dav

Uspješno poslovanje teško je zamisliti bez odgovarajućih softwera koji će na brži, lakši i efikasniji način riješiti određeni problem. Zahvaljujući konstantnom razvoju informacionih tehnologija i softwera danas su mnoge sfere poslovanja znatno olakšane te se sve više razvijaju softweri namijenjeni isključivo za olakšanje poslovanja što u konačnici vodi do boljih poslovnih rezultata. Tim putem krenuo je i Igor Ćuk, inženjer elektrotehnike iz Mostara koji je sa svojim timomrazvioHelp Management System, softwer za automatizaciju izračuna cijena i podršku u planiranju ponude.

Svaki poduzetnik u svom radu susreće se sa problemom određivanja cijene za svoje proizvode ili usluge. Upravo je ovaj softwer napravljen s ciljem automatskog izračunavanja optimalnecijene usluge ili proizvoda i to na egzaktan načinza razliku od dosadašnjeg pristupa određivanja cijene, sistemski, ali empirijski ili iskustveno, te na osnovu istraživanja tržišta.

„Softwer je predviđen uglavnom za određivanje cijene. Osim toga, namijenjen je za određivanje količine prodaje. To znači da je našim softwerom moguće odrediti točnu količinu proizvoda koja će biti prodana. Prema tome, olakšano je i skladištenje proizvoda. Nema više problema sa neprodanom robom na skladištu. Nadalje, našim softwerom moguće je izmjeriti vrijednost branda, prodaje i proizvoda te menadžeri uz pomoć tih podataka mogu donositi kvalitetnije odluke,“  za Business magazine kaže Igor Ćuk, idejni tvorac ovog softwera.

Efikasniji način

Pored svega navedenog softwer služi i kao pomoć pri kreiranju ponude te je namijenjen kao pomoć pri donošenju marketinških odluka.

„Osim određivanja točne količine proizvoda koja će biti prodana i rješavanja problema nepotrebnog skladištenja naš softwer olakšava i pojednostavljuje sam proces određivanja cijene te našim klijentima omogućava povećanje prihoda za najmanje pet posto i to kao rezultat optimalnog određivanja cijena i ja bih se usudio reći najprilagođenije segmentacije korisnika po proizvodima. To znači da pravi korisnik za pravu cijenu kupuje pravi proizvod. Važno je napomenuti i društvenu korist proizvoda. Dosadašnji način određivanja cijene je vodio potrošačkom društvu, dok naš model određivanja cijena vodi optimalnom korištenju resursa,“ dodaje Ćuk.

Još jedna od prednosti softwera je i što omogućuje određivanje količine proizvoda za proizvodnju od koje se ništa neće baciti, tačnije sva proizvedena količina proizvoda će biti prodata. Uz pomoć softwera dobija se i potpuna i mjerodavnaanaliza tržišta.

Ćuk je na ideju za izradu ovog softwera došao na osnovu svog prethodnog radnog iskustva. Radeći na izradi  Business Caseova, nezadovoljan dosadašnjim načinom određivanja cijene odlučio je potražiti efikasniji način. Na tom putu osmislio je četiri različite metode određivanja cijene,sve dok nije došao do metode koja je u potpunosti zadovoljila sve aspekte te problematike.

„Čitav proces od same ideje, kroz razvoj proizvoda te implementaciju programskog koda trajao je 13 godina. Naravno, na projektu nije rađeno sve vrijeme. Bilo je i pauza koje su se uglavnom pokazale kao korisne, tačnije iskoristili smo ih za proces inkubacije ideja. Kada smo radili na projektu uglavnom je to bilo oko dva sata dnevno nakon posla. Ali treba reći da nam je sami projekt bio sve vrijeme, 24 sata na dan, na pameti i u prvom planu. Vikendom smo radili i duže,“ ističe Ćuk.

Uskoro i praktična primjena

U timu pod nazivom Owl koji je razvio softwer su četiri osobe, pored Ćuka kao idejnog tvorca tu su i dva programera Leonardo Ramljak i Bernard Brišnik te Igor Jurčić koji je postavljao probleme i na određen način mentorirao projektom. Također, tu je i tim koji je zadužen sa logistiku, marketing i prodaju.

Prilikom izrade softwera susretali su se i sa raznim poteškoćama. Najveći problem predstavljao je nedostatak finansijskih sredstava te je sav posao odrađen od strane grupe entuzijasta koji čine Owl tim.

„Bilo je teško pronaći ljude koji će aktivno sudjelovati u izradi projekta, nakon što je projekt osmišljen i napravljen razvoj proizvoda u idejnom smislu. Zbog toga se na projektu izmijenilo nekoliko različitih programera, ali opet na kraju sam glavni posao napravio sam,“ objašnjava Ćuk.

Pored Yep projekta imali su i podršku jednog privatnog investitora koji je isplatio plaću programeru za period od osam mjeseci te podršku kolega sa posla koji su vjerovali u njihov uspjeh.

Osim učešća na IEEE Student and Young Professional Kongresu do sada nisu učestvovali na drugim takmičenjima jer su preokupirani aktivnostima implementacije koda, prikupljanja finansijskih sredstava, izrade marketing plana i realiziranja marketing aktivnosti.Međutim, svjesni su koliko je učešće na sličnim takmičenjima bitno zbog promocije proizvoda te će, ukoliko im se u budućnosti pruži prilika, spremno je iskoristiti.Ovaj tim nema namjeru stati samo na ovome. Pored razvoja ovog softwera planiraju i raditi na razvoju sličnih softwera za koje već imaju i razvijene ideje, ali sada im to nije prioritet. Potpuno su se fokusirali na implementaciju trenutnog projekta

Na pitanje kada će ovaj projekat ugledati svjetlo dana i kada će početi  praktična primjena, Ćuk kaže da se to može očekivati svakog trenutka.

„Sam softwer je pri kraju implementacije i gotovo spreman za prodaju. Međutim, treba napomenuti da softwer na stvarnom tržištu još nije testiran i nepoznato je kakav će utjecaj on imati. Mi smo čvrsto uvjereni u odličan ishod primjene i odziva softwera koji je specijaliziran za posebne namjene i koristi se za određene specifične djelatnosti te je iz tog razloga cijena prilično visoka,“ dodaje Ćuk.

Kada je u pitanju plasiranje na inozemno tržište to još uvijek nisu istražili tako da sa sigurnošću ne mogu potvrditi da li interes postoji ili ne, ali u svakom slučaju će pokušati osvojiti i inozemno tržište te su već osmislili marketing plan za područje regije, susjednih zemalja i Evropske unije.

Finansiranje kroz Crowdfunding kampanju

Na bh. kompanije u pogledu finansiranja nisu računali. Finansijska sredstva će pokušati obezbijediti kroz Crowdfunding kampanju. To je kampanja prikupljanja novca putem interneta gdje poznanici, ali i drugi članovi comunity zajednice investiraju određene iznose sredstava prema mogućnostima, a zauzvrat dobivaju neke nagrade i određeni udio vlasništva u budućoj kompaniji.

„ Vjerujemo da interes od strane kompanija postoji ali teško je doći s pravim informacijama do njih. Vjerujemo da ćemo kroz dobru promociju uspjeti doći i do kompanija koje su spremne investirati u naš projekat. Univerzitete u BiH,također, nismo kontaktirali, nedostaje nam pravih kontakata. Ali smo aktivno tražili studente koji bi htjeli uraditi svoj diplomski rad na ovu temu. Međutim, nismo našli odgovarajuću osobu,“ ističe Ćuk.

 

 

 

 

 

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here