U posljednji čas postignut je sporazum koji će zamijeniti Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Novim trgovinskim sporazumom između SAD, Meksika i Kanade (USMCA) ispunjene su želje američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je dugo nastojao zamijeniti 24 godine star sporazum NAFTA. Trump je novi sporazum na Twitteru nazvao „čudesnim“. U zajedničkoj izjavi američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer i kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland ocijenili su da će sporazum „ojačati srednju klasu i stvoriti dobre, dobro plaćene poslove i nove prilike za gotovo pola milijarde ljudi koji Sjevernu Ameriku zovu domom“. Lideri tri sjevernoameričke zemlje trebali bi potpisati sporazum do kraja novembra, a američki Kongres bi o sporazumu trebao glasati naredne godine.
Posrednici su žurili da postignu novi sjevernoamerički trgovinski sporazum s Kanadom do 30. septembra, roka koji je postavila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kanada, drugi najveći trgovinski partner Amerike, bila je izostavljena iz preliminarnog sporazuma koji su Meksiko i SAD postigli krajem augusta nastojeći da zamijene sporazum NAFTA. Za Kanadu se očekivalo da će se pregovorima pridružiti kasnije, a kamen spoticanja između dvije zemlje bili su mliječni proizvodi. Lightizer je izjavio da je bio spreman nastaviti pregovore samo s Meksikom, ali neki zastupnici u američkom Kongresu, koji mora odobriti sporazum, nisu pristajali na mogućnost da Kanada bude izostavljena. Ukoliko prođe sve procedure odobravanja, sporazum USMCA će stupiti na snagu 2020. godine.
„Ovo je kraj trgovinskoj fragmentiranosti u regiji“, ocijenio je na Twitteru Jesus Seade, trgovinski posrednik Meksika.
„Ovo je dobar dan za Kanadu“, izjavio je kanadski premijer Justin Trudeau.
USMCA će biti validan 16 godina, uz zajedničku reviziju tri zemlje svakih šest godina, a ukoliko se sve strane slože, životni vijek sporazuma moći će biti produžen nakon 16 godina. Ograničeni rok trajanja sporazuma, za razliku od sporazuma NAFTA koji je bio neograničen, bio je uslov Donalda Trumpa. Neimenovani američki zvaničnik na čije se izjave poziva CNBC ocijenio je da se radi o sporazumu koji će „promijeniti živote ljudi te učiniti američku ekonomiju jačom i boljom“.
Američki senator Ron Wyden osvrnuo se na izvodivost dogovorenog: „Ključni test za novi sporazum NAFTA, ili bilo koji novi trgovinski sporazum, jeste da li ga je moguće provesti, naročito poštujući obećanja o zaštiti radničkih prava i okoliša.“
Novosti za mljekare i autoindustriju
Jedna od najvećih razlika novog sporazuma i ranijeg sporazuma NAFTA jeste pobjeda Sjedinjenih Država po pitanju kanadskog tržišta mlijeka. Američki farmeri bi pod sporazumom USMCA imali pristup kanadskom tržištu, što je bio i najveći problem pregovaračkih timova dviju zemalja. U originalnom NAFTA sporazumu Kanada je ograničila količine mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda koje mogu stići iz Sjedinjenih Država. USMCA sporazum predlaže da Kanada postavi nove kvote za Sjedinjene Države koje će povećati pristup tržištu za američke mliječne proizvode, meso peradi i jaja, dok će SAD zauzvrat dozvoliti da granicu pređe više kanadskih mliječnih proizvoda, kikirikija i proizvoda od kikirikija te ograničena količina šećera, govori dokument iz ureda američkog predstavnika za trgovinu.
Kanada je također pristala staviti tačku na sistem koji je dosad držao niskima cijene nekih mliječnih proizvoda, uključujući i mliječne proteine. Ova promjena će, također, omogućiti da više američkih proizvoda uđe na kanadsko tržište. Prema pisanju Reutersa, američki proizvođači imat će pristup 3,5 posto kanadskog tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda. Kanadski proizvođači mliječnih proizvoda promptno su odreagirali kritikujući novi trgovinski sporazum, tvrdeći da stavlja pod rizik budućnost kanadskih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda. Kanada je nedavno napravila ustupke i u Transpacifičkom trgovinskom sporazumu (TPP) i trgovinskom sporazumu s Evropskom unijom koji također znače otvaranje kanadskog tržišta mliječnih proizvoda.
Kanadska automobilska industrija bi novim sporazumom trebala biti zaštićena od potencijalnih carina Amerike, te će više dijelova vozila morati biti proizvedeno u Sjevernoj Americi da bi automobil podlijegao bescarinskoj trgovini. USMCA predviđa da će 75 posto dijelova automobila morati biti proizvedeno u Kanadi, Meksiku ili SAD, što je za 12,5 posto više od ograničenja koje je postavio originalni NAFTA sporazum. Taj propis trebao bi zadržati proizvodnju dijelova automobila u Sjedinjenim Državama i podstaći određene proizvođače da svoje proizvodne pogone vrate iz inostranstva u Ameriku. Američka kompanija Ford Motor pozdravila je sporazum jer će „podržati integriranu, globalno konkurentnu automobilsku industriju Sjeverne Amerike“.
Novi trgovinski sporazum osmišljen je tako da pomogne radnicima na više načina. Najznačajniji od svih je zahtjev da 40 do 45 posto vozila namijenjenih za izvoz u okviru bescarinske trgovine u Sjevernoj Americi moraju proizvesti radnici plaćeni minimalno 16 dolara na sat. Cilj toga je zaštititi radnike, ali i motivirati proizvođače da proizvode više u Sjedinjenim Državama. Jedna od najvažnijih kritika sporazuma NAFTA bila je da je podsticao američke proizvođače da prebacuju proizvodnju južno od granice, gdje su radnici plaćeni daleko manje nego njihovi američki kolege. Meksiko je također obećao da će štititi radnička prava putem kolektivnih ugovora, a sve tri zemlje su se složile da će provoditi prava onako kako ih prepoznaje Međunarodna organizacija rada.
Trump je uvjeren da će sporazum transformirati Sjevernu Ameriku i od nje učiniti proizvodnog diva. „Umjesto da poslovi odlaze u inostranstvo, vraćat će se kući“, izjavio je on.
Stručnjaci, međutim, još čekaju detalje sporazuma USMCA da bi dali svoj konačni sud.
„Jednostavno, trenutno nemamo dovoljno informacija da bismo znali hoće li NAFTA 2018 biti u ekonomskom interesu Sjedinjenih Država. Kad je radna snaga u pitanju, uprkos progresu, ima još posla“, ocijenila je Celeste Drake, specijalistkinja Američke federacije rada i Kongresa industrijskih organizacija, krovne organizacije mnogih američkih sindikata.
Neki eksperti nisu uvjereni da će Sporazum podstaći zapošljavanje u automobilskoj industriji i upozoravaju da bi nova pravila mogla natjerati američke proizvođače da proizvodnju presele dalje.
U slučaju da proizvodnju premjeste u Japan, Južnu Koreju i druge zemlje izvan Sjeverne Amerike, morat će, istina, platiti carinu u visini 2,5 posto, ali će im to možda djelovati isplativije od poštivanja pravila sporazuma USMCA, mišljenja je Robert Lawrence, profesor međunarodne trgovine i investicija na Harvardu.
„Pitanje radnih mjesta je u najboljem slučaju neizvjesno“, slaže se i Robert Scott, direktor istraživanja politika trgovine i proizvodnje pri američkom Institutu za ekonomske politike.
Neizvjesnost je i u pitanju hoće li Trumpova administracija pokušati povećati carine na uvoz automobila koje danas iznose 2,5 posto, budući da američki predsjednik razmatra mogućnost podizanja carina za uvozna vozila na 25 posto, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.
Kritike organizacija za zaštitu okoliša
USMCA će također uvesti farmaceutske patente na 10 godina, patente industrijskog dizajna na 15 godina, patente na poljoprivredne hemikalije na 10 godina te produžiti period autorskih prava na 20 godina. Također, sporazum ukida carine na digitalnu muziku, knjige, softvere i video igrice koje se distribuiraju elektronski. Važno pitanje na koje još nema odgovora jeste kako će tri zemlje rješavati sporove u vezi s carinama koje je na uvoz aluminija iz Kanade i Meksika uvela Amerika. Zasad, o tome kao ni o uzvratnim carinama koje su zemlje uvele Americi, nema govora u sporazumu, ali će, prema izjavama zvaničnika na koje se poziva CNN, o tome države odvojeno pregovarati.
Iako ga nazivaju moderniziranim sporazumom NAFTA za digitalno doba, USMCA se uopće ne bavi pravima autohtonog stanovništva, rodnim politikama, ali ni klimatskim promjenama. Poglavlje sporazuma o okolišu tematizira probleme poput biodiverziteta, kvalitete zraka i zagađenja koje uzrokuje pomorski saobraćaj, ali niti jednom riječju ne spominje globalno zagrijavanje ili Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Organizacije za zaštitu okoliša, među kojima i Greenpeace i Sierra Club, kritikuju sporazum, navodeći da podstiče ekonomiju fosilnih goriva koja se mora mijenjati budući da se suočavamo s klimatskim promjenama.
„Fokus sporazuma je na očuvanju ekonomskog statusa quo“, ocijenio je glasnogovornik Greenpeace Canada Keith Stewart, podsjetivši da je Trudeau ranije obećavao da će se sporazum baviti svim potom izostavljenim temama.
„Nema zakonskih standarda o radnicima i okolišu. Nema dobrih vijesti za meksičke farmere. Pobude eksternaliziranju, naročito kad je u pitanju zagađenje, ostaju“, ocijenio je za AlJazeeru Mark Weisbrot iz američkog Centra za ekonomska i politička istraživanja, podsjećajući da je skoro pet miliona meksičkih farmera raseljeno nakon što je sporazum NAFTA stupio na snagu.
Direktorica neprofitne organizacije Global Trade Watch Lori Wallach također smatra da USMCA ne rješava probleme koje je imao sporazum NAFTA.
„Ukoliko se ne uvedu stroži standardi o radu i okolišu, američke firme će nastaviti eksternalizirati radna mjesta i plaćati meksičkim radnicima sirotinjske plaće, odlagati toksični otpad, a potom donositi svoje proizvode i prodavati ih ondje“, izjavila je Wallach.
Često je mišljenje da će od sporazuma USMCA najviše koristi imati oni najveći.
„Pobjednici će, po običaju, biti neke velike korporacije, na račun drugih“, izjavila je za AlJazeeru Sujata Dey iz neprofitne organizacije za zaštitu okoliša Council of Canadians.
Weisbrot iz Centra za ekonomska i politička istraživanja smatra da će, s druge strane, najveći gubitnik biti Meksiko, jer će se za tu državu nastaviti status quo koji ima od uvođenja sporazuma NAFTA: „Većina ljudi ne zna koliko je loš bio sporazum NAFTA za Meksiko, ali četvrt stoljeća nakon potpisivanja NAFTA-e, plaće Meksikanaca otprilike su iste kolike su bile osamdesetih godina prošlog stoljeća, dodatnih 20 miliona ljudi živi u siromaštvu, pet miliona se više ne može baviti poljoprivredom zahvaljujući carinskim politikama koje je sporazum NAFTA uveo, a ekonomski rast Meksika je među najslabijim u Latinskoj Americi.“
