Prihvaćen Zeleni izvještaj o stanju poljoprivrede u 2017.

Vlada Federacije BiH prihvatila je jučer na sjednici Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2017. godinu s prijedlogom preporuka, koji je sačinjen u saradnji s kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, Federalnim zavodom za statistiku i drugim organima iz ove oblasti.

154

Vlada Federacije BiH prihvatila je jučer na sjednici Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2017. godinu s prijedlogom preporuka, koji je sačinjen u saradnji s kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, Federalnim zavodom za statistiku i drugim organima iz ove oblasti.

U dokumentu je dat presjek stanja u poljoprivrednom sektoru i predloženi dalji koraci za povećanje poljoprivredne proizvodnje s ciljem smanjenja uvoza poljoprivrednih proizvoda, zadržavanja i zapošljavanja mladih ljudi na selu, poboljšanja uvjeta života u ruralnim područjima, potpunijeg korištenja poljoprivrednih površina, povećanja stočnog fonda, jačanja postojećih, kao i otvaranja novih prerađivačkih kapaciteta.

Navedeno je da su, i pored nepovoljnih klimatskih prilika koje su negativno utjecale na sveukupnu poljoprivredu, posebno biljnu, i nedovoljnih izdvajanja iz Budžeta Federacije, u većem broju grana poljoprivrede zabilježeni određeni pomaci, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u 2017. godini ostale su uglavnom na nivou 2016., a kod industrijskog bilja zabilježeno je povećanje od 16,1 posto, kukuruza-zrno dva posto i zobi 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neznatna smanjenja zasijanih površina zabilježena su kod pšenice, ječma, duhana, krompira, krastavca i paradajza.

U voćarstvu ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi u 2017. godini, u odnosu na prethodnu, umanjeni su kod gotovo svih vrsta voća, osim kajsije, gdje se bilježi povećanje za 28,8 posto. Ovome su doprinijeli nepovoljni klimatski uslovi u 2017. za razliku od prethodne godine, iako je broj rodnih stabala najvažnijih voćnih kultura u prošloj godini povećan u odnosu na 2016.

Kada je riječ o jagodastom i bobičastom voću, površine pod malinjacima povećane su za 15 posto, u odnosu na 2016. godinu, dok su ostale vrste ostale na nivou prošlogodišnjih.

U vinogradarstvu je u 2017. godini povećan broja čokota sposobnih za rod za 6 posto, ali je proizvodnje grožđa smanjena za 25,5 posto u odnosu na 2016. godinu. Ovakvo stanje u vinogradarskoj proizvodnji rezultat je kasnih proljetnih niskih temperatura i dugog sušnog perioda.

Kada je riječ o ljekovitom i aromatičnom bilju, poremećaji na svjetskom tržištu direktno su utjecali na stagnaciju u svim proizvodnjama, pa i ovoj, a zasijane površine povećane su za osam posto u odnosu na prethodnu godinu.

Zbog povoljnih klimatskih prilika, sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH zabilježila je rast u 2017. godini, nakon dužeg nepovoljnog perioda. Proizvodnja presadnica zadovoljava domaće potrebe, a dijelom se i izvozi, tako da je Federacija BiH u proizvodnji presadnica povrća postala lider u regiji. Proizvedeno je više od deset miliona komada presadnica povrća, od čega je više od četiri miliona izvezeno na inozemno tržište, a kvalitet je prepoznat i u zemljama EU. Zasijane površine sjemenskog krompira u 2017. godini su značajno manje, a ovo smanjenje zabilježeno je u svim zemljama okruženja, zbog veoma niske cijene krompira iz EU.

U prošloj godini povećana je proizvodnja mlijeka u odnosu na 2016., a najviše je proizvedeno u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. Prema podacima iz kantonalnih ministarstava, povećan je broj ovaca i koza u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.

Ukupan broj peradi u Federaciji BiH povećan je u 2017. u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja pilećeg mesa (brojleri) je značajno zastupljena u Federaciji BiH i konkurentnija je u odnosu na druge proizvodnje. Za razliku od drugih proizvoda, pileće meso iz uvoza je opterećeno carinom, tako da naši proizvođači, uz gotovo dostignute evropske standarde, imaju dobre preduslove za bavljenje ovom proizvodnjom.

U prošloj godini nastavljen je oporavak i blago povećanje proizvodnje u oblasti akvakulture. Proizvodnja ribe u Federaciji BiH povećana je za četiri posto, od čega je najzastupljeniji uzgoj kalifornijske pastrmke. Plasman ribe na područje Evropske unije ostvaren je u potpunosti u okviru bescarinske kvote od 500 tona godišnje, a značajna količina ribe plasirana je i na područje Srbije i Crne Gore.

U prehrambenoj industriji, u 2017. godini prerada je na istom nivou kao i 2016. godine, s tim da je povećanje zabilježeno u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, vode i osvježavajućih pića. Kod mlijeka i pavlake zabilježen je veći izvoz u odnosu na uvoz, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 166,88 posto.

U Registru poljoprivrednih gazdinstava u 2017. godini registrovana su 354 nova gazdinstva sa statusom obrtnika i 66 novih gazdinstava sa statusom privrednog društva. Do kraja godine su registrovane 74.073 osobe, a čega je 70.758 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i 3.315 pravnih subjekata i obrta. Najveći broj registrovanih poljoprivrednika je u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.

S obzirom na velike potrebe za daljnjom podrškom sektoru poljoprivrede, posebno u segmentu kapitalnih ulaganja i povećanja stepena iskorištenosti domaćih prerađivačkih kapaciteta i uvažavajući činjenicu da raste broj registrovanih poljoprivrednika, u ovom izvještaju su, između ostalog, date određene preporuke.

Tako je navedeno da je potrebno izdvojiti veća sredstva iz Budžeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju i osigurati sredstva u Budžetu Federacije BiH za intervencije na tržištu u slučaju prirodnih i drugih nesreća (poplave, suše, grad i slično).

Također, potrebno je olakšati pristup kreditima za poljoprivrednike, posebno putem Razvojne banke Federacije BiH, staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište s ciljem većeg rasta poljoprivredne proizvodnje i povećanja zaposlenosti i uspostaviti i voditi informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu u cilju njegove zaštite.

Kantonalna ministarstva su pozvana da iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za sve općine koje to još nisu učinile.

Zeleni izvještaj za 2017. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here