Sjedinjene Američke Države zatražile su od svih zemalja koje kupuju sirovu naftu od Irana da do novembra u potpunosti obustave uvoz, ukoliko žele izbjeći američke sankcije uvedene nakon povlačenja SAD iz međunarodnog sporazuma s Iranom o nuklearnom programu. To znači da administracija predsjednika Donalda Trumpa državama neće dozvoliti da postepeno smanje uvoz iranske nafte tokom dužeg perioda, kako je to omogućila administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame, istakla je američka mreža CNBC. Saopćenje iz State Departmenta stiglo je baš u vrijeme kad se tržište nafte konačno stabiliziralo, a cijene dosegle najvišu tačku u tri i pol posljednje godine. Nakon saopćenja, cijene nafte naglo su porasle.
Prema navodima izvora iz State Departmenta na koji se CNBC pozvao, evropske diplomate već su obaviještene o ovom američkom zahtjevu, a Trumpova administracija planira izvršiti pritisak i na Kinu, Indiju i Tursku u vezi s njihovim uvozom iranske nafte. Iran, treći najveći proizvođač nafte među zemljama članicama organizacije OPEC, u junu je izvozio 2,28 miliona barela nafte dnevno, prema podacima iranskog ministarstva za naftu. OPEC i drugi proizvođači nafte, uključujući Rusiju, prethodno su se složili da dozvole povećanje proizvodnje koje je bilo ograničeno posljednjih 18 mjeseci s ciljem prevencije variranja cijena usljed pada proizvodnje Venecuele i američkih sankcija uvedenih Iranu. Trump je u maju objavio da se SAD povlače iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom.
Sekundarne sankcije
Trumpova administracija tom je prilikom dala stranim kompanijama 90 ili 180 dana da zaključe svoje poslovanje s iranskim partnerima, u zavisnosti od oblika djelatnosti. Ključno pitanje u to vrijeme bilo je hoće li Trumpova administracija slijediti model predsjednika Baracka Obame, čija je administracija u svrhu pritiska na Iran zatražila od kupaca da smanje svoj uvoz iranske nafte za 20 posto svakih 180 dana. Da je Trump odlučio slijediti isti model, njegov utjecaj bismo osjetili u prvoj polovini 2019. godini, prema ocjeni RBC Capital Markets. No, prema najnovijem saopćenju State Departmenta, kupci iranske nafte moraju svesti svoje uvoze na nulu do 4. novembra, 180. dana od Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Za vrijeme Obaminog mandata, SAD su uspjele u kratkom roku smanjiti iranski izvoz nafte, većinom zahvaljujući podršci svojih saveznica iz Evropske unije. Evropske zemlje su, naime, uvele vlastite sankcije na izvoz iranske sirove nafte, što je u samo šest mjeseci svelo uvoz iranske nafte na nulu. Sada je situacija nešto drugačija. Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Evropska unija općenito ne slažu se s Trumpovim povlačenjem iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i spremne su pribjeći mjerama osmišljenim da zaštite njihove kompanije od tzv. sekundarnih sankcija. Zaprijećene sankcije za kompanije koje sarađuju s Iranom osmišljene su da ih izbace s velikog američkog tržišta i izoluju iz međunarodnog finansijskog sistema.
Blokada Ormuskog prolaza
Na prijetnje Trumpove administracije odreagirali su iranski zvaničnici. Iranski guverner u OPEC-u Hossein Kazempour Ardabili ocijenio je da nafta ne bi smjela biti korištena kao oružje za postizanje političkih ciljeva, prenijela je iranska novinska agencija SHANA. „Trumpov zahtjev za prestanak kupovine iranske nafte i njegov pritisak na evropske kompanije u vrijeme kad su Nigerija i Libija u krizi, kad je izvoz nafte iz Venecuele smanjen usljed američkih sankcija, kad se domaća potrošnja Saudijske Arabije povećava, nije ništa drugo nego samoozljeđivanje. Povećat će cijene nafte na globalnom tržištu, a na kraju će cijenu Trumpove politike platiti američki potrošači“, izjavio je Kazempour prema navodima Reutersa.
Kazempour je dodao da bi Trump trebao očekivati posljedice nakon što Iranu onemogući pristup globalnom tržištu te upozorio da će završiti kao „talac Saudijske Arabije i Rusije“, koje nemaju namjeru smanjiti cijene. „Odgovornost za plaćanje nepotrebnih cijena nafte svih kupaca u svijetu, a naročito na američkim benzinskim pumpama, isključivo je na Trumpovim plećima, a dočekat ćemo cijenu nafte višu od 100 dolara po barelu“, izjavio je Kazempour. Iran je također zaprijetio da će blokirati Ormuski prolaz, glavni vodeni put u Perzijskom zaljevu za izvoz nafte i da, ukoliko Iran ne može prodavati svoju naftu, nijednoj drugoj zemlji regije to neće biti omogućeno. „Mi smo susjedi i ostat ćemo susjedi, znamo da možemo i moramo živjeti zajedno“, ocijenio je Kazempour, dodajući da niko ne treba Trumpa da ga brani.
Iranski ministar za naftu Bijan Zanganeh upozorio je da Trump vodi „trgovinski rat“ nakon što je američki predsjednik putem Twittera pozvao OPEC da prestane manipulirati cijenama i smjesta snizi cijene, a Saudijsku Arabiju da počne proizvoditi više, ukoliko želi da je Washington nastavi štititi od Irana. „Trump svaki dan šalje novu poruku koja stvara nesigurnost na tržištu. Trumpova naredba članicama OPEC-a da povećaju proizvodnju velika je uvreda vladama ovih zemalja i destabilizira tržište“, rekao je Zanganeh na državnoj iranskoj televiziji, ocjenjujući tenzije između Teherana i Washingtona kao „trgovinski rat“ i dodajući da on neće dovesti do promjena u iranskoj proizvodnji i izvozu.
Trumpovo nestrpljenje
Cijene nafte su u posljednjoj godini porasle za više od 50 posto te se približile cijeni od 80 dolara po barelu. Ukoliko želi da cijene nafte krenu silaznom putanjom, Trumpu bi bilo bolje da promijeni svoju politiku prema Iranu, smatra Bloombergov kolumnista Julian Lee. Naime, kada sankcije u vezi s Iranom u novembru stupe na snagu, proizvođači neće imati kapacitet da nadoknade taj gubitak. Ukoliko Trump uspije u obustavljanju iranskog izvoza nafte, morat će nadoknaditi 2,7 miliona barela nafte dnevno, a to je velika količina. Ukoliko ne uspiju u tome, troškovi će biti ogromni. Bank of America Merrill Lynch tvrdi da bi potpuna obustava iranskog izvoza mogla pogurati cijene nafte iznad 120 dolara po barelu, ukoliko Saudijska Arabija ne nadoknadi tu količinu.
Saudijska Arabija je u junu proizvodila oko 10,5 miliona barela sirove nafte dnevno, a to povećanje od oko 500.000 barela dnevno u odnosu na maj najveće je povećanje proizvodnje nafte Saudijske Arabije u jednom mjesecu još od juna 2004. Međutim, to povećanje nije nadoknadilo ukupno smanjenje OPEC-ove proizvodnje, a računici treba dodati i gubitak 350.000 barela nafte dnevno iz kanadskih rezervi, piše Lee. Naprosto, svijet nema kapacitet nadoknaditi ukupan gubitak iranskog izvoza, a premda se saudijski princ Mohammed bin Salman 2016. pohvalio Bloombergu da Saudijska Arabija može u šest mjeseci povećati proizvodnju na 12,5 miliona, najviše što je ova zemlja proizvela bilo je 10,72 miliona barela u novembru 2016. Ostalo je nepoznata teritorija.
Ostatak članica OPEC-a može doprinijeti s dodatnom stotinom hiljada barela proizvodnje, a izvan organizacije, Rusija je već počela povećavati svoju proizvodnju, premda nije objavila zvaničnu brojku o povećanju kapaciteta. Renaissance Capital procjenjuje da se radi o 215.000 barela dnevno, dok Gazprom govori o 500.000 barela dnevno. Američke rafinerije već sada rade maksimalnim kapacitetima. I to bi bilo to: oko 1,5 miliona barela dnevno kojima bi ostale zemlje proizvođači nafte nadomjestile Iran i njegovu naftu ne bi bilo dovoljno. Analitičari se zato slažu da bi Trump morao sankcije Iranu uvoditi postepeno, umjesto što vrši pritisak na tržište nafte. Ali, američki predsjednik dosad nije pokazao da ima strpljenja.
