Predstavnici 144 zemlje članice Međunarodne teniske federacije (ITF), na godišnjoj skupštini održanoj u Orlandu u augustu ove godine, glasali su za promjene čijim usvajanjem se opraštamo od Davis Cupa kakvog poznajemo i želimo dobrodošlicu novom Svjetskom teniskom kupu. Za novi format takmičenja glasalo je više od dvije trećine zemalja, tačnije 71,43 posto, od 210 članica.
U februaru tekuće godine, investicijska grupa Kosmos najavila je partnerstvo sa ITF-om. Obavezala se da će u narednih 25 godina u Davis Cup, odnosno Svjetski teniski kup, uložiti tri milijarde dolara.
Tom prilikom Gerard Piqué, španski fudbaler, osnivač i predsjednik Kosmosa, izjavio je: “Kosmos je oduševljen partnerstvom sa ITF-om. Zajedno možemo podići Davis Cup do novih visina. Želimo ulagati u razvoj tenisa širom svijeta.”
Predsjednik ITF-a David Haggerty optimistično se nadovezao: “Naša vizija je organizirati finale sezone koje će biti jedna vrsta festivala tenisa i zabave, s najvišim svjetskim igračima koji sa ponosom predstavljaju svoje zemlje. Ovo novo partnerstvo ne samo da će stvoriti pravi Svjetski teniski kup nego će omogućiti i investiranje u nove generacije igrača i njihovih obožavatelja širom svijeta. Svjetski teniski kup ključan je za ostvarivanje prihoda potrebnih za razvoj tenisa.”
Novi format
Dosadašnji format svjetske skupine sa 16 najboljih reprezentacija bit će zamijenjen jednosedmičnim finalnim turnirom 18 reprezentacija na jednom mjestu u dosadašnjem terminu finala Davis Cupa.
Tih 18 reprezentacija bit će podijeljeno u šest grupa po tri. Pobjednici grupa i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije, po kriteriju boljeg omjera osvojenih setova i gemova, ostvarit će plasman u četvrtfinale. Svi mečevi igrat će se u formatu s dva pojedinačna meča i jednim dvobojom parova.
Finalisti prethodne godine plasirat će se direktno na turnir naredne godine, dok će 12 reprezentacija biti odabrano nakon kvalifikacijskih mečeva u kojima će se takmičiti 24 zemlje (format domaćin – gost). Kvalifikacijski mečevi igrat će se početkom februara. Format igre ostaje isti kao i do sada: za pobjedu su i dalje potrebna tri boda, a igraju se dva pojedinačna meča u petak i nedjelju i subotnja igra parova. Zadržavanje jednog dijela starog formata takmičenja kompromisno je rješenju za one koji su se borili protiv novog formata u cilju osiguranja nastavka igranja mečeva na domaćoj sceni.
Na finalnom turniru, ipak, će igrati dvije reprezentacije od 12 poraženih, ali na poziv krovne teniske organizacije. Na taj način osigurat će se da niti jedna od velikih teniskih reprezentacija ne izostane s ovog takmičenja. Reprezentacije koje na finalnom turniru budu plasirane između 5. i 16. mjesta, sljedeće godine igrat će kvalifikacije za nastup na finalnom turniru, a 17. i 18. momčad preselit će se u zonsko takmičenje koje ostaje dio strukture novog formata.
Novac pokreće svijet
Nacionalni savezi će od sada dobijati mnogo više novca od ITF-a, ali i bolje premije od pobjeda koje bi trebale biti uložene u nadolazeće talente. Spekulira se da će novčane nagrade biti uvećane za 20 miliona dolara.
Novi kup teniserima više neće i do četiri puta godišnje oduzimati vrijeme koje je teško usladiti sa kalendarom ATP World Toura. „Igrači su već godinama pokušavali objasniti ITF-u potrebu za promjenom formata Davis Cupa. Preteško je bilo u ovom takmičenju igrati četiri sedmice godišnje i to svake godine. Vijest da će se od sada sve odigrati u samo jednoj sedmici veoma je dobra za tenis. Povećat će se interes za Davis Cup. Domaćin Svjetskog teniskog kupa bit će poznat godinu dana unaprijed tako da će navijači imati dovoljno vremena da isplaniraju odlazak na takmičenje“, smatra Marin Čili, hrvatski teniser. činjenica je da ITF ima čak 165 članica koje nastupaju u Davis Cupu, a nerijetko vidimo prazne tribine tokom takmičenja.
Novak ĐokoviĆ, srbijanski teniser, mišljenja je da će novi format takmičenja zaista i biti grandiozna završnica takmičarske sezone: “Stari format takmičenja morao se mijenjati. Dosadašnji raspored takmičenja bio je prilično loš.“
Vrhunski teniseri u prošlosti su često preskakali Davis Cup susrete zbog nelogičnosti učestalih putovanja i promjena podloge za igru. Tako bi birali da nakon osvajanja takmičenja naredne godine ga preskoče. Britanski teniser Andy Murray misli da novi format dugoročno nije u interesu samog takmičenja: “Pričao sam sa teniserima. Svi igrači vole igrati Davis Cup. Ali nešto očigledno nije bilo kako treba, jer je na takmičenjima malo vrhunskih tenisera. Ne znam da li je razlog tome dosadašnji raspored igranja. Mislim da su predložene promjene mogle biti, ipak, malo manje drastične. Bojim se da će našim navijačima biti teže pratiti sedmodnevno takmičenje u novembru i odmah nakon njega ono januarsko.“
Većina nacionalnih teniskih saveza je od organizacije Davis Cupa imala samo gubitke. Amerikanci, kojima tenis jedva ulazi u 10 najpopularnijih sportova u zemlji, bilježe i do pola miliona dolara gubitka prilikom organizacije susreta. Predsjednica Američkog teniskog saveza i bivša teniserka Katrina Adams izjavila je: „Uz inovativne i inspirativne navijače koji prate Davis Cup, finansijsko partnerstvo s Kosmosom omogućit će širenje ovog sporta i stvoriti novu historiju Davis Cupa“.
Sa Adamsovom se slaže i René Stammbach, predsjednik švicarskog teniskog saveza: „Glasam za promjene. Dosadašnji format omogućavao je zaradu samo za četiri ili pet zemalja.“
Slićno razmišlja i predsjedavajući All England Lawn Tennis and Croquet Cluba i Wimbledona Philip Brook: „Tenis se veoma promijenio od vremena nastanka Davis Cupa, ali njegovo nasljeđe je njegova snaga. Vjerujemo da je u najboljem interesu tenisa osigurati da Davis Cup ima snažnu i uspješnu budućnost.”
Predsjednik Francuske teniske federacije Bernard Giudicelli zaključuje: „Tri Grand Slam odbora podržali su promjene neophodne za budućnost tenisa. Imamo priliku da sa Kosmosom izgradimo novu historiju tenisa i ITF-a.“
(Ne)sigurna budu}nost
Niko sa sigurnošću ne može tvrditi hoće li novi format takmičenja biti bolji ili lošiji za budućnost tenisa. Generalno gledano, usvojene promjene jesu veliki korak naprijed, ali skeptika je još uvijek mnogo.
„Nove generacije neće znati kako je igrati Davis Cup. ITF nikada nije uključivao igrače u proces donošenja odluka. Podržavam promjene, ali vidjet ćemo kako će se one i realizirati. Nadam se samo da će svaki nov~i} od te velike sume zaista i biti usmjeren za razvoj tenisa, za generacije koje dolaze. Još uvijek ne znam tačno šta da mislim“, izjavljuje Roger Federer, švicarski teniser koji je svojoj zemlji obezbijedio prvu pobjedu na Davis Cupu 2014. godine.
S njim se slaže i bivši njemački teniser Boris Becker, koji smatra da sedmodnevno takmičenje u novembru svake godine neće ostvariti benefite za igrače: “Naravno da postoji potreba za promjenama, ali one su nekada veoma opasne.”
Iako tvrdeći da će u budućnosti više igrača na lakši način osigurati učešće na Kupu, španski teniser Rafael Nadal zabrinuto dodaje: „Sve ima svoje dobre i loše strane. Naša teniska federacija najviše zarađuje tokom Davisa, a novi format igre obezbijedit će nam značajna finansijska sredstva. Ukoliko osiguramo da se svake godine takmiče najbolji teniseri, mislim da će promjene izroditi nešto lijepo. Žao mi je samo što ću na ovaj način manje igrati za reprezentaciju.“
Alexander Zverev, najmlađi teniser na top 10 ATP ljestvici, porijeklom iz Njemačke, bio je siguran da se Davis Cup neće promijeniti: „Svaki obožavatelj tenisa složit će se sa mnom da se tako strastvena igra može doživjeti samo tokom Davis Cupa. Igrači ne žele izgubiti taj osjećaj.“
Svoju ogorčenost i skepticizam ispoljio je i francuski teniser Lucas Pouille, koji je Francuskoj donio pobjedu na prošlogodišnjem Davis Cupu deklasiravši Stevea Darcisa i belgijski tim: „Sve promjene su bazirane na ostvarivanju finansijske dobiti. Samo zbog toga su i predložene. Atmosfera tokom igre nikada više neće biti ista.”
Među protivnicima novog formata takmičenja bili su i savezi iz Australije, Njemačke, Engleske, kao i Evropska teniska federacija sa svojih 50 članica, pozivajući se na netransparentnost u trenutku kada je Glavni odbor ITF-a usvojio predložene promjene.
Svjetski teniski kup više se neće igrati u zemljama širom svijeta, barem ne najviši rang. Domaćin finala Kupa znat će se unaprijed. Za održavanje prvog Svjetskog teniskog kupa, 18-24. novembar 2019. godine, aplicirale su Francuska, predlažući Lille kao grad domaćin i Španija koja bi voljela organizirati takmičenje u Madridu. Izgledno je i da će Svjetski teniski kup 2020. godine biti održan u Indian Wellsu, uzimajući u obzir da se u svijetu tenisa rijetko nešto može dogoditi bez uticaja Amerike. Američki milijarder Larry Ellison vlasnik je teniskog centra u ovom gradu koji bez problema može zadovoljiti potrebe ovako masovnog događaja. Ellison je ujedno i jedan od investitora Kosmos grupe.
Davis Cup – tradicija duga 118 godina
Amerikanci i Britanci oduvijek su bili suparnici u tenisu. Ideja Davis Cupa rodila se 1899. godine kada su četvorice članova teniskog tima Harvard univerziteta zaželjela igrati protiv Velike Britanije. Nakon što su se američki i britanski teniski savezi usaglasili, prvi Davis Cup održan je 1900. godine u Longwood kriket klubu u Bostonu. Dwight Filley Davis, jedan od američkih igrača, osmislio je format turnira i naručio srebrni pehar obložen zlatom i težak 18 kilograma, plativši ga vlastitim novcem. Turnir je prvo bio poznat kao International Lawn Tennis Challenge, ali je ubrzo postao poznat kao Davis Cup upravo zbog Davisovog trofeja.
Prve četiri godine, Davis Cup bilo je isključivo takmičenje tenisera Velike Britanije i SAD. Godine 1905. takmičenju se pridružuju: Australija s Novim Zelandom, Francuska i Belgija. Osam godina kasnije, takmiče se i Njemačka, Kanada i Južnoafrički savez.
Po završetku Prvog svjetskog rata, na Kupu se pojavljuju: Nizozemska, Španjolska, Čehoslovačka, Indija, Danska i Japan. Interes za Davis Cup raste te se u periodu 1922-1929. godine za pobjedu bore i Italija, Rumunija, Švicarska, Argentina, Novi Zeland, Mađarska, Kuba, Kina, Meksiko, Švedska, Portugal, Poljska, Filipini, Jugoslavija, Grčka, Čile, Finska, Norveška, Egipat i Monako.
Zbog porasta broja zemalja učesnica, 1923. godine uvodi se sistem igranja po zonama: američka, evropska i finalna inter-zona kao kvalifikacijska, a 29 godina kasnije i istočna zona. Predsezonski kvalifikacijski susreti u evropskoj zoni uvode se 1933. godine. Sistem igranja po kojem pobjednik prethodne godine igra naredne godine samo u završnom kolu takmičenja, zadržan je sve do 1971. godine. Od 1973. godine u prezentacijama počinju učestvovati i profesionalci, a od 1981. godine 16 reprezentacija bore se u svjetskoj skupini. Tie-break se uvodi 1989. godine kako bi se izbjegli beskonačno dugi setovi.
Davis Cup oduvijek je bio jednako zanimljiv i privlačan. Od svog nastanka do danas održavao se svake godine sa dva prekida tokom svjetskih ratova. Dwight Filley Davis, komentirajući popularnost Davis Cupa, pred svoju smrt 1945. godine izjavio je: „Žao mi je samo što moj pehar nije sav od zlata.“
