U razgovoru za Business magazine, direktorica Narodnog pozorišta u Sarajevu Marijela Margeta Hašimbegović govorila je o uspješnoj umjetničkoj sezoni 2017./18. čiji je premijerni program oplemenjen sa osam novih predstava i jednim koncertom. Rad s umjetnicima Narodnog pozorišta dokazao je šta znači snaga struke i kreativnosti i koliko daleko možete doseći sa kvalitetnim idejama, iako ograničeni u finansijskom smislu.
BM: Kako ocjenjujete umjetničku sezonu 2017/18. u ekonomskom, infrastrukturnom, kadrovskom smislu?
HAŠIMBEGOVIĆ: Umjetnička sezona 2017/18. bilježi velike uspjehe i bit će zapamćena kao sezona velikih umjetničkih dostignuća, kao i plasmana Narodnog pozorišta Sarajevo na internacionalnom planu. Ponosni smo na kvalitet i kvantitet premijernog programa Pozorišta, koji je raznovstan i podrazumijeva zastupljenost klasike i savremene forme, domaćeg i inostranog teksta, kompozicije ili libreta.
U izvođačkom i autorskom smislu povjerenje ustupamo domaćim snagama. Pa, ipak, zbog deficita umjetničkog kadra u oblasti autorskog i izvođačkog djelovanja, program zastupa i inostrane goste, što nas usmjerava prema umrežavanju i mobilnosti umjetnika, kao i stvaranju nove, svježe poželjne teatarske destinacije, izvora kreativnosti i univerzalnog govora umjetnosti.
Bogat i raznovrstan premijerni program može zadovoljiti zahtjeve naše publike svih generacija, kojoj smo posvećeni po pitanju njegovanja i edukacije, kako bi ispunili misiju održavanja kontinuiteta i kvaliteta umjetničkih vrijednosti.
Kvalitet Narodnog pozorišta ogleda se i u bogatstvu umjetničkog kadra i tehnološkoj opremljenosti pozorišta. Ponosni smo na naš postojeći kadar koji je u prošloj umjetničkoj sezoni dokazao svoje umjetničke kapacitete i domete. Međutim, to još nije dovoljno i još uvijek je prisutna ozbiljna devastiranost kadrova u svim odjelima (Balet, Drama i Opera te Tehnička služba i Marketing i propaganda) koji se vremenom mora rekonstruirati. Iako imamo divnu saradnju sa Sarajevskom filharmonijom, jedina smo Opera bez opernog orkestra, što nas ograničava u kvantitativnom smislu izvođenja predstava.
Tekući repertoar bilježi brojna izvođenja predstava Drame, Opere i Baleta. Više od 150 predstava domaće i produkcije iz regiona naša publika imala je priliku pogledati u ovoj sezoni.
Slijedili smo tok finansijskih mogućnosti odobrenim budžetom i trudili se ostvariti i dodatne finansijske prilike koje su pomogle u realizaciji planiranog programa rada. Poslovali smo pozitivno, bez gubitaka, a u finansijskom smislu trebate biti sposobni pokriti rashode.
Vizija rada na polju tehničkog djelovanja podrazumijeva rad na stvaranju boljih i kvalitetnijih uslova za rad, poboljšanje tehničke opremljenosti Pozorišta, kao i promjenama i poboljšanju stanja zgrade Pozorišta. Sve aktivnosti oko plana projekta Mala scena Narodnog pozorišta sa radionicima i smještajnim kapacitetima su u toku i podrazumijevaju niz administrativnih aktivnosti. Ove aktivnosti su važne jer je postojeći objekat radionica devastiran i ideje oko dodatnih sadržaja objekta vode ka njegovoj samoodrživosti u budućnosti (nova Mala scena, radionički prostor i hotel ).
U prošlog godini uspjeli smo ostvariti prihod u iznosu od 488.476,09KM koji je dodatno podržao kvalitetan rad Narodnog pozorišta.
BM: Kako je riješeno finansiranje NPS u umjetničkoj sezoni 2017/18.?
HAŠIMBEGOVIĆ: JU Narodno pozorište finansira se iz budžeta Kantona Sarajevo, a u 2017. godini odobreni budžet iznosio je 6.445.400 KM.
Dio koji se izdvaja za plaće na bazi planiranih 217 uposlenika iznosi 4.890.700 KM.
Razlika donosi iznos koji mora osigurati sve potrebe održavanja dva objekta, sve režije (u zimskom period troškovi režija su gotovo i 30.000KM mjesečno) i sve potrebe tekućeg i premijernog programa zajedno sa troškovima gostovanja. Podsjećamo na djelovanje tri različita umjetnička odjela, što ukazuje na činjenicu da imate tri firme pod jednim krovom, zajedno sa Sarajevskom filharmonijom koja je pravno odvojen subjekt od Pozorišta, ali djeluje i ostvaruje svoj program na našoj pozornici i servisira naše potrebe Opere i Baleta.
Narodno pozorište je ekonomski stabilno, sa naznakom da za svaki dodatni sadržaj kojeg ne možemo unaprijed planirati, gostovanja i slično moramo iznalaziti dodatna finansijska rješenja. Također, za svaku poboljšanu produkciju morate iznaći dodatnu podršku jer teatarska rješenja i kreativnost su promjenjive stavke koje teže nadgradnji i rastu tokom procesa stvaranja i kojima morate dati odgovarajuću podršku i poticaj.
Naši dodatni izvori finansiranja su pomoć sponzora, konkursi, najam sale, podrška drugih državnih institucija i slično.
BM: Koliko su raspoloživa sredstva dostatna i kolika je hrabrost uopće započeti sezonu u takvim uslovima?
HAŠIMBEGOVIĆ: Budžetom predviđena stavka za produkciju sva tri umjetnička odjela iznosi 530.000 KM. Ako podijelite ovaj broj na tri umjetnička odjela imate veoma skroman budžet. Prihodi ostvareni prodajom ulaznica i prihodi od gostovanja već su ugrađeni u budžet.
Stvar je izbora i odluke kako koncipirati svoj rad. Ako želite napraviti iskorak u kvantitetu i kvalitetu morate se okrenuti i dodatnim izvorima finansiranja. Od samog početka sam zajedno sa cijelim menadžmentom bazirala plan rada na programima dostojnih standarda rada jedne nacionalne kuće. Vrlo je složen organizaciono produkciji proces rada tri umjetnička odjela Drame, Opere i Baleta kao i rada Filharmonije, uz ustupanje prostora Pozorišta za održavanje raznih festivala od međunarodnog značaja, drugih važnih kulturnih i društveno-političkih događaja i slično, ali zahvaljujući iskustvu i znanju uspjeli smo pružiti potrebne uslove za programsku realizaciju. Treba znati napraviti balans između potreba publike, sposobnosti umjetničkog ansambla, finansijskim prilikama. Npr. trenutno u Italiji vlada velika pozorišna kriza nastala ogromnim smanjenjem budžeta i menadžment u takvim uslovima ne umije kreairati program rada niti pratiti njegov kvalietet, jer su naučeni raditi sa ogromnim finansijskim sredstvima. Suština priče je da je najskuplja ideja, za nju ne trebate imati milione, ali morate imati barem pristojnu finansijsku podršku koja će pomoći njenu realizaciju.
BM: Koliko premijera (i premijernih obnova) je ostvarilo NPS i šta je potrebno za veći pothvat u produkciji? Koje su najskuplje pozorišne produkcije?
HAŠIMBEGOVIĆ: Realizirani bogati umjetnički program u umjetničkoj sezoni 2017/18. dokazuje svoj kvalitet kroz ostvarenu umjetničku vrijednost, podignutu za ljestvicu više. Plan rada je u potpunosti ostvaren u premijernom programu, sa ukupno izvedenih osam premijera i jednim koncertom.
Premijerni naslovi u kojima smo zajedno uživali u umjetničkoj sezoni 2017/18 su drama Kralj Lear, kooprodukcija mjuzikl Flashdance, balet Krcko Oraščić, opera Viva la Mama ili Operne zgode i nezgode, drama Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama ,opera Čarobna frula, balet Stabat Mater i Faun i drama Feničanke.
Neki od ovih naslova imali su i svjetsku pažnju. Predstava Kralj Lear realizirana je u sklopu projekta UK Culture is Grea’, a posljednja premijera baleta Stabat Mater i Faun u jedinstvenom rukopisu slavnog koreografa Cluga i nadahnutoj izvedbi članova ansambla Baleta i Opere Narodnog pozorišta plasirala nas je vidljivim na svjetskoj baletnoj sceni.
Operni projekti su daleko najskuplji jer imaju brojčano najviše aktera u predstavi, gotovo više od 70 članova ansambla. Samo nabavka materijala za izradu kostima za jednu predstavu svjedoči o ovom podatku.
Na predstavi Kralj Lear ostvarena je saradnja -koprodukcija ansambla Drame Narodnog pozorišta sa festivalom Mess uz podršku Britanske amabasade, što se pokazalo kao odličan vid djelovanja koje udružuje umjetničku kreativnost i finansije.
BM: Kakvu je posjećenost imalo NPS i šta brojnost viđenih predstava u sezoni 2017/18. govori o bogatstvu produkcije, vitalnosti pozorišta i pozorišnoj BiH? Je li uopće bitan broj?
HAŠIMBEGOVIĆ: Uspješan pozorišni projekt je priča sa porukom koja dolazi do publike, tok radnje koji je razumljiv i koji publiku inspirira i motivira, energija koja sa scene oplemenjuje i pruža odgovore na svakodnevna životna pitanja. Publika je prepoznala našu posvećenost, iskrenost i kvalitet i nagradila nas je velikim aplauzom. Posjećenost publike u prošloj godini iznosila je više od 55.000 posjetilaca svih naših programskih aktivnosti kod nas i na drugim scenama (gostovanja ). Broj je naravno najvažniji jer mi sve što radimo i činimo to radimo za javnost, za našu publiku.
BM: Koja je bila ideja vodilja kod biranja predstava u 2017/18. sezoni? Koliko je moderan, u trendu repertoar Narodnog pozorišta?
HAŠIMBEGOVIĆ: Akcenat smo stavili na repertoar koji će se baviti društveno angažiranim predstavama, lektirama, domaćim tekstom, predstavama modernog izražaja scenskog pokreta i sve drugo što jedan repertoar nacionalnog teatra čini sveobuhvatnim i koji reprezentativno svjedoči o snažnom i nepobjedivom govoru teatra danas. Pozorište mora pružiti prostor koji oplemenjuje i povezuje našu publiku, mjesto koje pruža utočište od stvarnosti i gdje se osjećamo istinski čovjekom. Pozorište je čuvar svog nacionalnog identiteta i kulturnog nasljeđa. Naša promišljanja u repertoarskom smislu imala su duboku i snažnu poruku.
U okviru umjetničkog programa pripremanog za sve generacije, veliku pažnju posvetili smo dječijem programu koji opravdava naše ciljeve u pravcu edukacije mladih po pitanju njihovog odnosa prema pozorištu i kulturi općenito.
BM: Predstavu bi na neki način trebala “prodati” i pozorišna kritika. Razočarava li pozorišna kritika? Piše li se danas o pozorištu dovoljno – i dovoljno kvalitetno?
HAŠIMBEGOVIĆ: Stručna pozorišna kritika je neophodna jer vas dodatno motivira i čini korektiv stvaralaštva.Nije pravilo da će loša kritika odvojiti publiku od predstave. Publiku ne smijete potcjenjivati, oni su najbolji kritičari. Neke predstave nekada imaju lošu karmu, ne uspijevaju stvoriti most energije sa publikom. Smatram da je Narodno pozorište odlično pozicionirano u javnosti i da su i mediji prepoznali našu pozitivnu energiju i u saradnji s nama, zajedno dolazimo do naše publike i pozivamo ih da uživaju u našem programu. Pozorišta i mediji trebaju djelovati u sinergiji u kreiranju boljeg i ljepšeg društva.
BM: Koliko je NPS kroz gostovanja prisutno svuda u BiH i kakva je strategija umrežavanja NPS sa srodnim pozorištima u Evropi i regiji?
HAŠIMBEGOVIĆ: U ovoj umjetničkoj sezoni ostvarili smo više od 25 regionalnih i međunarodnih gostovanja koja su dodatno potvrdila kvalitet rada Narodnog pozorišta. Činjenica da su svi umjetnički odjeli pozvani da učestvuju na međunarodnim festivalima govori da je naša produkcija ne samo na evropskoj, već i na svjetskoj razini.
Gostovanja unutar BiH dokazuju naše djelovanje na federalnom nivou. Na ovaj način pružamo priliku publici i u drugim gradovima BiH da dožive pozorišno iskustvo. Gostovanja van granica BiH imaju funkciju ambasadora kulture, jer kroz promociju našeg umjetničkog djelovanja promoviramo našu kulturu i naš identitet. Imali smo iznimno kvalitetnu regionalnu saradnju i šire te da smo gostovali u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji …
Neka od ovih gostovanja posebno su bitna kao mjesta susreta na kojima su naši umjetnici nagrađivani. Nagrade koje su im dodjeljivane tokom gostovanja na međunarodnim festivalima čin su prepoznavanja visokih umjetničkih vrijednosti njihovog rada.
BM: Šta podrazumijeva sintagma “afirmacija kulture” – i koliko je to snažan lajtmotiv vašeg rada?
Za mene je afirmacija kulture kontinuirana posvećenost i akcentiranje pravih kulturnih vrijednosti kao modela ponašanja pojedinca, tako i zajednice s ciljem usvajanja istih i stvaranja i njegovanja pozorišne publike. Stalna prisutnost kulturnih dešavanja postala je pravilo koje slijedimo i poštujemo. Ovako gradimo, njegujemo i čuvamo svoj identitet, kao i identitet svoje države.
