U Bosni i Hercegovini, prema izvještajima entiteskih agencija za bankarstvo, u prošloj godini radile su 24 rezidentne bankarske institucije, 16 u Federaciji BiH i osam u Republici Srpskoj (vidi spisak u prilogu), za dvije do tri banke manje nego prethodnih godina, zbog propasti Bobar i Banke Srpske u RS i pripajanja BOR banke Privrednoj banci Sarajevo u FBiH.

Još je jedna novina, dvije Addiko banke s sjedištem u Mostaru i Banjoj Luci, u vlasništvu istoimene holding kompanije iz Beča, koja je otkupila sve komercijalne Hypo Alpe Adria banke na području Balkana, nakon propasti centrale Hypo Bank iz Klagenfurta, glavnog grada austrijske pokrajine Karntner (Koruška), koja je bila njihov osnivač. Promjenom vlasnika promijenjen je i naziv Hypo u Addiko Bank, s time da je finansijska politika prema komitentima ostala ista.

Iz spiska banaka primjećuje se još jedna sitnica, da se Addiko, UniCredit, Sberbank i NLB banka pojavljuju kao rezidentne i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Što će reći, moraju dva puta platiti osnivački ulog. To vam je zato što je komercijalni bankarski sistem podijeljen na entitete, izuzev Brčko distrikta BiH gdje (iako je autonomna jedinica) mogu poslovati sve banke bez obzira na rezidentnost. Iz tog razloga postoje i dvije entitetske agencije za bankarstvo.

Doduše, banke mogu nesmetano otvarati filijale u oba entiteta. Međutim, za svaku filijalu moraju tražiti dozvolu entitetske agencije za bankarstvo, što nije slučaj kada imaju rezidentnost, s time da njihovi bilansi podliježu zbirnim bilansima entiteta, finansijskoj i drugoj kontroli u poslovnoj politici. Kada se to ima u vidu, logičnije je da otvore rezidentnu banku u drugom entitetu i uplate osnivački ulog koji iznosi 15 miliona KM pa bezbrižnije posluju na cijeloj teritoriji zemlje.

Primjećuje se, također, da je Agencija za osiguranje depozita, uz Centralnu banku BiH jedina bankarska institucija koja posluje na nivou države. Razlog je praktičan, ukoliko banka postane nelikvidna i moraju se isplatiti povjerioci, nema veze odakle dolazi novac. Para vrti gdje burgija neće. Tako je bilo i s propasti Bobar i Banke Srpske, plaćalo se iz zajedničke državne kase.

No, da se vratimo osnovnim zbirnim bilansima. Prema podacima Agencije za bankarstvo, banke u Federaciji BiH u 2017. imale su aktivu u visini 20,2 milijarde KM, a banke u Republici Srpskoj  8,1 milijardu s trećim kvartalom (jer još nije završen godišnji izvještaj), ili ukupno na nivou Bosne i Hercegovine 28,3 milijarde KM.

Podrazumijeva se da je bila ista tolika pasiva, odnosno novac s kojim raspolažu banke da bi davale kredite, ulagali u obveznice i zapise, plaćali zaposlene, vršili druga ulaganja i imali obaveznu rezervu u Centralnoj banci BiH za ne daj Bože, u slučaju nelikvidnosti.

Da bismo shvatili o kolikom se iznosu novca u bankama radi, moramo istaći da je on svega jednu i po milijardu manji od godišnjeg bruto domaćeg poizvoda (BDP BiH) za prošlu godinu. Pa, da vidimo kako to izgleda po entitetima!

BANKE FEDERACIJE BiH

Ako se uzme u obzir ukupna bilansna suma banaka u Bosni u Hercegovini od 28,3 milijarde KM na strani aktive i pasive na kraju 2017. godine, procentualno 20,2 milijarde KM koje je ostvarila Federacija BiH, znače da na ovaj entitet otpada 72,4 posto bankarskog  tržišta BiH, a da se u Republici Srpskoj odvija 28,6 posto. Po tome Federacija BiH je s znatno većim mogućnostima da u bankarskom smislu plasira novac svojih depozitara, kreditora i iz individualne štednje.

U prethodne tri godine u bankarskom sistemu Federacije BiH došlo je do povećanja domaćih izvora novca, time i kreditnih plasmana, dok su kreditni izvori i kreditne linije iz stranih izvora u kontinuiranom padu. U 2014., 2015. i 2016. godini, prema Agenciji za bankarstvo, ostvarene su stope rasta 4,6 posto, 6,3 i 7,1 posto, da bi u 2017. rast iznosio čak 9,9 procenata ili 1,8 milijardi KM.

Osnovni generator povećanja novčane mase bio je rast depozita i štednje koji je iznosio 11,6 posto ili 1,6 milijardi KM. Na kraju 2017. depoziti i štednja iznosili su 15,8 milijardi KM ili 78,3 posto ukupnog kapitala. Nastavljen je i trend rasta ukupnih kredita. U aktivi banaka, s učešćem 65,2 posto, najznačajnija pozicija bili su kreditni plasmani, a u strukturi kredita izdvajaju se dva sektora, stanovništvo s učešćem 48,2 i privatna preduzeća 47,8 posto.

Novčana sredstva s učešćem od 28,7 posto u ukupnoj pasivi i stopom rasta od 11,3 posto, na kraju 2017. godine iznosila su 5,8 milijardi KM  gotovine u bankama. To ukazuje na zadovoljavajuću likvidnost bankarskog sistema u Federaciji BiH, znatno iznad normi koje propisuju međunarodne organizacije. Drugim riječima, u bankama ima dovoljno novca, čak i previše za eventualne krizne situacije. Ukupan kapital banaka u Federaciji BiH u posljednjih pet godina bilježi kontinuiran rast u rasponu između 4,1 i šest posto.

Postojanje značajnih gotovinskih viškova u bankama, povećao je i interes bankara za ulaganje u vrijednosne papire. Na taj način otvorile su se i za silne apetite brojnih vlada u oba bh.entiteta, pa i Brčko distriktu, da se zadužuju putem obveznica i trezorskih zapisa, kako bi zakrpili brojne budžetske rupe i fondove, u hroničnom nedostatku novca ili neracionalnom trošnju na brojne povlaštene grupe i veliku administraciju.

Ipak, 2017. došlo je do blage promjene. Nakon dvije godine rasta ulaganja u vrijednosne papire od 31 i 17 posto, u 2017. godini, poslije rasta od devet posto u prvom polugodištu, u trećem i četvrtom kvartalu zabilježeno je nešto veće smanjenje ulaganja u vrijednosne papire Federacije BiH i inozemne korporativne obveznice, ali je povećano ulaganja u državne vrijednosne papire drugih zemalja.

Portfolio vrijednosnih papira na kraju 2017. godine u bankama Federacije BiH iznosio je 1,2 milijarde KM ili učešće u ukupnoj aktivi od 6,1 posto. Ako se ukupna ulaganja u vrijednosne papire analiziraju prema izloženosti po zemljama, najveće učešće od 61,3 posto je prema emitentima u BiH, zatim slijede Hrvatska s učešćem 8,4  posto, Rumunija 7,9, Austrija 4,7, Francuska tri posto … Bh. banke, dakle, kupuju vrijednosne papire i na evropskom tržištu kapitala. I to je znak da u bankama ima dovoljno novca, čak i previše u odnosu na potražnju.

Kada je u riječ o vlasništvu nad bankama u Federaciji BiH, 97,2 posto su private banke, a 2,8 posto državne. Zapravo, većinska državna je samo jedna – UNION banka. A po pitanju koncentracije kapitala (tzv. Herfindahlov indeks), u sistemu se izdvajaju dvije banke s učešćem 46,5 posto u ukupnom kapitalu i prometu, UniCredit Bank Mostar i Raffeisen Bank Sarajevo. Slijedi pet banaka s učešćem 32,8 posto: Addiko Bank, NLB banka, Intesa Sanpaolo, Sparkasse i Bosna Bank International. Sve ostale imaju učešće od svega 20,7 posto.

Kada je u pitanju kamatna politika na strani pasive, štednih uloga i depozita, zbog pada Libora (referentne kamate Centralne banke EU) u posljednje tri do četri godine doživjela je veliki pad. Zapravo, pad je konstantan posljednjih pet godina, a nastavljen je i u 2017. godini.

Na štednju do tri mjeseca u 2017. godini ponderisane nominalne stope iznosile su svega 0,35, efektivno 0,36 posto na godišnjem nivou, do jedne godine 0,61 i 0,62 posto, do tri godine 1,22 i 1,24 posto, a preko tri godine 1,82 odnosno 1,85 posto. Za uloge po viđenju gotovo da ne postoje kamate, ali postoji mjesečna naknada za čuvanje novca!

Kada je, pak, riječ o kamatama na zajmove, ponderisane nominalne kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu u Federaciji BiH su 7,75, a efektivna 14,38 posto. Za dugoročne kredite ponderisana nominalna stopa stanovništvu je 5,96, a efektivna 7,51 posto godišnje. Efektivna stopa predstavlja troškove obrade kredita i uplaćeno životno osiguranje vinkulirano u korist banke, kao garancija redovnog povrata kredita. Kada se otplati kredit može se prekinuti osiguranje i zatražiti povrat pripadajućeg dijela novca ili nastaviti plaćati za mirnu starost. U bh. bankama više nema žiranata kao garanta otplate kredita.

Ponderisane kamatne stope na kratkoročne kredite privredi u 2017. iznosile su 4,28 odnosno 5,06 posto, a na dugoročne 2,98 odnosno 3,06 posto efektivno. Izvjesno je da su kamatne stope na kredite privredi u Federaciji BiH znatno niže nego prethodnih godina, za neke vrste zajmova i do 50 posto, što je bez sumnje snažan poticaj poslodavcima da još više ulažu u nove tehnologije i razvoj zemlje. Takvu orijentaciju banaka svako dobronamjeran, nesumnjivo, treba pozdraviti.

BANKE REPUBLIKE SRPSKE

Bankarski sektor Republike Spske ima osam rezidentnih banaka: Addiko Bank Komercijalna banka, MF banka, NLB banka, Nova banka, Sberbank, Unicredit Bank, sve iz Banje Luke i Pavlović banka iz Slobomira kod Bijeljine. Koncentracija na jedan bankarski centar više je nego očita.

Kako smo pomenuli, ukupna bilansna suma aktive banaka u RS je 8,1 milijarda KM i u cijelosti je pokrivena pasivnim bilansom, kao u Federaciji BiH.  U strukturi pasive 5,3 milijarde KM su depoziti pravnih lica i više od dvije milijarde štednja stanovništva.

Slično kao u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj najjače su rezidentne banke koje imaju iste vlasnike i ime: UniCredit, Addiko, NLB i Sberbank, s više od 70 posto kapitalne vrijednosti i prometa. Među jačim je i Komercijalna banka Banja Luka, u kojoj je većinski akcionar Komercijalna banka Beograd. Ostale banke jedva da sa petnaestak procenata učestvuju u prometu i ostalim bankarskim poslovima.

U Republici Srpskoj i u Brčko Distriktu, djeluju i veoma jak sektor filijala banaka iz Federacije BiH i obratno. Najveći broj filijala nesumnjivo ima Raiffeisen Bank BH Sarajevo, koja na ovaj način posluje ne jedinsvenom tržištu zemlje. Značajan udio ima i ProCredit Bank iz Sarajeva, na način kao što u Federaciji BiH djeluju filijale Komercijalne banke i Nove banke iz Banje Luke. Filijale komercijalnih banaka iz Federacije BiH u Republici Srpskoj ostvaruju više od 25 posto ukupnog prometa, kreditnih plasmana, kartičnog poslovanja i štednje.

Bankari su se, očito, pripremili za jedinstven komercijalni bankarski sistem kada dođe vrijeme. Prema vlasničkoj strukturi, slično kao u Federaciji BiH, dominatan je bankarski kapital iz Austrije.

Kada su u pitanju kamate na kredite, u Republici Srpskoj nešto su skuplji nego u Federaciji BiH. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na kratkoročne kredite je 5,42 posto na godišnjem nivou, efektivna 6,75 posto. No, nešto je niža, 5,56 posto na kredite drugim bankama i drugim finansijskim organizacijama, potom 5,72 posto vladinim organizacijama i institucijama te privredi 6,32 posto.

Međutim, na kratkoročne kredite stanovništvu stopa je čak 9,51 posto nominalno, dok je efektivna kamatna stopa sa svim troškovima ovih kredita zastrašujućih 18,92 posto godišnje, s životnim osiguranjem vinkuliranim do otplate u korist banke. Nešto je povoljnija kamata za adaptaciju stanova i neke druge potrebe – 8,66 procenata na godinu.

Na dugaročne kredite banke u Rapublici Srpskoj, prema Agenciji za bankarstvo RS, traže prosječnu efektivnu kamatnu stopu od 8,23 posto godišnje, koja je za privredu nešto povoljnija – 5,56 procenata. Međutim, Vladi i vladinim institucijama daju se krediti po kamati 2,91 posto te za stambene kredite po kamati 3,31 posto. Vjerovatno se ovdje radi o kreditima Investiciono – razvojne banke RS koja posluje pod posebnim uvjetima, s time da komercijalne banke obavljaju poslove za nju, naravno uz odgovarajuću naknadu.

Krediti privredi su s kamatama 4,24, efektivno 4,90 posto, a stanovništvo trpi danak sa prosječnim efektivnim kamatnim stopama na dugoročne kredite od 9,84 posto. Postoji još jedna stavka, krediti banke banci po kamati 5,83 posto.

Kada je riječ o prosječnim kamatnim stopama na štednju i depozite u Republici Srpskoj sasvim je druga slika. Ukupna ponderisana kamatna stopa na kratkoročne depozite u ovom dijelu BiH je 0,42 posto na godišnjem nivou, na dugoročne 0,88 posto, a na dugoročne preko tri godine 1,91 posto. Doduše, za razliku od Federacije BiH, postoje i male kamate ne depozite po viđenju za pravna lica i stanovništvo od 0,11 posto. Ako, pak, prekoračite limit po tekućem računu ili bankovnoj kartici, platit ćete efektivnu kamatu od 14,27 posto, kolika je približno i u Federaciji BiH. Ponderisane kamatne stope na depozite po viđenju su od 0,02 do 0,13 posto.

Struktura bilansne aktive banaka ukazuje na činjenicu da se po karakteru bankarski sektor u Republici Srpskoj može svrstati u konzervativno bankarstvo, s dominantnim učećema kredita koji čine 63 posto aktive kao osnovnog bankarskog proizvoda. Ukupna bilansna aktiva veća je za pet posto, u odnosu na stanje krajem 2016. godine, prije svega kao rezultat rasta ulaganja u vrijednosne papire Vlade RS, slično kao što se dešava u Federaciji BiH.

Vrijednosni papiri, obveznice i trezorski zapisi u ukupnoj aktivi banaka u Republici Srpskoj iznose 680 miliona KM i veći su za 20 posto, u odnosu na kraj prehodne godine. Poslovanje obveznicama obavlja šest banaka i one su najčešće predmet trgovanja na Banjalučkoj berzi, s očekivanjima da će se zaraditi kada dođu na naplatu.

Šta ako vlade ne budu sposobne da ispune svoje obaveze? Ni u Republici Srpskoj na ovo pitanje nema mjerodavnih koji bi ponudili valjan odgovor.

KASE PUNE KAO BROD

Oni koji kažu da u Bosni i Hercegovini nema novca grdno se varaju. Ima ga sasvim dovoljno, samo je pitanje kako je i na koga raspoređen. Za to ne možemo kriviti banke, one obavljaju svoj posao, čuvaju i obrću novac komitenata koji imaju ime i prezime, kako im prilike dozvoljavaju.

Prema podacima Centralne banke BiH ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka na kraju 2017. godine i pored niskih kamata, dosegli su dosada najviši nivo i iznosili više od 11 milijardi KM. I pored izrazito niskih kamata, štednje stanovnika čine  57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, a prema valutama pet milijardi depozita je u KM i 5,47 milijardi u EUR. Nadalje, više od 50 posto depozita su oročeni, što daje bankama veću mogućnost i sigurnost ulaganja.

Ako stanovnici imaju 11 milijardi KM ušteđenog novca, to u principu prema ekonomskim zakonitostima o obrtu novca znači da imamo desetorostruko veći kreditni potencijal, ako bi bilo korisnih i isplativih investicija. Nažalost, njih nema ili ih nema u dovoljnom broju, novac stoji i ne obrće se, ne stvara novu vrijednost. Zato i imamo niske kamate na štednju. Imamo situaciju da se ljudi odlučuju da dio svog novca štede, čuvaju za bolje dane i ne usmjeravaju ga u potrošnju. A trebalo bi, ukoliko želimo brže stope ekonomskog rasta, da se potrošnja pojača, jer je ona glavni pokretač rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ili još bolje, da se poveća investicijska potrošnja. Mi ustvari nemamo taj znak jednakosti.

Snažan rast štednje građana jedan je od problema koji bi se trebao rješavati, jer je štednja u ovom trenutku veća od investicija. Komercijalne banke nemaju dovoljno zahtjeva za kvalitenim ulaganjima, da bi taj novac investirali putem plasmana kredita. Iz tog razloga većinu svojih prihoda ostvaruju putem bankarskih naknada, pa i pomenutog ulaganja u vrijednosne papire, obveznice i trezorske zapise od koji ima malo koristi za budućnost.

Ukratko, da se tako izrazimo, banke i stranci koji su s njima došli svoju misiju pošteno su izvršili, postavili zavidan finansijski i bankarski sistem, prema prilikama koje su u zemlji postojale. Čak su pristali da ga rascjepkaju na entitete. Međutim, vlast nije stvorila bilo kakav ambijent da iskoristi finansijski potencijal koji je stvoren u bankarskom sistemu, kome izgleda jedino obični ljudi bezgranično vjeruju i otkidaju od usta da bi štedili za budućnost.

Kako će se situacija dalje razvijati veoma je neizvjesno, s obzirom na politička prepucavanja koja postoje u zemlji. Nije isključeno da pojednici iz vlasti pokušaju svoje prste uplesti i u bankarski sistem.

 

 

PREKOEnes Plečić
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here