Novi italijanski premijer Giuseppe Conte službeno je preuzeo dužnost nakon što je parlament dao povjerenje vladi i njenom programu koji raskida s mjerama štednje. Zastupnički dom je također dao podršku Conteu, čime je on postao predvodnik koalicijske, prve populističke italijanske vlade, sastavljene od antisistemskog i populističkog Pokreta pet zvjezdica i Lige, stranke koja pripada krajnjoj desnici i koja najviše podrške ima na italijanskom bogatom sjeveru. Novi ministar ekonomije Giovanni Tria nedugo zatim je obznanio da vlada ne namjerava raditi na napuštanju zajedničke evropske valute i da se planira fokusirati na smanjenje duga, kako bi ponovo zadobila povjerenje nestrpljivih finansijskih tržišta. Conte je potvrdio da izlazak iz eurozone neće razmatrati.
Ostanak u zoni eura
Nešto ranije, status italijanskih obveznica pogoršao se usljed bojazni da će nova italijanska vlada preduzimati rastrošne poteze koje Italija ne može priuštiti, a tržišta su strahovala da će euroskeptici u novoj koaliciji pokušati izvući državu iz eurozone, podsjetio je Reuters. U svom prvom intervjuu od preuzimanja pozicije, ministar Tria je za italijanski list Corriere della Sera izjavio da koalicija želi podstaći rast kroz investicije i strukturalne reforme. „Naš cilj je (podići) rast i zaposlenost. Ali ne planiramo oživjeti rast kroz rast deficita“, naveo je, dodajući da će nova ekonomska predviđanja i ciljeve vlade predstaviti u septembru. „Oni će u potpunosti ostati na putu smanjenja duga u odnosu na BDP“, zaključio je novoimenovani ministar ekonomije Italije.
Nova italijanska vlada najprije je za ministra ekonomije imenovala čovjeka koji je euro ocijenio „historijskom greškom“, a eurozonu „njemačkim zatvorom“, Paola Savonu, ali je predsjednik države odbio prihvatiti njegovu nominaciju te je naposljetku završio u manje važnom ministarstvu za evropske poslove. Tria, malo poznati profesor ekonomije koji ne dolazi ni iz jedne stranke, naveo je da je koalicija posvećena ostanku u prostoru zajedničke evropske valute. „Stav vlade je jasan i jednoglasan. Nema govora o napuštanju eura“, izjavio je. „Vlada je odlučna u prevenciji bilo čega što bi vodilo do izlaska iz eurozone. Ne samo da ne želimo napustiti euro, nego ćemo djelovati na način da spriječimo bilo kakvu poziciju koja bi mogla ugroziti naše prisustvo u eurozoni.“
Obje stranke u koaliciji ranije su se razbacivale idejom napuštanja eurozone. Pokret pet zvjezdica koji čini polovinu koalicije godinama je spominjao ideju odbacivanja eura, ali se tokom posljednje predizborne kampanje stavio na stranu ostanka u eurozoni, podsjeća Telegraph. Njihovi kolege iz desničarske Lige za to su vrijeme imali ambivalentan stav, dok su pojedini članovi stranke nedavno izjavljivali kako se nadaju da će se euro srušiti iznutra, omogućavajući Italiji da na taj način napusti eurozonu. Tria, prema pisanju Telegrapha, gaji prijateljske stavove prema Evropi općenito te je bio prihvatljiv izbor za ministra ekonomije po mišljenju predsjednika Italije Sergija Mattarelle, a svoju privrženost zajedničkim evropskim vrijednostima već je nekoliko puta naglasio odbacujući ideju povratka Italije liri.
Zanimljivo je da je Tria ranije pozivao na debatu u vezi s eurom, u Italiji ali i u ostatku Evrope. U tekstu koji je u martu 2017. objavio u listu Sole-24 Ore, Tria je naveo: „Oni koji zazivaju bezuslovno napuštanje eurozone kao lijek za sve bolesti nisu u pravu, ali nije u pravu ni predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi kada kaže da je „euro neopoziv“, ukoliko ne navodi uslove i vremenski rok potreban za reforme koje su nužne da bi euro preživio. Također, najveća opasnost je implozija, a ne napuštanje eurozone. Hajde da razgovaramo o prijedlozima i hajde da nađemo rješenja s kojima će se složiti sve države članice Evropske unije i koje ćemo svi slijediti, umjesto da koristimo logiku Brexita koja kaže da kad vam Evropa ne odgovara, napuštate je.“
Nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da je vjera Italijana u Brisel proteklih godina smanjena, ali da većina nacije uprkos nezadovoljstvu želi ostati u eurozoni i Evropskoj uniji. Upitani da li još uvijek vjeruju u ideju Evropske unije, 56 posto ispitanika odgovorilo je negativno dok je samo 34 posto odgovorilo pozitivno, a 10 posto nije moglo da se odluči. Uprkos tome, 55 posto Italijana odgovorilo je da bi izabralo ostanak u Evropskoj uniji ukoliko bi referendum po uzoru na Brexit bio održan u njihovoj zemlji, pokazalo je ispitivanje Ipsosa čiji su rezultati objavljeni u listu Corriere della Sera. Ukoliko bi se referendum ticao odbacivanja zajedničke evropske valute, samo 29 posto Italijana glasalo bi za izlazak iz eurozone, dok je većina ispitanika bila neodlučna.
Planovi ekstravagantnog trošenja
Tria je istaknuo da je razgovarao s njemačkim kolegom te da se raduje „plodonosnom dijalogu“ s Evropskom unijom, dodajući da su italijanski interesi u skladu s interesima Evrope. Tria se, ipak, pokazao opreznim u vezi s inicijalnim političkim potezima nove vlade izjavivši, naprimjer, da premda penzioni sistem mora biti poboljšan, bilo kakve promjene će morati najprije biti fiskalno održive. Nova vlada je, naime, obećala da će provesti penzionu reformu, smanjiti poreze i povećati izdavanja za socijalnu pomoć, što su mjere za koje se procjenjuje da bi koštale desetine milijardi eura. Osim toga, mora pronaći procijenjenih 12,5 milijardi eura za otklanjanje opasnosti od automatskog povećanja poreza na promet usljed visokog deficita.
Posvećenost novog ministra ekonomije smanjenju ogromnog italijanskog duga tako je u suprotnosti s planovima nove vlade koji podrazumijevaju veliki utrošak novca, budući da su dvije stranke tokom predizborne kampanje obećale da će drastično smanjiti poreze, sniziti starosnu dob za odlazak u penziju i uvesti minimalni mjesečni dohodak za nezaposlene i siromašne u iznosu od 780 eura, zbog čega ih Telegraph naziva „planovima ekstravagantnog trošenja“. Ekonomisti su procijenili da bi za ispunjenje ovih obećanja vlada morala obezbijediti čak do 100 milijardi eura godišnje, što bi samo pogoršalo dug, koji je na 2,3 triliona eura i 132 posto BDP-a drugi najveći u eurozoni nakon Grčke.
Već u samoj predizbornoj kampanji bilo je jasno da će najveći problem dviju koalicionih stranaka biti pronalaženje novca kojim se obećanja trebaju platiti. Liga je tako obećala uvođenje fiksne poreske stope od 15 posto koja bi, prema nekim procjenama snizila godišnje prihode od poreza za oko 80 milijardi eura, dok bi za uvođenje veće socijalne pomoći za najsiromašnije koju je obećao Pokret pet zvjezdica trebalo 17 milijardi eura godišnje. Penziona reforma za koju se zalažu obje stranke u državnoj bi kasi ostavila dodatnu rupu od 15 milijardi eura. Bez obzira na sve to, lider Lige Matteo Salvini odbacio je bojazni u vezi s povećanjem duga, dok je lider Pokreta pet zvijezdica Luigi Di Maio novinarima rekao da se dug smanjuje „investicijama i ekspanzijom“.
Ministar Tria odbio je potvrditi da li će nova koalicija podići granicu deficita koju treba dostići, ali je izjavio da namjerava postići aktuelne ciljeve o smanjenju duga koji se odnose na 2018. i 2019. godinu. Prethodna vlada prognozirala je dug od 130,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i 128 posto u narednoj godini, dok je dug u 2017. iznosio 131,8 posto BDP-a. Tria je poručio investitorima da ne gledaju samo brojke, nego da obrate pažnju i na sadržaj predstojećeg budžeta za 2019. godinu. „Kao dio ispunjenja ciljeva o smanjenju duga i deficita, budžet će odražavati osnovne izbore o načinima i rokovima implementacije (vladinog programa). Imamo program koji je usmjeren na strukturalne reforme i želimo da stvori i bolje uslove za investicije i zapošljavanje.“
