Porezno rasterećenje privrede s ciljem intenziviranja ekonomskog rasta, oživljavanja investicionog ciklusa, otvaranja novih radnih mjesta i, u konačnici, poboljšanja životnog standarda građana Bosne i Hercegovine, deklarativna je konstanta bosanskohercegovačkih vlasti na svim nivoima, koja se, međutim, vrlo stidjivo i ekstremno sporo pretače u praksu. Jedan od rijetkih konkretnih poteza u tom smjeru krajem juna napravljen je u Republici Srpskoj, usvajanjem seta zakonskih izmjena i dopuna usmjerenih na porezno rasterećenje poslodavaca, odnosno povećanje plaća radnika. Uz čitav niz korekcija zakona koji se odnose na plaće u javnom sektoru, usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje stupaju na snagu 1. septembra, a od kojih je, posebno sa aspekta realnog sektora, najznačajnije povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 200 na 500 konvetibilnih maraka mjesečno, koje u praksi znači da se entitetske vlasti odriču dijela budžetskih prihoda u korist radnika.

Preusmjeravanje novca

“Glavno opredjeljenje Vlade RS je da se dodatno poveća iznos neoporezivog dijela dohotka, sa sadašnjih 200 KM na 500 KM, pri čemu bi 300 KM kroz zakonsko obezbjeđenje bilo usmjereno na povećanje plate u javnom i realnom sektoru.

Poslodavcima je u protekle četiri godine ostavljeno 480 miliona KM od 200 KM neoporezivog dijela dohotka kako bi raspoloživim sredstvima uticali na rasterećenje privrede i za novo zapošljavanje.

Set mjera koje je Vlada utvrdila i koje su usvojene na posljednjoj sjednici Narodne skupštine, imaju za cilj povećanje broja zaposlenih i rasta potrošnje. Ne radi se o vraćanju ranije oduzetog prava, nego o uvođenju dodatnih olakšica poslodavcima, a istovremeno se sredstva usmjeravaju na plate zaposlenima, s posebnim akcentom na one sa najmanjim primanjima.

Naša očekivanja su, ukoliko namjere Vlade prati realni sektor, da se prosječna plata u RS poveća na 450 evra“, preciziraju iz Ministarstva finansija RS u izjavi za Business magazine, a sličan entuzijazam u vezi sa Vladinim mjerama usmjerenim na povećanje plata u RS izražavaju i tamošnji poslodavci..

“Povećanje neoporezivog djela plate na iznos od 500 KM jedan je od prvih koraka u pravcu smanjenja oporezivanja rada predviđen Memorandumom o zajedničkim politikama Vlade i Unije udruženja poslodavaca RS.

Izvjesno je da će promjene poreskih propisa uz povećanje iznosa najniže plate u RS prvenstveno ostvariti efekat na povećanje plata koje su se kretale u rasponu od 500 do 600 KM, ali sigurno da možemo očekivati i solidan efekat na rast plata preko tog iznosa“, kaže za naš magazin Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, čije mišljenje dijeli i Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

“Kada je u pitanju navedeni set zakona, Privredna komora podržava u potpunosti njegovo donošenje, jer to znači realizaciju naših dugogodišnjih zahtjeva koji se odnose na povećanje neoporezivog dijela na iznos najniže plate. S obzirom na to da se radi o setu zakona koji se odnose na sve zaposlene, efekat će biti osjetan u svim granama.

Na ovaj način, odnosno povećanjem plate za sve zaposlene, naravno djelimično, smanjit ćemo i veliki odlazak radno sposobnih ljudi iz RS. Naravno, potrebne su i druge sistemske mjere da bi se ovaj odlazak značajnije smanjio“, konstatira Blagojević u izjavi za Business magazine.

Opći konsenzus prisutan je i kada je riječ o dilemi koliko je zaista izvjesno da će poslodavci uštede ostvarene povećanjem neoporezivog dijela dohotka zaista usmjeriti na povećanje plaća, a ne posezati za zakonskim rupama koje će im omogućiti da iz te mjere izvuku ekstraprofit za sebe.

“Kako bi se neoporezivi dio iskoristio za isplatu plata, propisana su tri nova mehanizma. Izmjenama i dopunama Zakona predviđene su dvije nove sankcije koje se odnose na neplaćanje poreza po odbitku i na isplatu sredstava po osnovu korištenja ličnog odbitka poreskom obvezniku.

Ukoliko poslodavac, tj. isplatilac plate, ne isplati radniku iznos ostvaren po osnovu korištenja ličnog odbitka od 500 KM, pravno lice bit će kažnjeno novčanom kaznom od tri do devet hiljada KM, a odgovorno lice od hiljadu do tri hiljade KM. U istom prekršaju isplatilac dohotka preduzetnik bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1,5 do 4,5 hiljada KM.

Iznos povećanja po iznosu ličnog odbitka mora biti iskazan i prilikom popunjavanja obrasca za prijavu poreza na dohodak. U slučaju da taj iznos nije iskazan u odnosu na platu iz jula, poreska prijava neće biti evidentirana u Poreskoj upravi, što znači da porez neće biti prijavljen, a zbog toga neće biti plaćen. U tom slučaju kazna za pravno lice bit će i u visini neplaćenog poreza.

Kazne su propisane i Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o radu. U slučaju da poslodavac u avgustu ne izmijeni Ugovor o radu tako što će povećati platu za iznos poreza, to pravno lice može biti kažnjeno novčanom kaznom od dvije do 12 hiljada KM.

Predviđene mjere koje su definisane u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o radu, kroz pojačanu aktivnost kontrolnih organa, trebale bi dati očekivane rezultate“, potcrtavaju iz Ministarstva.

“Imajući u vidu da su predviđene visoke kazne za one koji ne budu ispoštovali sve što je predviđeno ovim zakonskim rješenjima, odnosno za one koji ne budu povećali plate radnicima, očekujemo da će svi poslodavci povećati plate“, uvjeren je i Blagojević, koji se nada pozitivnim efektima i u kontekstu borbe protiv sive ekonomije.

“Svako rasterećenje oporezivanja rada dovodi do uvođenja smanjenja udjela neformalne ekonomije. I u tom kontekstu još jednom naglašavamo značaj rasterećenja oporezivanja rada, jer bi svakako poslodavci koji predstavljaju našu nelojalnu konkurenciju bili destimulisani da posluju u sivoj zoni“, slaže se Aćić, koji na pitanje da li poslodavci, s obzirom da povećanje neoporezivog dijela dohotka za njih praktično ima neutralan efekat, očekuju i zakonske izmjene koje će im donijeti ozbiljnije porezno rasterećenje, precizira da bi “dovođenjem zbirne stope doprinosa na nivo iz 2008. godine, odnosno sa sadašnjih 33 na 28 posto na bruto platu, izvjesno bio napravljen značajan iskorak u smislu povećanja neto plata zaposlenih, ali i u borbi protiv sive ekonomije“.

“To i jeste sastavni dio Memoranduma o zajedničkim politikama, kojim je predviđeno da se kroz akcije borbe protiv sive ekonomije, povećanim prilivom javnih prihoda kroz rast zaposlenih i produktivnosti, dođe do smanjenja oporezivanja rada.

U tom kontekstu, očekujemo da će novoformirane vlade u BiH već početkom naredne godine izaći sa planom smanjenja oporezivanja rada“, ističe Aćić.

U priči o poreznom rasterećenju, posebno mjesto pripada parafiskalnim nametima, koji predstavljaju specifičan balast na leđima bosanskohercegovačkih privrednika, za čije ublažavanje još ni na jednom nivou vlasti nije pronađen ni približno efikasan lijek.

“Komora se zalaže za realizaciju niza drugih mjera kojima će doći do unapređenja uslova poslovanja, prvenstveno kroz smanjenje i ukidanje određenih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Uspostavljen je Registar poreskih i neporeskih davanja, evidentirano je oko 370 nameta, što potvrđuje naše tvrdnje da je naša privreda preopterećena ogromnim brojem nameta i sada očekujemo da ćemo kroz analizu svakog pojedinačnog nameta utvrditi njegovu svrsishodnost i da će, nakon te analize, veći broj njih biti ili smanjen ili ukinut“, komentira taj problem Blagojević, s kojim je potpuno saglasan i Aćić.

“Očekujemo da se pristupi eliminisanju nepotrebnih nameta.

Princip koji ćemo zagovarati je brza i efikasna administracija, koja će blagovremeno reagovati na zahtjev građana i poslodavaca. Svakako da to podrazumijeva i ulazak u proces potpune digitalizacije radnih procesa u okviru javne administracije, ali i komunikacije sa građanima i poslodavcima“, zaključuje Aćić.

Nastavak reformi

S druge strane, ni u Ministarstvu ne ostavljaju ni najmanje mjesta sumnji da će se usvojeni set zakona pozitivno odraziti i na borbu protiv rada nacrno, kao ni za nedoumice kada je riječ o prioritetnim mjerama daljeg unapređenja poreznog okvira i otvaranja dodatnog prostora za rast plaća u RS, naočito kada je riječ o realnom sektoru.

“U RS se provodi reforma privrednog sistema sa ciljem smanjenja obima sive ekonomije. U narednom periodu planirano je da se izmjenom Zakona o poreskom postupku stvori pravni osnov za provođenje postupka e-registracije privrednih subjekata u dijelu koji se odnosi na registraciju poreskih obveznika u Poreskoj upravi. Takođe, planirano je jačanje inspekcijskih kontrola u Poreskoj upravi, sa ciljem smanjenja ukupne poreske evazije i smanjenja obima sive ekonomije.

Vlada je sa Unijom udruženja poslodavaca, a zatim i sa Savezom sindikata RS, potpisala Memorandum o zajedničkim politikama, gdje je jasno istaknuto opredjeljenje da se zajednički radi na mjerama koje će dovesti do privrednog rasta, povećanja zaposlenosti i povećanja plaća radnika.

Analizirajući Program ekonomskih reformi RS za period 2018. – 2020. godina, definisane su ključne oblasti u kojima je potrebno staviti akcenat kako bi se postigao rast i konkurentnost. S tim u vezi reformski prioriteti su unapređenje poreskog okvira, reforma sektora zdravstva sa reformama finansiranja dječije zaštite i refundacije bolovanja, smanjenje fiskalnih potreba javnog sektora.

Ključna je podrška konkurentnosti privrede te unapređenje povezanosti obrazovanja i tržišta rada, uz povećanje njegove efikasnosti“, poručuju iz Ministarstva.

 

 

PREKOArmin Zeba
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here