Deveti Sarajevo Business Forum (SBF), održan 25. i 26. aprila, opravdao je epitet vodeće poslovno-investicijske konferencije jugoistočne Evrope, zabilježivši rekordne brojeve u svim programskim i organizacijskim segmentima. Ovogodišnjem SBF-u prisustvovalo je 1.800 učesnika iz 50 zemalja svijeta, predstavljeno je 250 projekata te održano 365 B2B sastanaka.
“Zadovoljstvo mi je što smo ovim SBF-om uspjeli poručiti da u regionu gledamo jedni na druge kao na priliku, a ne kao prijetnju. Naredne godine, za jubilarno deseto izdanje, kao organizatori imat ćemo veliki izazov, a to je da sve ove brojeve povećamo za bar 30 posto”, poručio je Amer Bukvić, direktor BBI banke, na ceremoniji zatvaranja SBF-a, ove godine održanim pod sloganom Jedna regija, jedna ekonomija.
Integrativni procesi
U skladu sa navedenim motom skupa, bili su koncipirani i glavni paneli ovogodišnjeg SBF-a. Prvi od njih, kojim je i otvoren radni dio Foruma, bio je posvećen povezivanju ekonomija šest zemalja regije (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija) sa Evropskom unijom. Za razliku od političkih predstavnika Evropska unije i zemalja regije, predvođenih Doris Pack, bivšom predsjednicom Odbora Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu, koji su o ovoj temi govorili “u rukavicama”, ponavljajući dobro poznate manjkavosti koje čine još uvijek nepremostivi jaz između zapadnog Balkana i EU, a čije prevazilaženje je jedan od glavnih preduvjeta ekonomskog opravka BiH i zemalja iz njenog okruženja koje čekaju evropsku pozivnicu, Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora (FIC) BiH, i Duško Knežević, osnivač i predsjednik crnogorske Atlas Grupe, koji su govorili u ime privrednika, precizno su dijagnosticirali stanje i dali konkretne smjernice za ekonomsko izlječenje regije.
“Ne znam nijednog ozbiljnog investitora koji je izgubio svoj kapital uloživši u BiH”, poručio je Mujdža, direktno pozvavši strane investitore da ulažu u BiH, koju je, uz sve slabosti društvenog i poslovnog ambijenta, ocijenio zemljom izvanrednih poslovnih mogućnosti, a kreatore tih ambijenata upozorivši da “ne prave politike o biznisu, nego za biznis”.
Knežević je, pak, briselske zvaničnike još jednom podsjetio da je “bolje evropeizirati Balkan, nego da on balkanizira Evropsku uniju”.
“Nama ne trebaju birokratska saopštenja iz Brisela, nego podrška, prije svega u sobraćajnom povezivanju i prevazilaženju graničnih barijera, jer danas je odavde lakše izvesti robu u Njujork nego, recimo, iz Makedonije u Sloveniju”, slikovit je bio Knežević.
Ovakav nastup privrednika, ohrabrio je i Mirka Šarovića, bosanskohercegovačkog ministra vanjske trgovine i ekononomskih odnosa, koji je u svojoj završnoj riječi također uputio otvoren poziv stranim investitorima, poručivši im da je u BiH njihov novac siguran, poslovanje dugoročno predvidivo, porezi najniži u regionu, a profit zagrantovan.
Tema drugog panela nosila je naziv Međunarodni pristupi i povezanost jugoistočne Evrope. Većina panelista iskazala je potrebu i odlučnost svih vlada u jugoistočnoj Evropi da prihvate pristupe koji podrazumijevaju hrabre politike potrebne za dostizanje nivoa društveno-ekonomskog razvoja koji su neophodni za poboljšanje prosperiteta svih građana i, konačno, za lakše ostvarenje integracije sa EU. Kako je istakao bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, svaka od zemalja regije prvobitno treba krenuti od svoje historije, onoga sa čim se u posljednje dvije decenije suočavala, pa tek onda krenuti ka evropskom putu pridruživanja.
“Neophodno je da se zemlje članice više angažiraju na proširenju Evropske unije te na taj način pomognu i svim ostalim zemljama regiona da postanu dio jednog velikog evropskog kolača”, istakao je Mesić.
Kao zaključak panela možemo reći da je pravna država osnovni preduslov za strane investitore u ovoj regiji.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije, BiH nalazi se u samom vrhu ljestvice po porastu broja turista, dok je prema stopi turističkog rasta jugoistočna Evropa jedna od top deset turističkih destinacija u svijetu. O tome, kao i o značaju zajedničkog nastupa zemalja regiona u kreiranju turističkih projekata, razgovaralo se u panela pod nazivom Turizam kao vodeća razvojna šansa regiona jugoistočne Europe.
U uvodnoj prezentaciji prisutnima se obratio gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koji je prezentirao aktivnosti Gradske uprave u prethodnom periodu koji su doprinijeli da se bh. prijestonica prepozna kao atraktivna turistička destinacija.
“Grad Sarajevo je spreman biti partner svima onima koji žele investirati u turističke potencijale. Zimski, banjski, rekreacioni turizam imaju potencijal i ponavljam da će Grad Sarajevo biti partner, dat ćemo vam besplatnu pravnu pomoć, kao i druge vidove pomoći kako bi vaša investicija bila isplativa,” poručio je Skaka.
Jawad Yousuf Al Hawaj, predsjednik grupe Alhawaj i Bosanskohercegovačko-bahreinskog društva, naglasio je da su jedan od razloga njegove posjete upravo turistički potencijali u koje su spremni investirati.
“Kao poslovni ljudi imali smo priliku putovati širom svijeta i moram istaknuti da, nakon što smo vidjeli sve, zaključili smo da je ovo najljepše mjesto na svijetu i da vrijedi ulagati ovdje. Bahrein i zemlje Zaljeva ohrabrujem da dođu ovdje” rekao je Al Hawaj.
Naglasio je potrebu za stvaranjem uslova koji bi privukli velike hotelske lance, kao što su Hilton i Sheraton,što bi u konačnici privuklo i veći broj stranih turista jer je to njima garancija sigurnosti.
“Region zaista ima dosta potencijala za razvoj turizma.Turizam u posljednjih pet godina bilježi rast od 15 posto, što znači da turizam zaista predstavlja brzorastući sektor. Zemlje regiona danas se nalaze u trenutku kada treba učiniti sljedeći korak kako bi išle naprijed”, rekao je Takahiko Makino, savjetnik za regionalni turizam u Japanskoj agenciji za međunarodnu saradnju – JICA.
Snježana Derviškadić,voditeljica tima Projekta za turizam Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), istaknula je da se turizam vraća u region.
Turistički potencijali
“Turizam je definitivno pokretač ekonomskog razvoja, doprinosi napretku mnogih oblast, prije svega doprinosi zapošljavanju, jer je to grana industrije gdje se ljudi ne mogu zamijeniti mašinama te je zato posebno snažna grana. Ohrabrujuće je da su zemlje regiona prepoznale turizam kao takav i sretna sam što ćemo nastaviti i dalje aktivno raditi u ovoj oblasti,” dodala je Derviškadić.
Vedrana Likan, partnerica i izvršna direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, naglasila je da su Sarajevo, kao i drugi gradovi u regionu postali značajne turističke destinacije. Dodala je kako je infrastruktura veoma bitna za razvoj turizma, ne samo putna, već i infrastruktura na terenu te kako zemlje regiona sada imaju veliku šansu.
“Mnogi svjetski mediji stavljaju Sarajevo kao jednu od najinteresantnijih turističkih destinacija. Imam informacije da pojedini turisti biraju Sarajevo umjesto Pariza ili Beča. Smatram da je svaka investicija u turizam dobra investicija koja će na kraju biti isplativa,” rekla je Aida Terzić,vlasnica Pino Nature hotela naTrebeviću te dodala da turiste koji dolaze iz Malezije ili Indonezije ne zanima samo BiH nego region
Uspostavljanje saradnje, povezivanje i brendiranje regiona te zajednički nastupi na sajmovima trebali bi biti naredni koraci u povezivanju i jačanju turističkih potencijala regiona, zaključili su panelisti.
O uticaju ekonomija evropskih zemalja na region i jačanju regionalne industrije kreiranjem jačih lanaca snabdijevanja, kako proizvoditi više gotovih proizvoda te koje su to sve prednosti na koje mogu računati zemlje u susjedstvu EU, govoreno je u okviru panela pod nazivom Evropski distribucioni lanac i njegov uticaj na zemlje zapadnog Balkana.
Elma Agić-Šabeta, šefica Odjela za strategiju BBI banke istaknula je da je uočen značajan napredak u svim privredama zemalja zapadnog Balkana te kako je pokrivenost uvoza izvozom sa 40 posto porasla na 60 posto, ali da to nije dovoljno nego da treba slijediti primjer Slovenije gdje pokrivenost uvoza izvozom iznosi 110 posto.
Mahmut Galijašević, izvršni direktor Mann Hummel kompanije iz Tešnja, koja ostvaruje rekordnu proizvodnju filtera za automobilsku industriju, istaknuo je kako je velika prednost kompanija u ovom regionu geografska lokacija, gdje svega nekoliko sati treba da se dođe do važnih evropskih centara.
“Moramo ulagati više u radnu snagu. Upošljavamo 665 radnika, a samo jedan je stranac. Od toga 90 posto radnika je iz Tešnja. Primjer smo da je u BiH moguće voditi uspješan biznis. Imamo sposobne ljude, odlične resurse što otvara mogućnosti za dalji napredak,” rekao je Galijašević.
Zlatan Faik Uzunović, menadžer lanca za snabdijevanje za centralnu i istočnu Evropu Prevent grupe,istakao je kako evropski klijenti cijene brzinu isporuke.
“Ako uzmemo u obzir da je rok trajanja proizvoda 18 mjeseci, a da za proizvodnju i distribuciju proizvoda sa Dalekog istoka treba šest mjeseci, znači da trećina roka trajanja proizvoda protekne u lancu dostave. Iz tog razloga mnoge kompanije se trude preseliti svoja postrojenja ovdje. Počinjemo razvijati saradnju sa kompanijama Britax i Samsonite koje upravo žele ublažiti ove rizike,” rekao je Uzunović.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, naveo je kako su među najvažnijim sektorima industrija i usluge, a uloga Komore je omogućiti bolje umrežavanje.
“Naš projekat uključio je otvaranje predstavništva bh. proizvođača automobilskih komponenti u Njemačkoj. Realizacijom ovog i sličnih projekta ostvaruje se cilj koji je usmjeren na uspostavljanje saradnje između bh. kompanija i onih u Njemačkoj, poput Volkswagena i BMW-a” dodao je Jašarspahić.
Karin Hörhan, program menadžer GIZ GmbH iz Njemačke, navela je da mala i srednja preduzeća čine 95 posto ekonomije BiH i zemalja regiona.
“Ono što govorimo kompanijama u regionu je da jedina šansa za uspjeh na globalnom tržištu je da rade zajedno. Zajedničkim nastupom kompanije mogu postići mnogo više nego kada nastupaju pojedinačno,” istaknula je Hörhan.
Razvijanje ekonomske saradnje zemalja regiona sa zemljama EU i dalje je jedan od vodećih preduslova ukupnog ekonomskog rasta. Iako zemlje regiona bilježe određene pozitivne rezultate i dalje je mnogo prostora za unapređenje. Pored jače saradnje, jedan od uslova je i da kompanije u regionu prate potrebe potrošača iz Evropske unije kako bi prilagodile svoju ponudu što bi u konačnici doprinijelo povećanje izvoza, većem prilivu investicija i ekonomskom rastu, poručeno je s ovog panela.
