Na sastanku je bilo riječi o stanju globalne ekonomije kojoj, premda se dobro drži u ovom trenutku, prijete problemi poput starenja stanovništva, smanjenja produktivnosti i potencijalni trgovinski rat.
„Izgledi za globalnu ekonomiju još uvijek su dobri. Ali, premda sunce još uvijek sija, oblaci se nakupljaju na obzorju. A krov treba popravljati dok sunce sija. Neke vlade popravile su svoje krovove, ali zasigurno ne sve. Moramo učiniti više da bi rast bio održiv i dugoročan“, ocijenila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde, osvrćući se na rekordnu visinu globalnog duga od 164 triliona dolara ili 225 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda, nedovoljnu međunarodnu saradnju, povećanje nestabilnosti na finansijskim tržištima i sve prisutniji protekcionizam, pri čemu je bilo jasno da se referira naročito na Sjedinjene Američke Države.
MMF procjenjuje da je najveće svjetsko tržište u razvoju, Kina, odgovorno za više od 40 posto povećanja globalnog duga od 2007. godine, dok nivo duga tržišta u razvoju u cjelini danas u prosjeku iznosi 50 posto BDP-a, što je najviši nivo od osamdesetih godina prošlog stoljeća, ere koju je obilježila latinoamerička dužnička kriza. Dug najsiromašnijih država svijeta većinom je otpisan zahvaljujući sporazumu iz 2005. godine, ali MMF navodi da je nivo duga u odnosu na BDP u porastu te da iznosi više od 40 posto BDP-a, što čini tržišta u razvoju i siromašne zemlje ranjivima. Smanjenje budžetskih deficita važna je priprema za crne dane, ocijenio je MMF. „Takva zaštita će odbraniti ekonomiju stvaranjem prostora za fiskalnu politiku koja bi podržala ekonomsku aktivnost tokom krize i smanjenjem rizika od finansijskih poteškoća ukoliko se globalni finansijski uslovi iznenada promijene.“
Zamjenik Christine Lagarde David Lipton izrazio je još i veći pesimizam te je, čak i da nije bio upitan, nadugo i naširoko govorio o decentralizaciji povjerenja, izostanku vjere u nacionalne i međunarodne institucije te činjenici da svjetski lideri nemaju oružje kojim bi se izborili s narednom finansijskom krizom. „Ukoliko naredni veliki ekonomski pad bude oštar, moglo bi se desiti da države neće imati prostora za manevriranje i nošenje s problemom“, izjavio je Lipton. Ipak, sudeći prema nedavnim predviđanjima Međunarodnog monetarnog fonda, globalni ekonomski temelji u ovom su trenutku snažni. MMF-ova procjena globalnog rasta za 2018. i 2019. godinu iznosi 3,9 posto, što je više od prošlogodišnje procjene od 3,7 posto i najviše od 2011. A američki rast od 2,9 posto u ovoj godini također je veći od ranijih očekivanja koja su govorila o rastu od 2,7 posto.
Borba protiv korupcije
MMF je na proljetnom sastanku u Washingtonu najavio nove smjernice za svih 189 država članica namijenjene sistematskom suočavanju s korupcijom i njenim uticajem na ekonomski rast. Smjernice se također bave načinima na koje imućnije države doprinose korupciji u zemljama u razvoju time što ne sprečavaju davanje mita i pranje novca te dozvoljavajući anonimno korporativno vlasništvo. „Mi znamo da korupcija šteti siromašnima, sprečava ekonomske mogućnosti i socijalnu mobilnost, potkopava povjerenje u institucije, kao i društvenu koheziju. Sada smo usvojili okvir za bolju angažovanost na suzbijanju korupcije koji cilja na sistematičniji, nepristrasan, efikasan i otvoren pristup zemalja članica“, naglasila je direktorica MMFu saopćenju.
Korupcija i loše upravljanje umanjuju ekonomski rast i pogoršavaju nejednakost, mišljenja je MMF. Nove smjernice trebale bi osigurati da institucije drže sve države članice u okviru istih standarda, što nije uspjelo u prošlosti. Novi okvir Međunarodnog monetarnog fonda za borbu protiv korupcije zaživio je baš u vrijeme kad su se zvaničnici Ukrajine našli pod pritiskom MMF-a da implementiraju ozbiljne reforme protiv korupcije kako bi ispunili uslov za dolazak do paketa pomoći u iznosu 17,5 milijardi dolara. Smjernice za bolje rukovođenje počet će se primjenjivati od 1. jula i pratit će skorašnju reviziju MMF-ove dvadeset godina stare politike. U reviziji je kritikovan jezik politike koji je ponekad koristio eufemizme baveći se borbom protiv korupcije u zemljama članicama, što je dovodilo do nejasnoća među lokalnim zvaničnicima kod pitanja šta MMF očekuje.
Kapaciteti Svjetske banke
Smjernice pozivaju MMF da raspravlja o temama rukovođenja u svim godišnjim ekonomskim izvještajima država članica. Zvaničnici MMF-a, međutim, ne očekuju da će novi pristup rezultirati strožim uslovima kreditiranja, koji već uključuju odredbe protiv korupcije. Novi pristup MMF-a uslijedio je nakon što su dioničari Svjetske banke odobrili povećanje kapaciteta kreditiranja za 13 milijardi dolara. Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim objasnio je da je povećanje potrebno usljed novih izazova, poput klimatskih promjena, izbjeglica i pandemija, koje su primorale siromašne države da zatraže pomoć Svjetske banke. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najprije se usprotivila povećanju, ali je američki sekretar za finansije Steven Mnuchin rekao da je podržao povećanje zbog reformi koje podrazumijeva.
Reforme, između ostalog, predviđaju zahtijevanje viših kamatnih stopa za zemlje u razvoju s višim prihodima koje dobijaju kredite od Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), podružnice Svjetske banke. IBRD je ranije obračunavala slične kamatne stope za sve dužnike, zbog čega su se američki zvaničnici požalili da Kina i druga velika tržišta u razvoju pozajmljuju previše. Reforma će povećati troškove pozajmljivanja za države koje imaju viši srednji prihod, uključujući i Kinu, a ukupna suma spremna za pozajmljivanje u fiskalnoj 2019. godini iznosit će skoro 80 milijardi dolara, za razliku od prošlogodišnjih 59 milijardi. Mnuchin je pozdravio reformu kao način da se „davanje zajmova značajno preusmjeri ka siromašnijim klijentima“. Američki doprinos povećanju kapaciteta kreditiranja Svjetske banke morat će, ipak, odobriti Kongres.
Zahvaljujući odobrenom povećanju kapaciteta, Svjetska banka će do 2030. u prosjeku godišnje pozajmljivati 100 milijardi dolara. „Više smo nego udvostručili kapacitet Svjetske banke. Bio je to glas povjerenja, ali očekivanja su ogromna“, izjavio je Jim Yong Kim novinarima. Kim je istaknuo da u novom sporazumu nije naglašeno da je cilj reforme smanjenje pozajmljivanja od strane Kine, ali da očekuje da Kina postepeno smanji sume pozajmica. Kina je 2015. osnovala Azijsku banku za infrastrukturne investicije kroz koju daje pozajmice zemljama u razvoju. Novi sporazum će povećati udio Kine u IBRD-u na 6,01 posto sa 4,68 posto, dok će američki udio biti blago smanjen sa 16,89 na 16,77 posto, ali će Washington zadržati pravo veta na odluke IBRD-a.
EU neće zauzimati strane
Na sastanku u Washingtonu bilo je govora i o trgovinskim razmiricama između SAD i Kine te je Christine Lagarde ocijenila da je najveća opasnost trgovinskog rata to što prijeti da ugrozi globalno povjerenje i investicije. Direktorica MMF-a je rekla da će carine kojima prijete dvije najveće ekonomije svijeta imati skroman direktni uticaj na globalnu ekonomiju, ali bi mogle proizvesti nesigurnost koja odbija investicije, a one su jedan od glavnih motora povećanja globalnog rasta. „Stvarni uticaj na rast neće biti vrlo značajan, mjeren u smislu BDP-a, ali će erozija povjerenja biti gora. Ako investitori ne znaju pod kojim uslovima će trgovati, ako ne znaju kako organizirati lanac isporuke, nisu spremni da investiraju“, izjavila je Lagarde već na samom početku sastanka u Washingtonu, dodajući da će ovo biti jedna od vodećih tema sastanka.
Na marginama proljetnog sastanka također je bilo govora o globalnoj trgovini te su evropski zvaničnici otkrili da Evropska unija neće birati strane u trgovinskim razmiricama između SAD i Kine, a da bi trenutno izuzeće Evropske unije od novih američkih carina na uvoz čelika i aluminija trebalo postati stalno. Evropski komesar za ekonomska i finansijska pitanja Pierre Moscovici potvrdio je Reutersu da se sastao s američkim sekretarom za trgovinu Wilburom Rossom, predsjednikom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom, Stevenom Mnuchinom i vodećim ekonomskim savjetnikom Bijele kuće Larryjem Kudlowom. „Trgovinski ratovi su kao i svi ratovi – destruktivni. Moramo pronaći izlaz u postojećoj debati, a to najprije znači pronalaženje načina da Amerika i EU dođu do trajnog izuzeća“, izjavio je Moscovici.
