Svaki odobreni projekt od strane EU koji se provodi na terenu direktan je „uvoz“ gotovog novca u lokalne zajednice u BiH. U provedbu projekata se uključuju različiti dobavljači i podugovarači koji na taj način imaju direktnu korist od projekata kroz prodaju svojih usluga, opreme ili kroz izvođenje radova. Na ovaj se način indirektno razvijaju i lokalni lanci vrijednosti. Primjeri iz Hrvatske i drugih zemalja u okruženju pokazuju kako su lokalne zajednice ili regije koje su proaktivne u privlačenju sredstava iz EU fondova na višem stepenu razvoja od onih koje su manje proaktivne u ovim aktivnostima.
„U Županiji Zapadnohercegovačkoj od 2017. godine, od strane različitih institucija ugovoreno je ili se trenutačno provodi oko devet projekata koji su financirani iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti preko dva milijuna EUR-a. Ovaj podatak se odnosi na grant sredstva koja su institucije dobile kandidirajući svoje projekte na temelju objavljenih javnih poziva“, kazao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije i suorganizator Konferencije EU projekti.
Svaki projekt pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi. Na primjer, EU projekt Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala kroz biciklistički stazu, finansiran iz IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH, rezultirao je konkretnim turističkim proizvodom koji je postao prepoznatljiv dio turističke ponude Hercegovine i sastavni je dio turističkih ponuda pojedinih turističkih agencija. EU projekti energetske efikasnosti su rezultirali investicijama u uređenje lokalne infrastrukture kao što je uređenje šetnice i javne rasvjete u Neumu. Kroz EU projekt Adriatic Canyoning koji se finansira iz Trilateralnog programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora, investira se u turističku infrastrukturu kao i u uređenje Peć Mlina na izvoru rijeke Tihaljine u Grudama i uređenje kanjona Borak u Širokom Brijegu.
Kroz EU projekte podrške poduzetništvu Home Grown Bussiness, koji je provodio HERAG, izgrađen je poslovni inkubator u općini Ljubuški, te se trenutno kroz projekt Compete Plamet koji provode općina Posušje i Razvojna agencija HERAG oprema tehnološki centar u Posušju, dodao je Jurilj.
Jurilj je govorio i o problemima i izazovima s kojima se susreću institucije i organizacije u pripremi i provedbi EU projekata. Najveći izazov predstavljaju ljudski, organizacijski i finansijski kapaciteti naših institucija. Naime, još uvijek nemamo dovoljan broj ljudi koji se mogu na učinkovit način uključiti u pripremu i provedbu projekata. Pod ovim se ne misli isključivo na pisanje projektne aplikacije, nego na cijeli projektni ciklus koji obuhvaća programiranje, identifikaciju projektne ideje, njezino formuliranje, provedbu te praćenje i vrednovanje. Organizacijski kapaciteti odnose se na institucije u BiH koje još uvijek nisu organizirane na način da mogu učinkovito odgovoriti izazovima pripreme i provedbe EU projekata. Ovo se posebno odnosi na postojanje strateških dokumenata, planova, studija i ostale dokumentacije koja predstavlja preduvjet za pripremu projekata. Finansijski kapaciteti podrazumijevaju dostupnost finansijskih sredstava za sufinansiranje i predfinansiranje projekata. Sve više EU programa podrazumijeva da nema prethodnog financiranja ili je to u malim iznosima, odnosno sredstva se progresivno refundiraju nakon odobrenih izvještaja. Ova će činjenica posebno doći do izražaja kada budemo mogli u potpunosti učestvovatii u pretpristupnim fondovima, odnosno ostalim komponentama IPA programa. Nažalost, Bosna i Hercegovina odnosno različiti nivoi vlasti još uvijek nemaju izgrađen sistem sufinansiranja projekata koji se finansiraju iz EU fondova, već je to prebačeno na krajnje korisnike. Ukoliko se želimo pripremiti i povući sredstva koja nam se otvaraju u budućnosti, potrebno je posvetiti veliku pažnju izgradnji ljudskih, organizacijskih i finansijskih kapaciteta u cjelini, a ne samo na pisanje projekata.
Konferencija EU projekti »Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan« na kojoj je Ivan Jurilj suorganizator i voditelj prve panel diskusije održat će se u petak 14.09.2018. u Mostaru u organizaciji Apriori BH – Agencije za profesionalno usavršavanje i Ureda Vlade ŽZH za europske integracije.
