Izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata na unutarnjem i regionalnom planu, koji bi trebao doprinijeti uvezivanju privrednih/poslovnih zona koje gravitiraju trasi autoputa te daljnoj afirmaciji i unapređenju prekogranične saradnje.
Istaknuto je to danas u Sarajevu povodom održavanja Poslovnog foruma o temi „Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja: Autoput Sarajevo-Beograd“, koji su organizirali Privredna komora Federacije BiH i Regionalno udruženje prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu saradnju zapadnog Balkana (RUPP), u partnerstvu s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH.
Sudionici skupa razmatraju elemente prostornog planiranja u kontekstu pravovremenog izdavanja odobrenja za građenje, kao i različite aspekte koji se odnose na značaj spomenutog infrastrukturnog projekta za povezivanje konkretnih privrednih zona, poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta i daljnje investiranje.
Kako je uoči održavanja foruma istaknuo predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić, privredni razvoj Bosne i Hercegovine bazira se, između ostalog, na razvoju regionalne saradnje pri čemu ‘prsten’ autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo čini jedan od neophodnih preduvjeta.
“Postoje privredne zone koje gravitiraju tom prstenu i one takvim povezivanjem postaju ineresentnije za ulaganja budućih investitora”, kazao je novinarima Jašarspahić, podsjećajući kako se, posmatrano na unutarnjem planu, radi o privrednim zonama u okolini Sarajeva, Tuzle, Zenice, Goražda…, kao i onima koje se nalaze na prostoru RS-a.
Predsjednik Regionalnog udruženja prostornih planera zapadnog Balkana Šaćir Šošević potcrtao je važnost pravovremene i adekvatne pripreme za izgradnju buduće saobraćajnice, uključujući, prije svega, svojevrsnu inventarizaciju i izradu prostorno-planske dokumentacije, a imajući u vidu neefikasnost sistema u BiH kada se radi o osiguranju različitih saglasnosti i odobrenja za građenje.
Nužno je, kako je naglasio, učiniti kvalitativne pomake uz odgovarajuće usaglašavanje, izmjene i dopune prostornih planova, kako bi nadležni organi imali kvalitetnu podlogu za realizaciju vlastitog dijela posla u skladu s planiranom dinamikom.
Na značaj izgradnje savremene saobraćajnice ukazao je i pomoćnik ministrice prostornog uređenja, građenja i ekologije RS-a Dragan Jevtić, podsjećajući kako je prevashodni cilj sarajevskog, kao i prethodnog sastanka u Tuzli – predstavljanje planskih rješenja u entitetskim prostornim planovima i privrednih zona koje povezuje trasa budućeg autoputa.
“Drago mi je da je, napokon, struka počela da govori o planskim rješenjima i koridorima”, kazao je Jevtić, navodeći da je potrebno predstaviti i ‘ukrstiti’ entitetska planska rješenja, kako bi se finalizirali zajednički zaključci o tome u kom pravcu treba dalje ići.
Sudionici Foruma bi, kako je najavljeno, trebali potpisati Konvenciju o prostornom planiranju, uređenju i zaštiti prostora zapadnog Balkana, kao platformu za međusobnu saradnju u procesu izrade prostorno-planske dokumentacije, odnosno popunu praznine koja na nivou države BiH postoji, budući da je prostorno planiranje entitetska nadležnost, uključujući i aspekte prekogranične saradnje sa susjedima – Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom.
