Možete biti vizionar sa gomilom fantastičnih planova, ali to će malo vrijediti ukoliko ne pronađete način da ih implementirate. Također, put od maglovitih ideja do održivog biznis koncepta može biti poprilično dug. Po nekoj logici, očekivali bismo da bi upravo kreativne tendencije trebalo da „skrate“ taj put (ili nam bar pomognu da ga brže pređemo), ali u praksi se često dešava potpuno suprotno.

Praktična primjena

Ukoliko je ne usmjerimo na način da kreativnost radi za nas, lako se može desiti da nam ona postane prepreka. Možda ste, recimo, iskusili trenutak kada se manično bacate na posao jer vas je preplavila gomila sjajnih ideja. Pod uslovom da tačno znate kako i zbog čega biste ih primijenili u okviru onoga što trenutno radite, sva je prilika da ćete naposljetku biti prilično zadovoljni. Ako vam, pak, sjajne ideje dolaze potpuno nasumično i bez konkretne predstave o njihovoj praktičnoj primjeni, vrlo je izvjesno da će od vaše kreativnosti ostati samo to – dobra ideja i ništa više. To se dešava zato što kreativne i originalne zamisli, same po sebi, nisu nužno „upotrebljive“ i u realnim okolnostima. Isto važi u situacijama kada inovativna rješenja treba da posluže, recimo, kreiranju ili unapređivanju vašeg poslovnog modela ili strategija razvoja biznisa. Sigurno ste puno puta čuli da je neka kompanija napravila „bum“ na tržištu, a onda ste razmatrajući na čemu počiva njen biznis model pomislili – kako se ovoga niko nije ranije sjetio?!

U tom smislu, ne moraju svi uspješni projekti uvijek biti ni pretjerano inovativni. To nije stvar nedostatka kreativnosti njihovih pokretača, već činjenice da se nesvakidašnje i nekonvencionalne ideje u nekim slučajevima mogu ispostaviti kao previše izazovne za efektivnu implementaciju. Prema tome, ukoliko vam je namjera da stvorite održiv biznis, povedite računa o tome da vaše ideje, bar na početku, budu jednostavne, jasno definirane i primjenjive u praksi.

Budući da je svaki biznis u suštini „entitet“ koji vremenom raste i razvija se, kad-tad će vam biti pružena mogućnost da tu jednostavnu ideju unaprijedite. Problem je u tome što se i ovdje možete suočiti sa trenucima kada će kreativnost raditi protiv vas.

Procijeniti i osmisliti

Iako zvuči kontradiktorno – pogotovo ako znamo da je konstantna nadogradnja poslovanja jedan od osnovnih uslova njegovog opstanka – čak bi se i minimalna, na prvi pogled zanemarljiva poboljšanja mogla ispostaviti kao izazov. Ona bi, recimo, mogla zahtijevati ulaganja koja trenutno niste u mogućnosti da obezbijedite, dodatno vrijeme koje bi odložilo pokretanje nekog projekta ili pak, izmjene u organizacionoj strukturi poduzeća. Zato je prilikom uvođenja promjena u postojeći biznis plan važno procijeniti da li (i na koji način) će te promene utjecati na vaš koncept poslovanja u cjelini, a potom i pažljivo osmisliti kako će one biti uvedene. Razumljivo, ovo je uvijek lakše reći nego učiniti – sjetite se samo onih trenutaka kada vam naiđe poplava nesvakidašnjih, interesantnih ideja. A svaka od njih čini vam se jednako dobra, ako ne i bolja od prethodne te i kreativni impuls u ovom slučaju doživljavate kao prijeko potreban i koristan. Međutim, ma koliko vaše ideje bile vrijedne razmatranja, taj impuls bi vas mogao poprilično zavarati – i to u smislu da vam mnoštvo različitih mogućnosti zapravo postaje prepreka pri pronalasku konstruktivnog rješenja. U tom slučaju, na dobrom ste putu da izgubite sposobnost procjene efikasnosti i efektivnosti rješenja koje biste u datom trenutku primijenili. Posljedično, postoji vjerovatnoća i da posumnjate u ispravnost vaše konačne odluke, uz neizbježno preispitivanje o tome da li bi neko drugo rješenje bilo bolje od onog za koje ste se odlučili.

Lažni osjećaj

Usljed toga, primjena kreativnih rešenja u biznisu zahtijevat će i izvjesnu rutinu i sposobnost pažljive procjene. Zato je kreativni impuls suštinski „neupotrebljiv“ bez struktuiranja ideja na način da one zaista doprinesu konkretnom unapređenju poslovanja. Naposljetku, kreativnost nas može zavarati i tako što će nam pružiti lažni osećaj (samo)ostvarenja. Psiholozi sa Univerziteta u Njujorku objasnili su ovaj fenomen terminom simbolično samoostvarenje, što znači da nas fokusiranost na potencijalne ideje zapravo čini manje odlučnim da ih aktivno sprovedemo u praksi. Razmatranje naših genijalnih zamisli isključivo u mašti ili teoriji daje nam lažni osećaj da smo ih donekle već i ostvarili. To, naravno, ne mora uvijek biti pravilo, ali prema zaključcima psihologa, veća je mogućnost da u tom slučaju naša stremljenja ostanu samo na (neostvarenim) planovima. Rješenje je u tome da kreativni proces shvatimo kao aktivni pokušaj sprovođenja naših ideja u djelo, uz osluškivanje feedbacka svih koji u tom procesu učestvuju (naših saradnika, timova zaposlenih pa i onih kojima je naše rješenje namijenjeno, odnosno krajnjih korisnika i klijenata), a čiji prijedlozi bi također doprinijeli unapređenju postojećih ideja.

Sve u svemu, nije dovoljno znati da je kreativnost „najbolji prijatelj“ inovacije i napretka. Poenta je da, nakon što uočimo kako nas ona može sputavati u ostvarivanju naših zamisli, pristupimo kreativnom procesu uz izvjesnu dozu racionalnosti. Jedino tako će kreativne težnje raditi za – a ne protiv – nas, a naša energija biti usmjerena na praktičnu realizaciju ideja i ostvarenje realnog, konkretnog napretka.

 

 

IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here