Beč važi za grad sa visokim stepenom kvalitete života, uključujući socijalnu i ekonomsku stabilnost. Osim što je jedan od najpristupačnijih gradova za život u poređenju sa drugim prijestolnicama Evrope, razvijenom infrastruktorm, orgranizovanim javnim saobraćajem, Beč je i top lokacija za investiranje i poslovanje. Također je jedan od najbrže rastućih gradova Evropi te se očekuje da će 2022. godine u Beču živjeti dva miliona stanovnika. Bruto nacionalni dohodak Beča po glavi stanovnika je skoro duplo veći u odnosu na evropski prosjek i iznosi 48.600 eura. U Beču djeluje oko 40.000 kompanija koje upošljavaju 800.000 zaposlenika, a u 2017. godini u Beču je zabilježena 191 investicija u vrijednosti od 537,1 milion eura. Zahvaljujući svojoj socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti, kao i geografskom položaju, svoja sjedišta u Beču ima više od 30 međunarodnih organizacija kao što je UN, OPEC i Međunarodna agencija za atomsku energiju-IAEA te više od 220 međunarodnih kompanija. Zbog razvijene infrastrukture i blizine tržištima zemalja centralnoistočne Evrope, Beč potvrđuje svoju poziciju kao grada koje je jedinstveno poslovno središte i vodeća poslovna lokacija u Evropi.
Visokokvalifikovani stručnjaci i zaposlenici, visok stepen produktivnosti u oblasti istraživanja i tehnologije i prijateljsko okruženje sve više privlači investitore i preduzetnike u Beč. Bitno je naglasiti da je i stopa poreza na dobit 25 posto što je prilično nisko i slično kao u zemljama centralnoistočne Evrope, a investitore privlače i niske cijene izajmljivanja poslovnih prostora što Beč čini povoljnijim u odnosu na Prag, Amsterdam, Varšavu, Brisel, Rim i Cirih. Također, dvije trećine stranih investicija u Austriji koncentrirano je upravo u Beču. Novinari iz BiH, Poljske, Bugarske i Hrvatske bili su u trodnevnoj posjeti, upoznali se sa radom Privredne agencije Beča, posjetili jezerski grad Aspern i Bečki festival istraživanja.
Podrška biznisu
Oblasti u koje se najviše ulaže i koje generiraju najviše prihoda su informacione i komunikacijske tehnologije, prirodne nauke, pametne tehnologije, mobilnost i kreativna industrija. Kada su u pitanju informacione tehnologije, u Beču djeluje 6.000 IT kompanija, a sedam posto stanovnika Beča zaposleno je u ovoj oblasti. Također, prihodi od IT sektora su četiri puta veći u poređenju sa sektorom turizma. U Beču djeluje i 480 kompanija, istraživačkih centara i organizacija koje upošljavaju 35.700 zaposlenika. Beč je i značajan centar istraživanja i razvoja, a investicije u ovaj sektor iznose 2,9 milijardi eura. U sektoru istraživanja i razvoja zaposleno je 44.000 ljudi, a Beč ima i 1.500 istraživačkih institucija.
Kada se pogledaju svi ovi podaci, jasno je zašto investitori ulažu u Beč. Međutim, sve ovo nije došlo samo od sebe. Gradska uprava Beča i Privredna agencija Beča, kontinuiranim aktivnostima rade na stvaranju što boljeg poslovnog ambijenta i privlačenju investicija. Privredna agencija Beča je prvi kontakt za domaće i strane kompanije, koja im pruža finansijsku podršku,stimulira urbani razvoj te pruža besplatnu savjetodavnu podršku. Osnovana je 1982. godine s ciljem jačanja bečkih kompanija i razvoja njihovih inovacija, a rezultat rada je da su poslovne lokacije postojano razvijene i ojačane za međunarodno konkuriranje. Privredna agencija Beča promovira definirane prednosti grada kao što su prirodne nauke, urbane tehnologije, kreativna industrija i informacione i komunikacijske tehnologije. Inovacije su ključ uspjeha te osiguravaju dugoročni razvoj privredne lokacije. S ciljem privlačenja stranih investitora, Agencija organizira prezentacije, radionice, posjećuje međunarodne sajmove, sarađuje i sa drugim insitucijama kao što su Vanjskotrgovinska komora Austrije, banke, advokati, porezni savjetnici, ambasade, a u prošloj godini su relizirali aktivnosti u 20 zemalja i 30 gradova. Od 2004. godine do danas u Beč je došlo oko 4.000 kompanija iz 140 zemalja. Svoja sjedišta u Beču imaju velike svjetske kompanije kao što su Samsung, Bosch, DHL, Siemens, Henkel, Fujitsu i brojne druge.
„Mi smo ovdje da podržimo biznis. Beč je biznis. Međunarodni odjel Agencije podržava strane investitore. Za njih smo pripremili paket od tri instrumenta za podršku. Prvi je finansiranje, imamo budžet oko 35 miliona eura, usmjeren na različite programe, koji dajemo kompanijama u vidu bespovratnih sredstava i grantova. Drugi se odnosi na nekretnine u Beču. Agencija upravlja svim nekretninama u vlasništvu grada Beča. Zanimljiv projekat koji finaliziramo i koji će vjerovatno biti gotov u prvoj trećini 2019. godine je co-working laboratorij gdje će kompanije moći iznajmiti urede i gdje će moći zajedno raditi. A treći je konsalting. Imamo vrlo iskusne konsultante, šest ljudi koji pomažu kompanijama iz čitavog svijeta“, rekao je novinarima prilikom posjete Agenciji Nicolai Rodimov, regionalni menadžer za međunarodni biznis Privredne agencije Beča.
Privredna agencija Beča, prije svega, finansira kompanije bez obzira na veličinu i djelatnost. Pružaju i podršku raznim programima sa fokusom na industriju, kreativnu djelatnost, inovacije i istraživanje. Kada su u pitanju nekretnine za privredne subjekte, Agencija vrši iznajmljivanje prostora, razvoj i prodaju nekretnina komercijalnog karaktera, otvara i razvija nove lokacije,a razvila je i nekoliko projekata kao što je Tehnološki centar Aspern, Bečki biocentar i Medijski kvart Marx. Privredna agencija također pruža i besplatnu podršku vezano za sve aspekte poslovanja. Ta se podrška ogleda u organizovanju radionica i treninga i to na 15 svjetskih jezika, podrška kompanijama i inostranom stanovništvu. Agencija, također, doprinosi umrežavanju između zaniteresiranih strana u oblasti tehnologije, a ima i odjel posvećen kreativnoj industriji. Kada su u pitanju strani investitori, osoblje Agencije im stoji na raspolaganju za sva pitanja vezana za poslovne lokacije, pruža im pravnu pomoć, organizira povezivanje sa lokalnim vlastima, bankama i drugim institucijama. S obzirom na veliki priliv stanovništva iz cijelog svijeta, Agencija također pruža pomoć i fizičkim licima. Tako se ljudima koji za mjesto svog rada i stanovanja izaberu Beč, pruža pravna pomoć, pomoć pri pronalasku mjesta stanovanja, pomoć porodicama pri izboru škola, vrtića, slobodnih aktivnosti itd.
Beč je i značajno središte za start-up kompanije, a sam start-up ekosistem je širok, aktivan i brzorastući, za koji je Agencija pripremila poseban paket namijenjen ljudima sa start-up idejama iz cijelog svijeta
„Plaćamo putne troškove, dobiju priliku da žive u Austriji dva mjeseca, dobiju pristup co-working prostorima, obuku u dužini od deset časova te se upoznaju sa start-up ekosistemom u Austriji. Na godišnjem nivou nudimo 20 ovakvih paketa, internacionalnog karaktera na koje se svako može prijaviti. Nakon prijave pristupa se ocjenjivanju ideja i veće šanse imaju ljudi koji su već nešto pokrenuli, koji imaju tim i koji su zabilježili prodaju. Takvi ljudi mogu dobiti puno od ovog programa posebno zbog umrežavanja, jer dobiju mogućnost da se upoznaju sa kompanijama, fondovima i podignu svoj biznis na neki veći nivo“, objasnio je Rodimov te dodao da zbog ograničenog budžeta ne mogu da podrže sve ideje.
Jezerski grad Aspern
Beč je pametan grad te je prilično daleko odmakao u uvođenju novih tehnologija i inovativnih rešenja u građevinarstvu. Takvo jedno pametno naselje je jezerski grad Aspern, koje se gradi na sjeveroistoku austrijske prestolnice. Zbog povećanog broja stanovništva u Beču javila se potreba za gradnjom ovog naselja. Projekat je rezultat dugogodišnjeg planiranja, a 2005. godine raspisan je konkurs za izradu Master plana koji je Gradsko vijeće Beča usvojilo u maju 2007. godine. Preduslov za početak izgradnje bilo je proširenje linije podzemne željeznice U2, koja je završena 2013. godine. Trenutno u ovom naselju živi oko 6.000 stanovnika, a predviđeno je da do završetka gradnje, koja se očekuje do 2030. godine, ovdje živi 20.000 stanovnika te da bude otvoreno isto toliko radnih mjesta. Čitav koncept osmišljen je tako da ovo naselje pruži sve što je potrebno jednoj porodici- kao što su vrtići, škole, restorani, prodavnice itd. Također, bitno je naglasiti da Aspern neće biti rezidencijalno naselje, nego naselje za sve slojeve stanovništva. Jezerski grad Aspern, koji će se prostirati na površini od 240 hektara, jedan je od najvećih projekata u Evropi. Istovremeno se grade putevi, ulice, parkovi, stambene zgrade, poslovni prostor kao i obrazovne institucije.
Prva zgrada koja je otvorena u Aspernu je Tehnološki centar, koji pruža dovoljno prostora za tehnologiju i inovacije.
„Tehnološki centar treba da bude sjedište za istraživačke i tehnološke kompanije posebno u oblasti softwera. Trenutno imamo nekoliko takvih istraživača kao što je Atos, a pruža se mogućnost i malim kompanijama da dođu i dijele ovu specijaliziranu infrastrukturu. Male kompanije mogu jeftino iznajmiti ovaj prostor za svoja istraživanja“, kazao je novinarima Nikolaus Summer, PR projekta Jezerski grad Aspern.
U ovom naselju završava se i gradnja zgrade od drveta, tačnije 75 posto zgrade bit će od drveta. Zgrada je visoka 84 metra, ima 24 sprata, a u njoj će biti hotel, velnes i spa, restorani, poslovni prostor i apartmani za izdavanje.
Cilj projekta je da ljudi koji stanuju u Aspernu imaju sve na jednom mjesto. Čitavo naselje bit će prožeto gustom mrežom pješačkih i biciklističkih staza, ulica i trgova, zelenih površina, mjesta za odmor i parkova za djecu, a pristup automobilima je ograničen.
“Namjera je da se automobili koriste samo ukoliko je to neophodno, insisitira se na korištenju bicikla, a s obzirom na to da planiramo ovdje izgraditi grad, onda to znači da se do određenih lokacija može doći pješke“, dodaje Summer.
Ono po čemu se ovo naselje razlikuje je i to što nema velike stambene blokove u kojima su sve stambene zgrade iste, već postoji puno manjih blokova koji su različito uređeni, ali zajedničko im je da pružaju najbolje uslove za život. Postoje i zgrade za tzv. zajedničko stanovanje, gde stanari koriste zajedničko dvorište i prostorije za odmor. Svaka zgrada je opremljena pametnim sistemima koji regulišu potrošnju energije, ali i proizvodnju. Zgrade u ovom naselju predviđaju potrošnju energije na osnovu vremenskih prognoza i drugih podataka. Također, Aspern nema ni šoping centar nego šoping ulicu u kojoj će biti smještene radnje, pekare, restorani i kafići. Summer ističe da se je i otvaranje novih radnji i restorana također precizno planirano, uporedo s porastom broja stanovnika rast će i broj novih objekata.
Kada je u pitanju vještačko jezero na čijim obalama se i razvija ovaj grad, u potpunosti je sigurno za kupanje, s tim da oko njega neće biti plažnih barova nego će to sve biti javni park gdje ljudi mogu da se opuste i odmore.
Bečki festival istraživanja
Od 14. do 16. sepembra u Beču je održan i Bečki festival istraživanja. Na više od 40 stanica Festival je dao odgovore na mnoga pitanja „zašto“, „kako“, „zbog čega“ u brojnim istraživačkim projektima i temama. Zajedno sa kompanijama, univerzitetima, fakultetima i gradskom upravom Beč je na Festivalu istraživanja predstavio brojne ideje, inovacije i naučne rezultate na razumljiv i interesantan način za sve uzraste.
Na Festivalu su prezentirani projekti i inovacije iz šest tematskih oblasti- zdravo življenje, moderni grad, digitalna realnost, pomoć u svakodnevnom životu, učenje kroz igru i inteligentni proizvodi.
Veliku pažnju privukle su inovacije iz oblasti učenja kroz igru gdje su posjetioci mogli napraviti vlastitog robota, probati video igricu Brain Hero namijenjenju autističnoj djeci ili razgovarati s robotom koji je također namijenjen za pomoć autističnoj djeci. U okviru oblasti inteligentnih proizvoda posjetioci su mogli vidjeti auto za trku koji su napravili studenti fakulteta primjenjenih nauka, vidjeti kako reagira robot koji je osjetljiv na dodir kože ili napraviti vlastite laboratorijske aparate.
Posjetioci su također imali priliku da se voze u autonomnom autobosu, predviđenom za vožnju u naselju Aspern. Inače, ideja za ovaj projekat došla je od francuske start-up kompanije i nije rezervirana isključivo za Beč nego i drugi evropski gradovi rade na razvijanju sličnih autobusa. Projekat finansira Ministarstvo saobraćaja Austrije, a njegov je nositelj bečko preduzeće za javni prijevoz Wiener Linien. Cilj projekta je da se upravo u ovom novom naselju uvede linija s autobusima bez vozača koja može funkcionirati u realnim uvjetima – sa stalnim autobusnim stanicama, redom vožnje i pravim putnicima. U autobus su ugrađeni senzori koji mu pomažu da lakše prepozna okolinu, da prepozna stanice na kojima treba da se zaustavi, kao i da se zaustavi u slučaju pješaka koji prolaze ispred njeg. Autobus je predviđen za vožnju 11 ljudi, deset putnika i jednog kontrolora koji ima ulogu da reagira u slučaju nastanka nekih problem tokom vožnje. Sve je još uvijek u testnoj fazi, a po zakonu dozvoljena brzina je 20 kilometara na sat.
Cilj organiziranja ovog Festivala, kako nam je rekla Michaela Reichl, koja je bila vodič za novinare kroz sajam, nije da ovi projekti pronađu investitore, jer su već razvijeni u okviru kompanija koje se bave istraživanjem ili su već obezbijedili sredstva za unaprjeđenje ideje. Osnovni razlog organiziranja Festivala je da se istraživanje predstavi kao važan faktor i za mlade, jer nauka, istraživanje, nove tehnologije i inovacije ključni su faktor za privredno i društveno blagostanje jedne države.
