Bez kvalitetne saobraćajne infrastrukture ne može se računati na ozbiljan ekonomski napredak, o čemu vjerno svjedoči i primjer Bosne i Hercegovine, koja ima najlošije ceste i željeznice u Evropi te je, u skladu s tim, ujedno i najsiromašnija zemlja na Starom kontinentu. Iako su svi svjesni te činjenice, izgradnja modernih saobraćajnica u BiH, posebno kada je riječ o autoputevima i brzim cestama, odvija se srednjovjekovnim tempom. Od 2000. godine, kada je položen prvi kamen- temeljac za izgradnju autoputa na Koridoru Vc, BiH je dobila ukupno manje od 200 kilometara autoputa, a kada će njime biti konačno spojen sjever i jug zemlje pitanje je koje, s obzirom na to da se rokovi kontinuirano pomjeraju za po godinu-dvije u budućnost, sve više prelazi u domen vidovnjaštva nego stručnih analiza i procjena.
Istanbulska veza
Dok se čeka akcizno čudo koje će rezultirati “poduhvatom“ da barem najmlađa generacija danas živućih Bosanaca i Hercegovaca dočeka da se od Save do mora provoza autoputem, bosanskohercegovačkim zaljubljenicima u bajke o ekonomskom procvatu ponuđen je još jedan infrastrukturni megaprojekat – izgradnja autoputa ili, kako je u međuvremenu ublaženo, brze ceste od Sarajeva do Beograda, koju bi zajednički gradile BiH i Srbija, a finansirala Turska. Zvuči zaista lijepo i višestruko ekonomski i politički korisno, međutim, kada je riječ o realnosti, ona bi se mogla svesti pod iskustvo pretočeno u narodnu izreku dobro poznatu s obje strane Drine: “Dabogda šćeri da se udaš za cara, ali…“ Što je najgore, za razliku od šćeri iz spomenute izreke, koju od udaje za cara dijeli samo jedno “ali“, u priči o cestovnom povezivanju Sarajeva i Beograda sve vrvi od tog suprotnog veznika – počevši od nesposobnosti bh. i srbijanskih vlasti da izgrade barem po jedan cjelovit autoput u vlastitim zemljama, preko loših međudržavnih i još gorih političkih odnosa unutar BiH, do finansijskih problema u koje je zapala Turska.
Ipak, na pitanje o tome u kojoj fazi su pripreme za izgradnju brze ceste Sarajevo – Beograd i koliko je ona izvjesna imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u regionu te nepostojanje konsenzusa unutar naše zemlje o trasi saobraćajnice i krizu turske lire, iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH odgovaraju u optimističkim tonovima, potencirajući benefite koje taj projekat sa sobom nosi.
“Bosna i Hercegovina i Republika Srbija najbliže su susjedne zemlje koje nisu direktno povezane cestovnom komunikacijom višeg nivoa kao što je autocesta ili brza cesta. Beograd i Sarajevo su glavni gradovi i snažni ekonomski centri BiH i Srbije pa je potrebno raditi na njihovom boljem saobraćajnom povezivanju.
Trasa kojom se trenutno odvija saobraćaj na relaciji Sarajevo – Beograd je ili duži put preko Republike Hrvatske ili nekih od postojećih magistralnih cesta. Postojeće magistralne ceste su na pojedinim dijelovima preopterećene tehničkim elementima trase koji nisu u skladu sa današnjim standardima.
Realizacijom koncepta izgradnje makrosaobraćajnog sistema povezivanja ovih gradova svi privredni, a posebno turistički i poljoprivredni potencijali i resursi ovog područja postaju konkurentniji i brže dostupni tržištima u Srbiji i BiH, naročito gradovima koji gravitiraju ovom pravcu. Kao i svaki drugi veliki infrastrukturni projekat, početak njegove realizacije donijet će niz pozitivnih efekata za BiH koji se, prije svega, ogledaju u povećanju zaposlenosti, angažiranju više industrijskih grana, povećanju industrijske potrošnje itd. Realizacija projekta i stavljanje u funkciju saobraćajnice doprinijet će većoj mobilnosti ljudi i dobara između centara proizvodnje i potrošnje, smanjit će se vrijeme i cijena pri realizaciji transportne usluge, povećati zaštita čovjekove okoline…
Kada je riječ o daljnjoj realizaciji ovog projekta, u narednom periodu će i na ministarskom i na tehničkom nivou biti održani sastanci delegacija BiH i Srbije, na kojima se planiraju prezentirati do sada preduzete aktivnosti te definirati budući koraci u postupanju“, u izjavi za Business magazine opisuju razvoj projekta iz Ministarstva.
Kada je riječ o konkretnijim detaljima, poput najoptimističnije procjene termina početka i završetka izgradnje brze ceste i njenoj ukupnoj cijeni, iz Ministarstva ne žele istrčavati pred rudu i ograničavaju se na rezultate do sada provedenih studija.
“U ovom trenutku, uzimajući u obzir da su u realizaciju ovog projekta uključene tri države, kao i stepen zrelosti do sada izrađene projektne dokumentacije i finansijskog okvira, teško je govoriti o tačnom terminu početka i završetka radova na predmetnom projektu.
Položaj nove trase saobraćajnice višeg nivoa Sarajevo – Beograd, osim stručnih analiza, traži i usaglašavanje mišljenja svih zainteresiranih strana – subjekata u pripremi realizacije ovog značajnog projekta, o čemu Ministarstvo svakako vodi računa.
Izradom preliminarne studije i nacrta za izgradnju brze ceste na ruti 3. sveobuhvatne mreže SEETO (Transportni observatorij za jugoistočnu Evropu) Sarajevo – Vardište, predstavljena su viševarijantna rješenja trase buduće brze ceste i procjena vrijednosti projekta koje se kreću od oko 900 miliona do 1,2 milijarde eura.
Dionica autoceste Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom, prema do sada izrađenoj dokumentaciji, ukupne je dužine oko 150 kilometara, a njena izgradnja, shodno navedenoj dokumentaciji, koštala bi oko milijardu i 787 miliona eura“, preciziraju iz Ministarstva.
Pregovori s bankama
Dakle, dvije godine nakon objelodanjivanja projekta, sužen je izbor trasa kroz BiH i definirane njihove cijene – no, izvor i koncept finansiranja izgradnje i dalje su pod znakom upitnika.
“Povodom preduzimanja aktivnosti na realizaciji ovog projekta, početkom 2018. godine turska delegacija, predvođena zamjenikom direktora turskih autocesta, boravila je u BiH. Tom prilikom, održani su sastanci sa predstavnicima entitetskih ministarstava i direkcija cesta i autocesta, a bh. institucije su, shodno svojim nadležnostima, prezentirale postojeće stanje u vezi sa ovim projektom, nakon čega je turska delegacija obišla potencijalne pravce izgradnje saobraćajnice.
Tokom zvanične posjete turske delegacije BiH u maju ove godine, tadašnji ministar prometa Republike Turske prezentirao je dokumentaciju koju su do tada uradile turske institucije, a koja je obuhvatala tehničke detalje projekta (dužina, broj objekata na cesti itd.), ali ne i tačno definirani model finansiranja ovog infrastrukturnog projekta.
Tokom posjete bh. ministra komunikacija i prometa Ismira Juske ministru prometa Republike Turske – 6. i 7. septembra 2018. godine, turska strana je izvijestila da su u toku pregovori sa bankama kako bi i finansijska konstrukcija ovog projekta bila osigurana, nakon čega će BiH biti upoznata sa mogućim modelima finansiranja te ostalim detaljima u vezi sa projektom“, objašnjavaju iz Ministarstva.
