WASHINGTON, DC - AUGUST 27: U.S. President Donald Trump speaks on the telephone via speakerphone with Mexican President Enrique Pena Nieto in the Oval Office of the White House on August 27, 2018 in Washington, DC. Trump announced that the United States and Mexico have reached a preliminary agreement on trade. (Photo by Win McNamee/Getty Images)

Američkoj ekonomiji ne ide loše otkako je Donald Trump došao na mjesto predsjednika države, reklo bi se po brojkama kojima se Trumpova administracija hvali preko svake mjere. Istina je takva da se ne radi baš o „rekordima“ i o „ranije nezamislivim“ dosezima, a još lošija vijest od te jeste da se, prema ocjenama Ureda za budžet u američkom Kongresu, dugoročno gledajući, Americi ne piše dobro, premda su aktuelne brojke dobre. Stopa nezaposlenosti u SAD iznosi 3,9 posto, a posljednji put je bila na tako niskom nivou 2000. godine, pred kraj predsjedničkog mandata Billa Clintona. Amerikanci, istina, imaju poslove, ali je rast plaća anemičan: u toku protekle godine, satnice su se povećale za samo 2,7 posto, ne prateći ekspanziju ekonomije. Među Afroamerikancima, nezaposlenost iznosi 6,6 posto, što je dvostruko više od nezaposlenosti među bijelcima koja iznosi 3,4 posto.

Trend smanjenja nezaposlenosti datira iz vremena administracije predsjednika Baracka Obame te američki mediji, poput Voxa, podsjećaju da Trumpova administracija sebi pripisuje zasluge prethodnika, kojeg istovremeno kritikuje. Važno je podsjetiti i da većinu rezultata koji zaista prevazilaze rezultate njegovog prethodnika Donald Trump može zahvaliti republikancima iz Kongresa koji su spremno odobrili povećanje vladine potrošnje za milijarde dolara, kao i poreske rezove u vrijednosti 1,5 triliona dolara, dok su godinama odbijali nastojanja Obamine administracije da smanji poreze radnicima. Drugim riječima, republikanci su bili spremni deficitom finansirati Trumpove zahtjeve, dok su Obamine osuđivali. Republikanci su godinama upozoravali da strah od dugoročnog duga sprečava korporacije da investiraju, a ekonomiju da raste. A onda su nacionalnu „kreditnu karticu“ odlučili opteretiti s dodatnim trilionima dolara, piše Vox.

Dug ugrožava izdvajanja

U činjenici opterećujućeg fiskalnog deficita vjerovatno leži i razlog za neodrživost trenutnog rasta američke ekonomije koji je u drugom kvartalu iznosio 4,2 posto, čime se Trumpova administracija pohvalila kao „skoro rekordnim rastom“, a zapravo se radilo o najvećem rastu od 2014. godine. Prema procjenama JPMorgan Chasea, privredni rast će u trećem kvartalu pasti na 3,5 posto. Bez obzira na rast kojim se hvali, Trump je otkazao najavljeno povećanje plaća za radnike i radnice u javnom sektoru koje se trebalo desiti u januaru 2019. Najavljenih povećanja neće biti jer će poreski rezovi koje je Trumpova administracija uvela stvoriti najveći fiskalni deficit još od velike recesije u protekloj deceniji, a za to „odrješivanje kese“ platit će upravo Amerikanci, piše Forbes. Život radnika u međuvremenu je dodatno otežala visoka inflacija.

U pismu koji je uputio Predstavničkom domu i Senatu, Trump je naveo da je američka fiskalna pozicija tako neizvjesna da su potrebne hitne mjere. Trump je istaknuo da mu zakon omogućuje da uvede alternativne planove za povećanje plaća javnim federalnim službenicima usljed „vanrednih ili ozbiljnih ekonomskih uslova koji pogađaju opći napredak“, te da povećanja plaća u ovom trenutku vidi kao „neprilična“. Trump je time priznao da su njegove vlastite mjere, odnosno smanjenje poreza, stvorile „vanredno stanje“ ili „ozbiljne ekonomske uslove koji pogađaju opći napredak“. To potvrđuje i stav Ureda za budžet u američkom Kongresu, koji sada, za razliku od juna 2017. godine, govori o većem federalnom deficitu za narednih deset godina, a koji ponajprije pripisuje smanjenju poreza i povećanju potrošnje koji su u međuvremenu uvedeni.

U skladu s prognozama Ureda za budžet, Međunarodni monetarni fond je također upozorio da je američki federalni dug „neodrživ“. Posljedice poreske politike predsjednika Trumpa pogoršat će već sada neodrživu dinamiku smanjenja javnog duga i dodatno smanjiti budžetska sredstva za investiranje u čitav niz projekata, uključujući i infrastrukturne. Forbes, ipak, podsjeća da ubrzano povećanje američkog fiskalnog deficita ne može biti ocijenjeno kao „vanredno stanje“ jer se ne radi, recimo, o Grčkoj, nego o zemlji čiji su valuta i dug uvijek predmet potražnje te nema bojazni da će svijet odbiti finansirati njen fiskalni deficit. Američki list podsjeća i da se sam Trump, samo mjesec dana ranije, hvalio ekonomskim rastom, insistirajući da je taj „vrlo, vrlo održiv“.

Ukoliko ekonomski rast ne bude uticao na smanjenje fiskalnog deficita, Trumpove poreske rezove će biti teško opravdati s privrednog aspekta. Ured za budžet američkog Kongresa smatra da će se pokazati kako su smanjenja poreza stvorila tek kratkoročni uzlet, slično naglom rastu šećera u krvi. U predviđanjima Ureda za budžet, proizvodnja je rasla brže u 2018. nego u 2017. zahvaljujući promjenama u fiskalnoj politici koje su omogućile više ulaganja u robu i usluge. Međutim, nakon 2019. godine, ekonomski rast će, prema istom predviđanju, usporiti. A kao i kod naglog rasta šećera u krvi, pacijent će se osjećati lošije nakon što efekat prođe. Ured za budžet predviđa da će uzlet uzrokovan poreskim smanjenjem pratiti ekonomsko usporavanje, budući da će u periodu od 2020. do 2026. godine niz faktora ugrožavati rast: više kamatne stope i cijene te istek smanjenja poreza na lični dohodak.

Rezovi nauštrb siromašnih

Zabrinjava i to što američki predsjednik koristi „vanredno stanje“ kao izgovor da uspostavi svoj predloženi budžet za 2019. u potpunosti. Zamrzavanje plaća koje je upravo najavio bilo je navedeno u njegovom prijedlogu budžeta za narednu godinu, ali ga je Kongres odbio. Čini se, međutim, da Trump ne preza od korištenja nacionalne sigurnosti kao izgovora da pređe preko odluka Kongresa, baš kao što ju je koristio da bi ignorirao pravila Svjetske trgovačke organizacije (WTO). Za očekivati je, stoga, da nacionalnu sigurnost na sličan način iskoristi i za implementaciju ostatka prijedloga budžeta za 2019. godinu, koji uključuje i oštre rezove u izdvajanju novca za Medicaid i Medicare, kupone za hranu – od kojih zavise mnogi američki radnici zaposleni u velikim korporacijama poput Amazona, kao i za subvencije za stanovanje siromašnima te diskrecijsku potrošnju koja nema veze s vojskom.

Činjenica da američkoj ekonomiji ide sasvim dobro u ovom trenutku trebala bi značiti da je ovo dobro vrijeme za smanjenje vladine potrošnje. Predsjednik Trump mogao bi tvrditi da su njegova smanjenja poreza jednostavno stvorila pravu privrednu klimu za fiskalnu konsolidaciju. Ipak, ako se trenutni privredni rast pokaže neodrživim, kao što predviđa Ured za budžet, značajne budžetske restrikcije usmjerene na Amerikance s niskim i srednjim primanjima, u kombinaciji sa već strogom monetarnom politikom Federalnih rezervi, mogle bi dovesti do kolapsa potražnje koji će odvesti američku ekonomiju u duboku recesiju. Ako bi Trump zaista htio smanjiti fiskalni deficit, mogao bi poreze vratiti u prijašnje stanje ili makar osigurati da se novac distribuira podjednako. Ali smanjenje poreza bogatima i smanjenje subvencija siromašnima je Trumpovo poslanstvo. Njegova vlada je vlada bogatih, za bogate. A siromašni će platiti, piše Forbes.

„Prije šest mjeseci, oslobodili smo ekonomsko čudo potpisujući najveća poreska rasterećenja i reforme“, izjavio je Trump prije par mjeseci. Ako se zaista radi o „ekonomskom čudu“, to je dovoljan argument za još jedan Trumpov predsjednički mandat, međutim, upitno je hoće li se privredni rast nastaviti, ističe i Vox, podsjećajući da bi još jedna recesija za američku ekonomiju bila razorna, budući da se plaće u međuvremenu nisu ni izbliza povećale do nivoa koji bi stanovništvu obezbijedio oporavak od posljednje recesije, a republikanci su istovremeno fiskalno „naoružanje“, koje je moglo biti sačuvano kao rezerva za neko buduće usporavanje privrede, odlučili potrošiti na smanjenje poreza i povećanje izdvajanja za vojsku. To je riskantna strategija za ekonomiju na dugi rok, ali je istovremeno i strategija za koju američka Republikanska stranka računa da će joj donijeti pobjedu na nekoliko narednih izbora.

Carine neće pokriti deficit

Za to vrijeme, američki predsjednik se početkom augusta na Twitteru pohvalio kako će carine zbog kojih ga analitičari širom svijeta prozivaju za pokretanje „trgovinskog rata“ pokriti fiskalni deficit. „Zahvaljujući carinama moći ćemo početi otplaćivati veliki dio duga od 21 triliona dolara koji se nagomilao većinom za vrijeme Obamine administracije, dok istovremeno smanjujemo poreze našim ljudima“, naveo je. Ipak, činjenice tvrde drugačije. Američko ministarstvo finansija procijenilo je da će sve trenutne carine donijeti oko 40 milijardi dolara prihoda u budžetskoj 2018. godini, koja završava 30. septembra. Čak i s posljednjim povećanjima carina koje je Trump implementirao ili zaprijetio da će ih uvesti, jasno je da one ne bi mogle značajno smanjiti 21 trilion dolara nacionalnog duga. Radi se o samo pet posto sume koju Trump treba da bi smanjio godišnji budžetski deficit od 804 milijarde dolara, koliko Ured za budžet procjenjuje da će iznositi ove godine.

 

IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here