U RS moguće revitalizirati kompanije kojima prijeti stečaj

Business restrukturiranje

183

 

Novi Zakon o stečaju u RS, koji se primjenjuje od marta 2016. godine, donio je mogućnost finansijsko-operativnog restrukturiranja preduzeću Kosmos iz Banje Luke, koje je svojevremeno svojom proizvodnom namjenom za potrebe tadašnje armije bilo konkurentno na svjetskim tržištima i u svojim najsjajnijim danima zapošljavalo 1.300 zaposlenika. Kompanija je u 90-im dovedena na rub bankrota, a kako su se obim posla i tržište smanjivali, dugovi su se nagomilavali, proizvodni pogoni bili su potpuno prazni, broj radnika koji su imali posao i svakodnevno ulazili na kapije Kosmosa bio je sve manji, ali bez plaća. Kompanija je samo prije nešto više od šest mjeseci bilo pred kolapsom, a stečaj i likvidacija činili su se kao neminovnost. Nadu u ponovno oživljavanje Kosmosa donijela je predstečajna mogućnost u novom Zakonu o stečaju u RS, a kojom je održan neprekidni proces proizvodnje i zadržani svi uposlenici.

“Predzakonski” postupak

 Zakon o stečaju RS uveo je predstečajni postupak, odnosno postupak restrukturiranja kako ga zakon naziva, a od njegovog usvajanja do danas u ovom entitetu okončan je 51 stečajni postupak, od kojih su četiri slučaja okončana u 2016. godini, a 47 slučajeva okončanih stečajnih postupaka bilo u 2017. godini, dok je po starom zakonu okončano njih 57. Što se tiče postupka restrukturiranja, pored Kosmosa, kroz ovaj postupak prošla su još tri privredna društva, Tvornica opekarskih proizvoda, Unis fabrika cijevi i slastičarna i restoran Pingvin.

Uvođenje ovog novog instituta „predstečajnog postupka“, čega nema u aktuelnom zakonu, među ključnim je promjenama i u Prijedlogu zakona o stečajnom postupku u FBiH. Pa, ipak, dok je sudbina više od 600 preduzeća i njihovih radnika u FBiH u rukama sudova, neizvjesnost je dugotrajna. Naime, nakon što je Ustavni sud FBiH u martu 2016. godine dva člana Zakona o stečajnom postupku proglasio neustavnim i tako zakočio stečajne postupke u FBiH, krajem 2016. godine Zastupnički dom Parlamenta FBiH odobrio je Nacrt zakona o stečaju i uputio ga u javnu raspravu. Prijedlog novog zakona o stečajnom postupku konačno je ugledao svjetlo dana na sjednici Vlade FBiH održanoj u oktobru 2017. godine, ali do danas nije razmatran ni u jednom domu Parlamenta FBiH. Vlada FBiH je na sjednici održanoj u februaru ove godine donijela Zaključak kojim se Prijedlog povlači iz parlamentarne procedure radi usklađivanja sa presudom Ustavnog suda FBiH, a Federalno ministarstvo pravde je postupajući po predmetnom Zaključku pripremilo Nacrt zakona o izmjenama Zakona o stečajnom postupku koji će biti dostavljen Vladi FBiH radi utvrđivanja prijedloga, te je Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o stečajnom postupku i uputila ga Parlamentu FBiH na usvajanje po kraćenom postupku.

Odlukom Ustavnog suda FBiH, stečajni postupci su praktično blokirani, a stečajnim upravnicima vezane ruke za bilo kakve aktivnosti. Usvajanjem u Parlamentu FBiH novog zakona o stečaju, koji predviđa mogućnost restrukturiranja preduzeća, proces stečaja ponovo bi zaživio.

Prvi simptomi

 Ako uzmemo u obzir da je jedan od osnovnih problema sa kojima se suočava cjelokupna privreda BiH nelikvidnost, dobro je što su, bar u RS, stvoreni zakonski uslovi da privredni subjekti kroz postupak restrukturiranja reagiraju na prve “simptome” nelikvidnosti ili buduće nelikvidosti. Naime, stanje nelikvidnosti u koje je veliki broj privrednih subjekata dospio, nameće potrebu uspostavljanja efikasnog pravnog sistema za rješavanje finansijskih problema u kojem će nelikvidni privredni subjekti kroz proces poravnanja sa svojim povjeriocima ponovo moći, u roku, izvršavati svoje dospjele obaveze, a pri tome neće otići u stečaj. Privredni subjekti u RS sada imaju mogućnost da već na prve znake nelikvidnosti reagiraju kroz postupak restrukturiranja, a taj proces odgovara procesu predstečajne nagodbe, kakvu poznaje zakonodavstvo susjedne Hrvatske.

Ovaj postupak moguće je primjenjivati tamo gdje finansijski položaj kompanije omogućava da se uz korekcije otplate dugova i efikasno korištenje raspoložive imovine izmire obaveze u skladu sa dogovorenim rokovima dospijeća. Sam proces restrukturiranja nemoguće je koristiti u preduzećima u kojima nema imovine, nema zaposlenih koji obavljaju svoju djelatnost. Za ta preduzeća stečaj je, ipak, neminovnost.

Postupak restrukturiranja može se otvoriti ako se utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana. Prijeteća platežna nesposobnost postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obaveza neće biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci.

Prije nego je prihvaćen plan restrukturiranja Vazduhoplovnog zavoda Kosmos krajem 2016. godine, kompanija je imala blizu 15,5 miliona KM kratkoročnih prispjelih obaveza i oko 195 radnika od kojih je 85 odsto radilo, dok je ostatak bio neperspektivna radna snaga koja je morala proći proces prekvalifikacije kako bi ostala u ovoj firmi.

“Aktivnost restrukturiranja pokrenuli smo preko nadležnog ministarstva i Vlade RS gdje smo pribavili njihovu saglasnost i krenuli u proces putem Okružnog privrednog suda”, rekao je Dušan Vještica, direktor Kosmosa.

Dok se stečajni postupak sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima, postupak restrukturiranja sprovodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a u cilju nastavka obavljanja njegove djelatnosti.

“Postoji plan i operativni i finansijski izmirenja obaveza iz prethodnog perioda. Obaveze prema zaposlenim vraćaju se u 6+36 mjeseci za saglasne povjerioce i za državu grace period tri godine u narednih 10 godina”, rekao je Vještica.

Jasno je da je kod postupaka restrukturiranja težište na uređenju dužničko povjerilačkih odnosa i nastavku poslovanja, jer postupak restrukturiranja omogućava nelikvidnom privrednom subjektu da zaključi nagodbu u cilju redefiniranja odnosa između dužnika i povjerilaca kako bi se sačuvala radna mjesta i nastavilo poslovanje.

“Mi šesti mjesec primamo minimalac, daleko je to od dobroga, ali redovno je i sad očekujemo da poslije šestog mjeseca, kad se završi finansijsko restrukturiranje, sjednemo kao dva socijalna partnera sa Upravom Kosmosa i dogovorimo dalje tok dešavanja vezano za primanja radnika i njihova prava”, rekao je Mihajlo Zrnić, uposlenik Kosmosa.

Iz Privredne komore RS ističu da ovaj postupak svakako neće riješiti sve probleme, ali sigurno je dobro što je on uveden i što su stvoreni zakonski uslovi da se reagira na prve “simptome”, a tek naknadno privredna društva, ukoliko nisu u mogućnosti da riješe svoje problem putem ovoga postupka, imaju mogućnost pokretanja stečaja.

Vlada RS otišla je i korak dalje kada je 15. marta ove godine utvrdila Nacrt zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju i uputila ga dalje u parlamentarnu proceduru. Donošenjem Zakona o sporazumnom vansudskom finansijskom restruktiruranju u RS reguliralo bi se vansudsko finansijsko restrukturiranje privrednih društava pred institucionalnim posrednikom, Privrednom komorom RS.

„Na ovaj način će se zaokružiti postupak restrukturiranja, jer će privredna društva imati mogućnost da prvo pokušaju u doborovoljnom postupku da redefinišu dužničko povjerilačke odnose“, dodali su iz Privredne komore RS.

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here