirano i u trenutno važećoj Odluci o kvalitetu tečnih naftnih goriva.
