Piše: Armin Zeba

Bosanskohercegovački bankarski sektor prilično bezbolno prilagodio se Bazel III standardima, dobro je kapitaliziran i likvidan, ali ni najbolji scenarij implementacije novih propisa u bankarstvu ne može bitno stimulirati ekonomski razvoj i privredni rast Bosne i Hercegovine ako se na nivou države ne desi politička stabilizacija i ne ubrza realizacija Reformske agende, što je ključno za poboljšanje lošeg kreditnog rejtinga zemlje, ukupnog poslovnog ambijenta i investicionog ciklusa, suštinski je zaključak centralne panel diskusije prve regionalne konferencija iz oblasti upravljanja rizicima pod nazivom Novi regulatorni okvir u bankarstvu – stabilnost finansijskog sektora, kreditni rejting i ekonomski razvoj BiH, u organizaciji Udruženja profesionalnih rizik menadžera (UPRM) BiH održane 2. oktobra u Sarajevu,

Regulatorni okvir

“Upravljanje rizicima danas je ključni faktor zaštite finansijskog tržišta od negativnih konjukturnih ciklusa i gubitka kapitalne supstance, što u krajnjoj mjeri određuje ekonomsku stabilnost, odnosno otpornost banaka na finansijske šokove i sposobnost da kreditnom ponudom podrže ekonomski razvoj zemlje.

U tome ključnu ulogu ima regulatorni okvir u kojem bh. banke posluju i način na koji će iznijeti predstojeće usklađivanje sa EU regulativama“, ukazao je Amir Softić, predsjednik UPRMBiH, uz konstataciju da su promjene bankarskog regulatornog okvira i njihova primjena relevantni za kompletnu bh. ekonomiju – za nivo kreditne aktivnosti sa efektom na poslovni ciklus i rast realnog sektora, za nivo monetarne ponude i potrošnju te, u konačnici, za svakog korisnika bankarskih usluge, odnosno privrednika i građanina BiH.

Sanela Pašić, predsjednica Skupštine UPRMBiH, pak, posebno je upozorila na potrebu pronalaženja optimalnog modela kojim će se izbalansirati smanjenje rizika i troškovi koje ono podrazumijeva, odnosno eliminirati opasnost da banke ostanu i bez kapitala i bez likvidnosti, pri čemu je kao imperativ navela i kadrovsko osnaživanje domaćeg rizik menadžmenta radi adekvatne primjene novog zakonskog okvira u kojem djeluje bh. bankarski sektor.

Iako su panelisti više puta potcrtali da je bankarski sektor u BiH stabilan, također su upozorili da ta stabilnost relativno lako može biti poljuljana, podsjećajući na primjere iz nedavne prošlosti koji su uzrokovali posljednju globalnu finansijsku krizu, pri čemu su kao jednu od glavnih potencijalnih opasnosti izdvojili nisku maržu domaćih banaka, koje, sistemom spojenih posuda, vode u spuštanje rizik standarda radi povećanja profitabilnosti, što neminovno vodi u rast stope loših kredita i u novu krizu. Ipak, u ovom trenutku nema realne bojazni od takvog razvoja situacije, u prilog čemu najbolje govori činjenica da je, uz stabilan kreditni rast od pet posto, stopa loših kredita u BiH na istorijskom minimumu od devet posto.

“Sektor bankarstva u BiH jedna je od svijetlih tačaka u ekonomiji ove zemlje i u najboljem stanju od vremena krize. Sektor je stabilan, posjeduje adekvatne rezerve kapitala i pokazuje znakove rasta.

Međutim, treba imati u vidu brojne izazove, poput banaka sa lošim kreditima, slabosti u upravljanju rizicima i slabih direktnih veza između banaka.

Tu je i skupa fragmentirana revizija, odnosno u cjelini previsoki troškovi poslovanja usljed kojih su u BiH najmanji koeficijenti profitabilnosti banaka, kao i model finansiranja – od globalne krize bh. banke ovise o domaćim depozitima, čiji rast mora biti veći od šest posto da bi nivo likvidnosti dostigao EU prosjek“, konstatirao je Francisco Parodi, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH, kao pioritete navodeći, između ostalog, reformu entitetskih razvojnih banaka, harmonizaciju sistema bankarske supervizije i usvajanje državnog Zakona o osiguranju depozita.

Na slične izazove u kontekstu očuvanja i jačanja stabilnosti bh. bankarskog sektora ukazali su i predstavnici entitetskih regulatornih agencija, koji su kao nužnost naveli usvajanje nedostajućih i usklađivanje postojećih zakona sa evropskom legislativom, odnosno donošenje odgovarajućih podzakonskih akata i njihovu punu implementaciju u bankama.

Neprimijenjena iskustva

“Ako analiziramo okolnosti koje su prethodili nepovoljnim događajima u prošlosti, možemo primijetiti globalne trendove koji upućuju na nadolazeće finansijske krize.

Političke napetosti, Brexit, trgovinski ratovi…, čine globalni rizik od nove finansijske krize, poput one koja je 2007. generirana prvelikom prezaduženošću, koja danas iznosi 247 triliona američkih dolara ili 318 posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP). Pred prošlu krizu, pet banaka kontroliralo je 44 posto svjetske aktive, a danas pet američkih banaka  kontrolira 47 posto svjetske aktive, od koje je 2010. godine u nebankarskom sektoru bilo 10 posto, a sada je taj udio 13 posto… Dakle, na osnovu tog iskustva ništa se nije promijenilo u pozitivnom smjeru, što dodatno potvrđuje ključnu ulogu rizik menadžera.

U BiH, povoljan period treba iskoristiti za jačanje regulatornog okvira i funkcija u bankama. Regulatori i supervizori imaju zakonsku ulogu održavanja stabilnosti sistema, ali ključnu ulogu i direktnu odgovornost preuzimaju i kontrolne funkcije i funkcije upravljanja rizicima u bankama“, istaknuo je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

U okviru Konferencije održano je i nekoliko radnih sesija o aktuelnim praksama procjene adekvatnosti kapitala, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (MSFI) 9 i metodama oporavka, u kojima je učestvovalo više od 150 domaćih i inozemnih eksperata, a čije će zaključke Udruženje profesionalnih rizik menadžera BiH distribuirati unutar bankarske zajednice kao korisne operativne smjernice te koristiti u svom budućem radu na unapređenju standarda risk struke i dijalogu sa zakonodavcima.

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here