U prošloj godini, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, obim vanjskotrgovinske razmjene u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće iznosio je 3.547.325.092 KM. BiH je izvezla proizvoda ove industrije u vrijednosti od 1.495.058.673 KM, dok je uvoz iznosio 2.052.266.419 KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 72,85 posto.
U ovoj industrijskoj grani posluje znatan broj kompanija koje zapošljavaju veliki broj radnika. Unatoč brojnim problemima s kojima se suočavaju, one ipak nižu uspjehe.
„Trenutno stanje je relativno zadovoljavajuće sa stanovišta obezbjeđenja posla. Gotovo sve firme rade punim kapacitetom i uspješno se nose sa ispunjavanjem preuzetih obaveza. Na to su uticala dominantno dva razloga: sposobnost proizvođača da ispune i najviše zahtjeve kupaca te situacija na globalnom tržištu gdje na sceni imamo povratak određenog broja proizvođača iz EU sa Dalekog istoka u Evropu. Iz tog razloga pojačano je prisustvo kupaca na prostorima jugoistočne Evrope, a samim tim i u BiH. To predstavlja šansu za bh. proizvođače u pogledu povećanja proizvodnje, a samim tim nova investiranja i zapošljavanja. S obzirom na to da je ovo radno intenzivna djelatnost, postoji realna šansa za državu i društvo u cjelini za zapošljavanje novih radnika“, za Business magazine kaže Amir Međić, generalni sekretar Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH.
U Udruženju za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju, koje djeluje pri Privrednoj komori FBiH, također smatraju da je stanje u ovoj industriji zadovoljavajuće kada se pogledaju statistički podaci i činjenica da se iz godine u godinu registruje sve više kompanija i da raste broj zaposlenih.
„Ukoliko se osvrnemo na ukupan ambijent poslovanja, zakonsku regulativu, namete koji terete privrednike kroz sve sektore stanje je zabrinjavajuće i mogu reći da Privredna komora FBiH nije zadovoljna načinom na koji se sprovode reforme. Komora je još i ranije predlagala da se istovremeno donese set zakona kako bi opterećenje za privredu bilo svedeno na minimum, što se nije desilo“, za Business magazine kaže Jasmina Zejnilagić, sekretar Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju Privredne komore FBiH.
Visoke carine
Problemi s kojima se suočava ova industrija su brojni -nepostojanje bazne proizvodnje, carinske stope, siva ekonomija – rad nacrno, nedovoljni podsticaji za nova zapošljavanja, nedostatak podsticaja za izvoz, nedovoljan broj obrazovnih institucija za školovanje potrebnog kadra, razni nameti, zakonska regulativa, nedostatak radne snage i neuvezan radni staž.
Kada su u pitanju carinske stope, ako se uzme u obzir da se pretežni dio vanjskotrgovinske razmjene odvija sa EU, samo izjednačavanjem carinskih stopa u BiH sa onima u EU, došlo bi do velikog poboljšanja u poslovanju bh. firmi jer bi automatski postale konkurentnije na tržištu, dok su sada, zbog neadekvatne domaće carinske politike, daleko skuplje.
„Svakako da su carine na uvoz sirovina i materijala visoke i da negativno utiču na poslovanje kompanija. Potrebno je sa što većim brojem zemalja sklopiti bilateralne ugovore o bescarinskom uvozu, kako bi snizili troškove poslovanja,odnosno povećali konkurentnost firmi na globalnom tržištu“, smatra Međić.
S tim u vezi Udruženje za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju Privredne komore FBiH, u saradnji sa ostalim komorama svake godine priprema prijedlog za produženje i izmjene/dopune Odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba što je od velikog značaja za sve sektore, iako smatra Zejnilagić da bi ta lista sirovina i materijala trebala biti mnogo šira.
„Aktuelna odluka o oslobađanju carine na uvoz mašina i opreme nešto je na čemu smo u sektoru industrije i usluge Privredne komore FBiH aktivno radili. Ovakav vid olakšica svakako doprinosi lakšem poslovanju“, dodaje Zejnilagić.
Zejnilagić ističe da što se tiče zakonske regulative, probleme im predstavljaju odredbe Zakona o porezu na dobit, Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dohodak, po osnovu kojih su u protekloj godini zajedno sa UPFBiH, FIPA-om, Vijećem stranih investitora i Privrednim udruženjem predstavništva njemačke privrede u BiH održali javne rasprave širom BiH te uputili inicijativu resornom ministarstvu i Vladi FBiH za prilagodbu zakona na takav način da oni prate i potiču razvoj privrede. Također, aktivno su radili na rješavanju problema koji bi mogao izazvati novi Pravilnik o izgledu policijske uniforme u policijskim tijelima BiH, kojeg je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo na 127. sjednici. Pravilnik bi onemogućio bh. kompanijama da učestvuju u postupku javne nabavke. Komora je dala svoju podršku proizvođačima uniformi iz BiH, a nakon višemjesečnih napora uspjeli su održati sastanak sa ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem i sad čekaju zvaničnu ovjeru dogovorenog.
Većina kompanija iz ove industrije svoje poslovanje zasniva na lohn poslovima, bez razvijanja vlastitih robnih marki i brendova. Međutim, ukoliko kompanije imaju dobre i pouzdane kupce i duge ugovore mogu dobro poslovati. S druge strane, koliko god ovaj vid poslovanja bio uspješan, našoj državi nedostaje razvoj domaćih brendova, koji opet zahtijeva velika ulaganja.
„BiH je malo tržište sa aspekta plasiranja proizvoda iz tekstilne i kožarske industrije, a ako želite proizvode plasirati na tržište EU, morate imati razvijene distributivne lance što je dugotrajan i skup proces. Kompanije iz BiH još uvijek glavninu poslovanja u ovoj oblasti rade na lohn poslovima. Razvoj je nešto čemu treba težiti, ali i sada imamo kompanije koje proizvode i vlastite proizvode: EBB Slim d.o.o.Travik koji proizvodi dijelove za đonove obuće, Bellissima, Alma Ras, Koteks Tešanj, Bontex Maglaj i drugi“, naglašava Zejnilagić.
Međić smatra da se šansa mora dati malim kompanijama koje rade puni proizvod za domaće tržište. Prema njegovim riječima, ove kompanije su najviše na udaru slobodnog tržišta zbog nekontroliranog uvoza jeftinih odjevnih predmeta sa Dalekog i Srednjeg istoka, te da je tu nužno uvesti više reda kontrolom uvoza. Posljedica svega ovoga je otežano poslovanje malih firmi i zatvaranje malih obrta.
„U dijelu lohn proizvodnje rade se proizvodi za najveće evropske i svjetske brendove.To je dokaz da su firme kadrovski i tehničko – tehnološki opremljene u skladu sa zahtjevima kupaca. Da nije tako kupci se ne bi zadržavali na ovim prostorima. Firme uglavnom ispunjavaju stroge zahtjeve kupaca u pogledu kvaliteta, količina i rokova isporuke. Ti zahtjevi su neupitni i nema diskusije u vezi toga. Cijene usluga diktiraju kupci i proizvođačima je veoma teško uticati na njihovo povećanje“, dodaje Međić.
Potrebne investicije
Da bi se povećala produktivnost i konkurentnost bh. kompanija na tržištu potrebne su investicije u nove kapacitete, u savremena i inovativna tehnološka rješenja. Vlada FBiH je kroz projekat Razvoj industrijske politike u FBiH i Strategije razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće FBiH, dala saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za uspostavu Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita. Ministarstvo svake godine raspisuje Javni poziv za kandidovanje programa utroška sredstava. Navedena sredstva su kreditnog karaktera sa odgodom plaćanja („grace“ periodom) do 12 mjeseci, godišnjom kamatnom stopom u visini 0,9 posto i naknadom za obradu kredita – jednokratno u visini 0,5 posto.
„Pozajmljivanje sredstava vrši se s ciljem stvaranja novih radnih mjesta, značajnog poboljšanja i modernizacije proizvodnje postojećih proizvoda i proizvodnih procesa koji daju proizvode s većom dodatnom vrijednosti, širenja postojeće proizvodnje i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, izgradnje proizvodnih objekata koji podrazumijeva ulaganje u nove ili rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju postojećih objekata i postrojenja te kupovinu novih proizvodnih hala, sa pripadajućom infrastrukturom i opremom ili bez nje, a koje su usko vezane uz proizvodnju. Također, sredstva su usmjerena i na nabavke novih tehnologija koje doprinose unapređenju djelatnosti privrednog društva (mašine, postrojenja i oprema za proizvodnju, mjerni i kontrolni uređaji i instrumenti), nabavke industrijskog znanja (know-how), posebnih znanja i vještina, kao i nabavke informatičke opreme usmjerene ka proizvodnji, ulaganja u razvoj i istraživanje novih proizvoda i materijala, kao i jačanje marketinških aktivnost itd. U 2017. godini iz sredstva Trajnog revolving fonda, u ovoj grani industrije realizirano je 400.000 KM“, za Business magazine kaže Marinko Bošnjak pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije.
Ministarstvo je također pružilo podršku za uvezivanje staža zaposlenicima koji su ostvarili uslove za odlazak u penziju. Za ove aktivnosti od 2012. godine u sektor uloženo je blizu osam miliona KM, a penzionisano više od 120 osoba.
„Da bi firmama olakšali poslovanje, smanjili troškove i učinili ih konkurentnijim na tržištu, potrebno je obezbijediti poticaje u vidu grantova i jeftinih kredita. Vlada FBiH je i do sada davala poticajna sredstva u ograničenom iznosu. Treba pojačati takav vid poticaja što bi umnogome pomoglo firmama u poslovanju“, ističe Međić.
Naši sagovornici smatraju da, iako se radi o industrijskoj grani koja koliko-toliko ostvaruje dobre rezultate, prostora za napredak i poboljšanje ima. Ističu da postoje brojni prijedlozi, ali Vlada i resorna ministarstva trebaju imati više sluha za zaštitu domaćih kompanija. Ukoliko bi nadležne vlasti uvažile prijedloge privrednika rezultati bi bili pogodni za radnike, građane ali i za budžet. Ono što je potrebno uraditi kako bi došlo do napretka ovog sektora je stimulirati izvoz, uvesti oslobađanje od plaćanja poreza na dobit, Odluka o povlaštenoj stopi doprinosa trebala bi biti trajno rješenje te s obzirom na obim lohn poslova također je potrebno proširiti listu materijala i sirovina sa smanjenom carinskom stopom.
„Cijena rada relativno je niska i firme nemaju sredstava za investicije i modernizaciju procesa proizvodnje. Tu vidimo ulogu države da poticajnim sredstvima još više pomogne firmama iz branše. Sistem obračuna i isplate plaća radnika mora se stalno inovirati i prilagođavati datoj situaciji. Naime, kao što je poznato prisutan je odlazak ljudi sa ovih prostora, a jedan od razloga su niske plaće. S druge strane, nužno je uskladiti propise u ovom sektoru između entiteta, kako bi uslovi poslovanja bili približno isti. U protivnom će se uspostaviti nelojalna konkurencija, što za posljedicu može imati odlazak kupaca iz jednog u drugi entitet. Da bi firme iz ovog sektora još bolje poslovale, potrebno je obezbijediti poticajna sredstva za modernizaciju opreme, uvođenje standarda i školovanje kadrova. U firmama se mora napraviti drugačiji pristup u domenu organizacije rada, planiranja aktivnosti, obezbjeđenje kadrova, marketinga itd. Sve su to preduslovi za prelazak na više faze proizvodnje i stvaranje sopstvenog proizvoda“, smatra Međić.
Novi Akcioni plan za period 2019-2023. godina
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u saradnji sa Privrednom komorom FBiH uradilo je Strategiju razvoja sektora tekstil, odjeća, koža i obuća na području FBiH za 2013-2023. godine. U skladu sa Strategijom sektora u 2013. godini izrađen je Akcioni plan za njenu realizaciju za period 2013-2018. godina u kojem su definirani prioriteti, mjere i aktivnosti. Za svaku aktivnost definiran je njen cilj, mjerljivi indikator za izvršenje, nosilac aktivnosti, rokovi za implementaciju, kao i institucije odgovorne za implementaciju.
Vlada FBiH usvojila je Izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Privredne komore Federacije BiH o provođenju Akcionog plana za realizaciju ove Strategije.
„U narednom periodu Komora i Ministarstvo sa Radnom grupom radit će na kreiranju novog Akcionog plana za 2019 -2023. godina koji će biti usmjeren na rješavanje problema koji sada ograničavaju razvoj ove perspektivne industrijske grane“, kaže Bošnjak.
Analiza stanja u ovoj industrijskoj grani, a u odnosu na podatke iznesene u Strategiji urađena je za: Vrijednosti indeksa proizvodnje, Zaposlenost i Vrijednost prosječne plaće.
„Evidentno je da je u ovoj grani industrije došlo do povećanja indeksa proizvodnje za 5,70 posto. Povećan je indeks proizvodnje tekstila za 18,4 posto i kože i obuće za 2,1 posto, dok je smanjen u indeks proizvodnje odjeće za 3,5 posto. Broj zaposlenih povećan je za 1.826 radnika (sa 21.620 na 23.446 radnika). Ostvaren je rast prosječnih plaća od 4,79 posto (sa 396 na 415 KM). Proizvodnja ove industrijske branše zastupljena je u devet kantona (ne postoji u Kantonu 10)“, dodaje Bošnjak.
