Ruski državni div Gazprom i Vlada Turske potpisali su protokol o izgradnji kopnenog dijela plinovoda Turski tok koji će plin iz Rusije preko Crnog mora i turske teritorije dovoditi do evropskih kupaca. Istovremeno je s turskom firmom Botaş dogovoren prekid arbitražnog spora o uslovima dostavljanja plina te su dogovoreni detalji o uslovima građevinskih radova, saopćila je ruska kompanija, ističući da postignuti sporazum „omogućuje da pređemo na praktične korake ka implementaciji projekta“. Potpisivanjem protokola omogućena je izgradnja koja je odgađana usljed pravnih pitanja oko cijene plina koji Turska kupuje od Rusije. Radove će izvoditi zajednički poduhvat imena TurkAkim Gaz Tasima AS, u kojem će jednake udjele imati Gazprom i Botaş, saopćeno je.
Niža cijena plina
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je objavio da su Gazprom i Botas razriješili dugotrajni pravni spor koji se ticao cijena uvoza ruskog plina u 2015. i 2016. godini, što znači da bi prvi plin mogao poteći kroz obje cijevi plinovoda Turski tok do decembra 2019. Turska je dugo zahtijevala popust od 10,25 posto koji je dogovoren u okviru međudržavnog sporazuma o izgradnji Turskog toka 2014. godine, ali sporazum nikad nije potpisan. Botaş je potom 2016. godine zatražio međunarodnu arbitražu, zahtijevajući navedeni popust retroaktivno. „Dogovorili smo se za smanjenje cijene prirodnog gasa za 10,25 posto u 2015. i 2016. Dobili smo svoj popust. Dobili smo oko milijardu dolara vrijednosti svojih prava prije izbora“, izjavio je turski predsjednik.
Suma koju je Gazprom pristao platiti Botaşu jednaka je dvogodišnjem sniženju cijene za 10,25 posto. Iz Gazproma je saopćeno da su se dvije strane nagodile izvan suda, ali nije objavljeno više detalja. Botaş nije želio dati zeleno svjetlo za izgradnju kopnenog dijela plinovoda dok ovo pitanje nije bilo riješeno te je do ovog trenutka Gazpromu bilo dozvoljeno jedino da gradi podmorski dio plinovoda. Gazprom je u aprilu završio izgradnju prve linije Turskog toka u dubokom moru. Rusija i Turska su se zvanično dogovorile o gradnji projekta koji se sastoji od dva cijevna ogranka još u oktobru 2016. godine. Jedna cijev plinovoda dostavljat će plin do kupaca u Turskoj, dok će druga ići do država južne i jugozapadne Evrope, čime će biti smanjena ovisnost Rusije o tranzitu kroz Ukrajinu. Svaka cijev ima maksimalni kapacitet od 15,75 milijardi kubnih metara godišnje.
Zaobilaženje Ukrajine
Poslije Njemačke, Turska je najveći kupac ruskog gasa, a u prošloj godini izvoz ruskog plina u Tursku povećan je za 17,3 posto. Ruski Gazprom trenutno doprema plin u Tursku do obale Crnog mora kroz podvodni plinovod imena Plavi tok, kapaciteta 16 milijardi kubnih metara godišnje. Projektom Turski tok predviđena je izgradnja plinovoda preko Crnog mora do evropskog dijela Turske i dalje do granice s Grčkom. Dužina podmorskog dijela plinovoda iznosi 910 kilometara, dok je kopneni dio dug 180 kilometara. Dio cijevi podmorskog dijela postavljen je na dubini od čak 2.200 metara, dok dio prolazi plitkim vodama i njegova izgradnja privodi se kraju. Od ukupne količine plina koja će se isporučivati kroz Turski tok, 31,5 milijardi kubnih metara godišnje, na tursko tržište će pristizati 12 milijardi kubnih metara.
Inače, spomenuti Plavi tok koji se proteže na 1.213 kilometara, povezuje Tursku i Rusiju još od 2002. godine te je prošle godine njime u Tursku izvezeno 16 milijardi kubnih metara plina. Izgradnja Turskog toka odobrena je nakon što je Bugarska odustala od planirane i već započete izgradnje plinovoda Južni tok koji je trebao dopremati plin do jugoistoka Evrope, Mađarske i Austrije. Cilj Turskog toka je potpuno zaobilaženje tla Ukrajine na putu ruskog plina do kupaca u Evropi. Ukrajina, koja se odavno smatra faktorom nestabilnosti u dopremanju ruskog plina Evropljanima, što je već nekoliko puta prouzrokovalo i probleme u dostavi za hladnih zima, izgradnjom Turskog toka može računati na ozbiljne gubitke u kasi. Ukrajina, naime, od Rusije za tranzit plina u Evropu godišnje dobija oko tri milijarde dolara.
Bugarska razmatra učešće
Istovremeno, ruski ministar energetike Aleksander Novak nedavno je obznanio da je Bugarska zainteresirana za učestvovanje u nastanku direktnog plinovoda kojim bi ruski plin stizao do Evrope te razmatra izgradnju transportnog čvorišta Turskog toka na svom tlu.
„Mi smo spremni razmotriti sve opcije. Za nas je važno da osiguramo da su projekti usaglašeni s potrebama kupaca i evropskim zakonima te da imaju garancije Bugarske vlade i Evropske komisije“, izjavio je Novak za Rossiya 24.
Bugarski predsjednik Rumen Radev ranije je, tokom sastanka s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevim, istaknuo kako se nada da će Bugarska vlada ponovo razmotriti odluku o učešću u izgradnji plinovoda koji će ići kroz Crno more.
„Za Bugarsku je važno da osigura zalihe energenata pa se nadam da će naša vlada preispitati mogućnost direktnog dopremanja plina iz Rusije preko Crnog mora.“
Prema dosadašnjem planu, Turski tok bi do turskih kupaca trebao stizati do mjesta Kıyıköy na sjeverozapadu Turske s terminalom u Lüleburgazu, a granični prelaz između Turske i Grčke u İpsali bila bi tačka s koje bi plin putovao ka evropskim kupcima. Gazprom je u januaru naglasio da će u 2018. u projekat Turskog toka investirati 182,4 milijarde rubalja, što je 3,2 milijarde dolara. Aleksandar Medvedev, potpredsjednik upravnog odbora ruske kompanije, izjavio je tom prilikom da će Gazprom gotovo udvostručiti investicije u Turski tok u poređenju s prošlom godinom te da će potrošiti dodatnih 114,5 milijardi rubalja na Sjeverni tok II kojim će do Njemačke godišnje putovati 55 milijardi kubnih metara ruskog plina. Aleksandar Medvedev je tada podsjetio da je kompanija u 2017. uložila oko 92,8 milijardi rubalja u Turski tok.
