Duga je lista projekata koju u oblasti ekonomske integracije i ekonomskog razvoja u BiH finansira Kraljevina Švedska. Za projekt Izazov za promjene (Challenge2Change), a koji implementiraju Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća-RARS – izdvojena su tri miliona eura kako bi na taj način bilo podržano oko 125 bh. kompanija.
“Naša podrška u okviru tog projekta je odlučujuća za inovativne projekte – koji mogu biti inovativni sa tehničkog i poslovnog aspekta”, rekao je za Business magazine ambasador Kraljevine Švedske u BiH Anders Hagelberg.
Još jedan veliki projekt u oblasti ekonomske integracije i ekonomskog razvoja kojeg zajednički provode Švedska i USAID je FARMA II projekt, kroz koji Švedska podržava dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane. Glavni cilj projekta je pomoći farmerima i proizvođačima prehrambenih proizvoda da postanu konkurentni na tržištu, ali i pomoći BiH da i kroz ovu oblast ispuni uslove kako bi postala članica i ušla na tržište EU na kojem trenutno postoji 500 miliona potrošača. Također, Švedska u oblasti ekonomskog razvoja pruža i pomoć kroz aktivnosti u oblasti vladavine prava, ali i indirektnu pomoć ekonomskom razvoju BiH kroz aktivnost na suzbijanju zagađenja zraka, a koja ima za cilj da se poboljšaju uslovi i omogući turistima da dolaze u BiH i u zimskom periodu kada je zagađenje veliko.
Politička agenda
Švedska je u proteklom periodu bila veoma angažirana u BiH i prisutna je kroz saradnju sa svim nivoima vlasti u ovoj zemlji.
Budžet Kraljevine Švedske za razvojnu pomoć BiH iznosi 17 miliona eura. Osim aktivnosti koje se tiču ekonomske integracije i ekonomskog razvoja, gdje spadaju poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja hrane, poduzetništvo i neke druge, aktivnosti Kraljevine Švedske u oblasti razvojne saradnje zastupljena su i koncentrirane u još dva prioritetna područja ili sektora – vladavina prava, ljudska prava i demokracija te sektor koji obuhvata okoliš i suzbijanje klimatskih promjena. Rodna ravnopravnost također je sastavni dio aktivnosti.
“Sve aktivnosti koje poduzimamo imaju za cilj da BiH ispuni ciljeve kojima će postati punopravna članica EU”, kaže ambasador Hagelberg, dodajući da lista projekata koje sprovodi Kraljevina Švedska u BiH može biti mnogo duža.
Švedsko iskustvo u pogledu implementacije poslovanja uglavnom je pozitivno.
“Imali smo srednjoročnu reviziju prošle godine i rezultati te revizije su pozitivni. Odlučni smo i posvećeni nastojanjima da nastavimo s našim aktivnostima u pravcu koji smo slijedili do sada, ali iza našeg cjelokupnog angažmana stoje Vlada Švedske i novac švedskih poreskih obveznika. Kako bismo njih motivirali da nastavimo, moramo u svakom trenutku biti u mogućnosti da pokažemo naše rezultate”, kaže ambasador Hagelberg.
Pa, ipak, postoje neke oblasti i projekti gdje su razočarenja u pogledu uspješnosti implementacije projekata veća.
“Izvor našeg razočarenja u vezi sa lošim rezultatima uglavnom su interne političke nesuglasice i birokratski razlozi, što nije prihvatljivo. Ipak, u većini slučajeva nailazimo na pozitivna iskustva”, rekao je ambasador Hagelberg za Business magazine.
Osim što su takve prepreke vrlo ozbiljne s obzirom na činjenicu da je odlučnost Kraljevine Švedske o daljem angažmanu u BiH uslovljena dobrim rezultatima, one se “prelijevaju” i na domaću ekonomiju.
“BiH bilježi ekonomski rast, ali se u tom smislu može očekivati mnogo više s obzirom na to da zemlja ima potencijal i pretpostavke za rast i napredak. Bilo bi nekorektno reći da se ništa po pitanju ekonomskih reformi ne dešava. Prošle godine načinjeni su neki koraci u pogledu Reformske agende, ali je pristup tome mogao biti mnogo konstruktivniji. Uoči izbora u BiH bilo bi korektno prema građanima kada bi iznijeli dokaze o tome kakav je napredak učinjen. Više napora i aktivnosti usmjerenih u pravcu sprovođenja Reformske agende može otvoriti mnogo više mogućnosti za razvoj u ovoj zemlji. BiH ima impresivan ljudski potencijal, raspolaže određenim resursima i veoma je blizu tržištu EU sa 500 miliona potrošača”, rekao je ambasador Hagelberg.
Komentirajući aktuelno stanje bh. ekonomije i našu stopu privrednog rasta, ambasador je istaknuo da se nadao da će u toku političkih debata fokus biti usmjeren više na iznalaženje načina kako politički krugovi mogu doprinijeti stvaranju boljih uslova za ekonomski razvoj, borbe protiv nezaposlenosti i stvaranju boljeg poslovnog ambijenta za privredni razvoj, stvaranja uslova za bolje obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te kako poboljšati situaciju u vezi sa vladavinom prava.
“U većini zemalja to predstavlja političku agendu, ali je politička retorika u ovoj zemlji u potpunosti usmjerena na druga pitanja, rekao je ambasador Hagelberg.
Poslovni ambijent
Reforma poreznog sistema u BiH novi je projekt Švedske porezne agencije i od vitalnog je značaja za održivi razvoj bh. društva. Efikasniji poreski sistem koji nam treba je sistem prihvaćen od strane poreskih obveznika koji je u stanju prikupiti porez na najbolji način.
“Prije pola godine izdvojili smo sredstva i započeli saradnju između Švedske porezne agencija i poreskih uprava u BiH. Iznos sredstva za projekt Reforma poreznog sistema u BiH, koji će se provoditi u naredne tri godine, je tri miliona eura. Jedan od aspekata tog projekta, prije svega, je da poreske uprave postanu efikasnije. Suština je u pristupu samim porezima te pristupu uslugama koje pružaju porezne uprave. Švedska poreska agencija je tokom posljednjih 20 godina reformirana iz jedne vrste poreskog inspektorata u instituciju čiji je glavni zadatak pružanje usluga. Cilj projekta je pomoći građanima i kompanijama u BiH da postupe ispravno u vezi s poreskim pitanjima”, rekao je ambasador Hagelberg za Business magazine.
U Bocvani i Južnoj Africi, zemljama gdje je Švedska poreska agencija provodila ovakve projekte, oni su bili veoma uspješni.
“Mislim da će i ovaj projekt u BiH biti od velike pomoći za ovu zemlju. Poreska agencija u Švedskoj je po svim anketama u pogledu pružanja usluga jedna od javnih institucija u koju građani i kompanije imaju najviše povjerenja. To je vrlo značajno za razvoj zemlje. Bez funkcionalne Poreske agencije u Švedskoj nikad ne bismo mogli očekivati da imamo socijalnu državu”, dodao je ambasador Kraljevine Švedske u BiH.
BiH i Švedska nemaju veliku vanjskotrgovinsku razmjenu i ona je manja od 100 miliona KM. Švedske kompanije Ikea i Tetra Pak izabrale su Srbiju za najobimnije poslovanje u jugoistočnoj Evropi. U BiH uglavnom investira naša dijaspora iz Švedske, koja je u toku rata primila blizu 60.000 – 70.000 izbjeglica iz BiH.
“BiH nije veliko tržište, ali sam siguran da je moguće povećati vanjskotrgovinsku razmjenu jer postoje potencijali, a pritom mislim na mnoga mala industrijska preduzeća, poljoprivrednu proizvodnju, proizvodnju hrane, šumarstvo i turizam. Integracije u EU bi same po sebi otvorile mnoge prilike, ali je bitno spomenuti poprilično loš poslovni ambijent u BiH. Iako po pitanju investicija postoje i dobri primjeri, veoma često je vrlo komplikovano započeti biznis u ovoj zemlji gdje manje – više samo dijaspora investira. To ukazuje na činjenicu da su uslovi za investiranje toliko komplikovani da ih ni ljudi koji su porijeklom iz BiH ne mogu shvatiti, a posebno strani investitori. To što je u BiH komplikovano raditi, istovremeno znači da je i skupo raditi. Potrebne su ključne promjene nabolje u oblasti vladavine prava i birokratije. To je veoma bitno jer sve zemlje rade na poboljšanju svoje konkurentnosti, a zaostajanje za tim zemljama može prouzrokovati veoma negativne efekte za građane BiH i njihovu dobrobit”, rekao je ambasador Hagelberg.
