Nakon dugogodišnjeg tavorenja, namjenska industrija Bosne i Hercegovine u posljednjoj deceniji bilježi dvocifrene stope rasta izvoza. Takav trend zadržan je i lani, kada je u oblasti namjenske industrije realiziran izvoz u vrijednosti od 193,8 miliona konvertibilnih maraka, za 13 posto većoj u odnosu na 2016. godinu, kada je iznosio 171,1 milion KM. Kao i prethodnih godina, izvozila se uglavnom municija i to na odranije dominantna tržišta poput Saudijske Arabije (23 posto), Sjedinjenih Američkih Država (13 posto), Turske (devet posto), Egipta (pet posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (pet posto), Srbije (četiri posto), Maroka (četiri posto), Njemačke (dva posto) i Hrvatske (dva posto)…
Blagi zastoj
“Međutim, poredeći prvi kvartal 2018. sa istim periodom 2017. godine, primjećujemo da dosadašnji trend bilježi blagu negativnu promjenu. Naime, u prvom kvartalu 2017. bilježen je rast od 64 posto u odnosu na 2016. godinu, a sada je u prva četiri mjeseca 2018. izvoz pao za osam posto u odnosu na 2017. godinu, što se do sada, u periodu velike ekspanzije ove industrijske grane, nije dešavalo.
Imajući u vidu da ovaj sektor industrije podliježe izvoznim dozvolama, moguće je očekivati da izvoz prema izdatim dozvolama bude znatno veći od realno ostvarenog, što samim tim opravdava pokazani pad izvoza i odnosi se isključivo na dinamiku kretanja robe preko granice“, naglašava u izjavi za Business magazine Adela Vukotić-Terek, sekretar Grupacije namjenske proizvodnje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uz opasku da će “realno stanje biti moguće procijeniti u drugoj polovini tekuće godine“.
Bez obzira na blagi zastoj u prvom kvartalu ove godine, dugogodišnji kontinuiran rast namjenske industrije BiH ukazuje da se radi o potencijalnom nosiocu ekonomskog razvoja zemlje. Na pitanje koje još pretpostavke je potrebno ispuniti da bi ona to zaista postala, Vukotić-Terek konstatira da je prerastanje tog potencijala u realan zamajac ekonomskog napretka države još uvijek poprilično dalek cilj.
“Entitetska resorna ministarstva, odnosno direkcije za namjensku industiju, nosioci su razvoja ove industrijske grane i zasigurno su, pored povećane potražnje na svjetskom tržištu, dobrim rezultatima doprinijeli i poboljšani uslovi poslovanja na domaćem tržištu, koji se prvenstveno odnose na usvojenu Strategiju razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH.
Međutim, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno- tehnološke osnove i stručni kadar koji je tehnološki opremljen te se bez ozbiljnog ulaganja u naučno-istraživačke projekte nijedna, a posebno ova tehnološki zahtjevna oblast, ne može učiniti nosiocem ekonomskog razvoja“, ističe Vukotić-Terek.
Kada je, pak, riječ o činjenici da je namjenska industrija godinama neizostavan dio razgovora o potencijalima za regionalnu ekonomsku saradnju, prvenstveno u vidu takozvane dijagonalne kumulacije porijekla i realizacije zajedničkih projekata tipa oživljavanja proizvodnje tenka T-84, jednog od vodećih brendova nekadašnje jugoslovenske vojne industrije, Vukotić-Terek nije sklona preoptimističnim ili, preciznije rečeno, nerealnim očekivanjima, već podsjeća da “regionalna saradnja u ovoj oblasti već postoji, a to se vidi iz statistike o vanjskotrgovinskoj razmjeni između zemalja regije“, uz napomenu da se uglavnom radi o razmjeni repromaterijala i rezervnih dijelova.
Fluktuacija tržišta
U jednako odmjerenom tonu Vukotić-Terek komentira i problem pojedinih domaćih kompanija iz oblasti namjenske industrije, poput Vitezita, koje su, unatoč pozitivnim trendovima u branši općenito, godinama na rubu egzistencije.
“Kompanije koje su godinama na rubu egzistencije već su ili prestale poslovati ili su restrukturirale svoju proizvodnju u skladu sa potrebama tržišta. Dio njih se opredijelio za civilni program i kao takve posluju već godinama, iako se vode na spisku članica Grupacije namjenske proizvodnje.
Treba imati u vidu da se u ovoj industrijskoj grani, pored gašenja starih firmi iz prošlog sistema, osnivaju i nove, moderne kompanije, te da se fluktuacija broja registrovanih kompanija konstantno mijenja“, napominje Vukotić-Terek.
