U cilju unapređenja saradnje Privredne komore Sarajevo sa privrednim komorama Koruške i Štajerske, u Sarajevu je održana treća po redu Međunarodna poslovna konferencija Kantona Sarajevo.
Konferencija je bila mjesto susreta poslovnih ljudi, 200 privrednih subjekata, profesora i nastavnika iz obrazovnog sektora koji su imali priliku da uspostave nove poslovne veze, unaprijede postojeću saradnju i razmjene iskustva na panel diskusijama i bilateralnim susretima.
U toku konferencije održane su dvije panel diskusije: Šanse i izazovi prerađivačke industrije i Moguća saradnja privrednog i obrazovnog sektora kao pokretača ekonomskog razvoja.
Prilika za investitore
S obzirom na to da je posljednjih godina u BiH zabilježena ekspanzija metalno – prerađivačke i drve industrije, ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić istaknuo je da je glavni cilj da putem ovakvih konferencija privučemo što veći broj stranih investitora u BiH.
“Važno je da stranim investitorima predstavimo resurse kojima raspolažemo, kao i da im ukažemo na odličan poslovni ambijent, koji će u konačnici značiti veći broj novootvorenih radnih mjesta te uspostavljanje međusobnih saradnji sa privrednim komorama drugih zemalja”, pojasnio je ministar Šabić.
Predsjednik Uprave Bosna Bank International i generalni direktor Amer Bukvić, naveo je da je Sarajevo i cijela BiH izuzetna šansa za saradnju privrednog sektora i poslovnog svijeta da zajedničkim aktivnostima doprinesemo boljem položaju BiH u svim aspektima.
“BBI banka je u saradnji sa Vladom KS u zadnje tri godine plasirala 111 miliona KM čime smo omogućili subvencioniranje privrednih subjekata na području Kantona Sarajevo. Trenutno imamo na raspolaganju subvencioniranu liniju kreditiranja u kojoj krajnji korisnici, privrednici, imaju na raspolaganju sredstva po stopi od nula posto”, izjavio je Bukvić.
Unapređenje poslovne klime, povećanje konkuretnosti privrednog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih investitora, intenziviranje i promocija naših ekonomskih i investicionih potencijala, predstavljaju najvažnije ciljeve za sve nivoe vlasti u BiH.
“Od BiH potrebno je napraviti perspektivan prostor, prostor na kojem će biti izražene mnogobrojne reforme, gdje će u fokusu biti reforma obrazovnog sistema Kantona Sarajevo i Federacije BiH”, potcrtao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i dodao kako je sektor energetike, turizma, metalne industrije, poljoprivredne i prehrambene industrije, najbolji prostor za ulaganje stranih investicija u BiH.
Šanse prerađivačke industrije
Na panelu Šanse i izazovi prerađivačke industrije član Uprave za operativno poslovanje AS Holdinga Neven Hadžisulejmanović predstavio je statut i rad grupacije AS Holding.
“U našoj grupaciji nalazi se 16 kompanija, od toga 13 su proizvođačke. U vlasništvu su i veliki giganti i dobro poznate bh. firme kao što su; Klas, Agrokomerc, Sprind, Oaza, AS Jelah. Sve kompanije unutar grupacije imaju međunarodno priznate certifikate, a posebno ističem najnoviji certifikat IFC 2017. za međunarodnu trgovinu”, rekao je Hadžisulejmanović i dodao da su najveći izazov, a i uspjeh za AS Holding, postignuti rezultati na regionalnim i svjetskim tržištima, koji su dokaz da naša proizvodnja ima prostora da se pozicionira među najkvalitetnije proizvode širom svijeta.
Kompanija Alma Ras jedan je od najprepoznatljivih brendova kada je u pitanju tekstilna industrija.
“Naše proizvode najviše izvozimo u zemlje EU, što čini 70 posto ukupnih ostvarenih prihoda. Najveći resurs za nas su ljudi i investiranje u industrijske kapacitete. Uposlenike svakodnevno obučava kvalitetan, obrazovan i profesionalan tim ljudi kroz razne programe edukacije, a čije troškove snosi isključivo kompanija Alma Ras. Potpisali smo ugovor sa kompanijom Triumf sa sjedištem u Austriji, gdje ćemo kroz zajednički projekat edukacije, u kojem učestvuje oko 500 ljudi, širiti naše znanje, usavršavati uposlenike i u konačnici povećati izvoz naših proizvoda u Austriju”, rekao je Rasim Memagić, direktor kompanije Alma Ras.
Drvna industrija u BiH je u protekloj godini u zemlje regiona izvezla proizvoda u vrijednosti milijardu i 300 milionas KM, od čega 400 miliona gotovih, finalnih proizvoda.
“U Kantonu Sarajevo postoji veliki broj srednjih i malih kompanija koje uspješno posluju na tržištima regiona. Za naše dobre rezultate zaslužni su kvalitet i postojanost proizvoda, te s ponosom mogu istaći da možemo parirati mnogim konkurentskim kompanijama u svijetu”, izjavio je Suhad Ećo, direktor Ećo Company.
Tvornica tehnološke opreme iz Sarajeva već 15 godina prisutna je na regionalnim i evropskim tržištima.
“Projekte radimo isključivo po narudžbama. Tvornica puno ulaže u osposobljavanje uposlenika, prije svega u inžinjerskom i tehnološkom sektoru, a zatim i u sve ostale. Već 12 godina uspješno sarađujemo sa kupcima iz Austrije i Njemačke, na čijim tržištima ubiremo plodove svoga rada. Kada postoji osnova za rad, trud, kvalitetan kadar i kvalitetna cijena proizvoda, onda vaša želja i potreba za plasiranjem na bilo koje tržište neće biti sporna”, naveo je Rijad Jahjaefendić, direktor Tvornice tehnološke opreme.
Saradnja obrazovanja i privrede
Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS posljednjih godina dosta je radilo na procesima usavršavanja i stvaranja boljeg ambijenta za sve one koji čine cjelinu obrazovnog sistema. Glavna namjera je usavršavanje dualnog obrazovanja u BiH, kao jednog od ključnih pokretača ekonomskog i privrednog razvoja, a koji je već godinama zastupljen u zemljama kakve su Njemačka, Austrija i Švicarska,
“Ministarstvo je u saradnji sa srednjim stručnim školama pokrenulo pilot -projekat po identičnom planu i programu dualnog obrazovanja koji je zastupljen u drugim evropskim zemljama. Neophodno je da usavršavamo budući kadar kako bi razvijali ekonomiju i privredu ove zemlje, ali bojim se da će to trajati još veoma dugo”, istakao je Elvir Kazazović, ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS na početku panela Moguća saradnja privrednog i obrazovnog sektora kao pokretača ekonomskog razvoja.
U sistemu obrazovanja, kako ističu stručnjaci, postoje dva faktora koja nepovoljno utiču na razvoj zemlje (prekomjerno obrazovanje i nedovoljno obrazovanje), a dešavaju se u onim sistemima gdje nema saradnje i usklađenost između privrednog sektora i sektora obrazovanja.
“Oba fenomena loše utiču na ekonomski razvoj i konkuretnost zemlje. Zbog toga proces digitalizacije može pomoći u ostvarivanju bolje saradnje između proizvodnog sektora i obrazovnog sistema. Ovaj sistem mora biti dvosmjeran zbog čega potenciramo proaktivniju ulogu proizvodnog sektora sa artikulisanim zahtjevima, šta je to što je tržištu rada najpotrebnije”, istakla je doc.dr. Amila Pilav – Velić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Kompanija dm, jedan od najpoznatijih maloprodajnih trgovačkih lanaca, svjetao je primjer u našoj zemlji koji pruža priliku studentima da svoje znanje usavrše i na terenu.
“Kompanija dm sarađuje sa obrazovnim institucijama u BiH te kroz razne programe, kurseve i edukacije nastoji zaposliti što veći broj mladih ljudi. Dosta studenata za vrijeme i nakon svoga školovanja ima priliku odraditi pripravnički staž u našoj kompaniji, a za neke dm predstavlja i mjesto stalnog zaposlenja”, potcrtala je u svom izlaganju Admira Isaković, voditelj nabavke i marketinga drogerije dm za regiju
Tokom panel -diskusija zaključeno je da srednjoškolsko obrazovanje u BiH treba korjenite reforme. To bi značilo da Privredna komora FBiH i privredni subjekti trebaju započeti sa projektom dualnog obrazovanja i da na taj ponude zvanja koja su nephodna tržištu rada.
Naša zemlja ima veliki broj privrednih subjekata koji mogu uposliti mlade srednjoškolce, ali u BiH ne postoje relavantne statistike koje će mlade navesti da izaberu one škole koje će im pružiti adekvatno znanje sa kojim će lakše doći do željenog posla.
