Na ovogodišnjoj Forbesovoj listi prvi put se našao Norvežanin Ivar Tollefsen. Imetak od 1,2 milijarde dolara nagomilao je sam zahvaljujući ulaganju u nekretnine, a mediji o njemu pišu kao o milijarderu koji avanturu stavlja ispred svega drugog u životu te se oprobao u najrazličitijim adrenalinskim sportovima, od alpinizma do relija. I nije bio neuspješan ni u jednom od njih. Tollefsen odnedavno drži rekord u brzini kojom je na skijama prešao Grenland, a prije devet godina završio je na četvrtom mjestu relija u Dakaru, jedne od najpopularnijih reli utrka na svijetu. Bio je to najbolji rezultat koji je u historiji ove utrke postigao jedan amaterski vozač relija. Tollefsen je bio i jedan od prvih ljudi uopće koji su se prihvatili istraživanja vrhova Antarktika. Njegova antarktička avantura ima veze sa carstvom nekretnina kojim se može pohvaliti danas, budući da je prvu nekretninu kupio od novca koji je zaradio prodajom knjiga u kojima je opisivao to svoje iskustvo.
Ipak, pored svega toga, do nedavno je Ivar Tollefsen u miru živio život bez medijske pažnje, a sve se promijenilo prošlog decembra kada se pedesetšestogodišnji investitor našao na naslovnicama svih norveških novina, nakon što je kupio jednu od najpoznatijih zgrada u Oslu. Novinari su zvali jedan za drugim u nastojanju da dobiju izjavu od Ivara Tollefsena, kupca čuvenog zdanja koje je ranije služilo kao američka ambasada i koje je projektovao Eero Saarinen, finsko-američki arhitekt koji potpisuje i spomenik Gateway Arch u američkom St. Louisu, najviši slavoluk u cijelom svijetu i najveći spomenik u zapadnoj hemisferi uopće. Ali, novinari tog dana nisu uspjeli kontaktirati Tollefsena, niti su ga uspjeli dobiti naredne sedmice. Jedino što su mogli dobiti je informacija od njegovog glasnogovornika da je Tollefsen usljed loših vremenskih uslova zaglavljen pod vrhom Gessner na Antarktiku, gdje temperature iznose oko 30 stepeni ispod nule.
Strast prema avanturi i riziku
„Nevjerovatno je hladno, naročito ako se pomjerate tek oko 50 metara dnevno i niste jako aktivni“, ispričao je kasnije o svojoj avanturi. Norveška se može pohvaliti raznolikošću svojih milijardera: oni su sve samo ne dosadni. Tri najmlađa milijardera u svijetu su Norvežani. Bivši ribar, a danas jedan od najbogatijih ljudi u ovoj zemlji, Kjell Inge Rokke nedavno se pohvalio da će uskoro postati vlasnik onoga što će biti najveća jahta na svijetu. Vlasnik lanca hotela i trijatlonac Petter Stordalen izvodi nestajanja iz kovčega s vodom u stilu Houdinija naočigled svojih radnika. Ipak, premda se svaki od njih izdvaja nekim kuriozitetom, Tollefsen se naročito ističe svojom predanošću avanturi. Nakon što je 1991. postavio svjetski rekord u prelasku Grenlanda na skijama, a nekoliko godina kasnije bio nadjačan, 2016. je odlučio da će se ponovo proslaviti kao rekorder u istoj disciplini. I uspio je u toj nakani. U dobi od 55 godina na skijama je prešao ledeni krajolik Grenlanda u samo šest dana i 20 sati, pobjeđujući dotadašnjeg rekordera za 14 sati.
Na spomenutom reliju u Dakaru, Tollefsen je te 2009. zabilježio najbolji rezultat za amaterskog vozača ikada, dok je istovremeno napornu utrku dugu gotovo 10.000 kilometara, koja je ujedno najpopularnija i najopasnija na svijetu, nekoliko vozača završilo s povredama, a jedan je čak preminuo. A u djetinjstvu, Tollefsen je bio dosta običan dječak, koji se od svojih vršnjaka nije previše razlikovao. Odrastao je u kući u nizu u Askeru, nedaleko od Osla. Odgajali su ga roditelji bez formalnog obrazovanja, a Ivar je bio najstariji od troje djece. Kao dvanaestogodišnjak pronašao je svoj prvi posao i počeo dostavljati novine. Svakog jutra, šest dana u sedmici, ustajao je u 3.30 ujutro da bi prije svitanja dostavio novine u svom rejonu. Očigledno zainteresovan za zarađivanje još od najmlađih dana, Ivar je s prvim zarađenim novcem od dostavljanja novina kupio muzičku liniju i počeo puštati muziku na školskim i susjedskim zabavama.
U kratkom roku, za Ivara Tollefsena se pročulo i izvan njegovog kraja i počeo je obilaziti druge norveške gradove u svojstvu DJ-a. Zarađivao je toliko da se osjetio dovoljno sigurnim da može odustati od srednje škole i svu svoju energiju uložiti u organizacije zabava. „Nisam bio sjajan DJ, ali sam bio dobar u organizovanju drugih“, prisjetio se u razgovoru za Forbes. U vrijeme kad je njegova prva kompanija, imena Tollefsen Enterprises, ugledala svjetlo dana, Ivaru je bilo samo 14 godina. Godine mu, čini se, nisu predstavljale nikakav problem u poslovanju, kompanija je svoje djelovanje uskoro proširila na savjetništvo za organizaciju zabava te postala zastupništvo za muzičku opremu, kao i opremu potrebnu za cjelokupan dizajn klubova. Njegov entuzijazam koji je rezultirao stabilnom kompanijom 1985. godine primijetila je investiciona firma Vest Invest, te kupila Tollefsen Enterprises za dionice vrijedne nekoliko miliona dolara.
Ljudi će uvijek trebati stan
Tollefsen danas kaže da se ne sjeća koliko je novca bilo u igri, ali se prisjetio da su njegove dionice u jednom trenutku bile vrijedne 20 miliona norveških kruna, što je oko 2,8 miliona dolara. Vrijednost njegovog udjela iščezla je već u tri naredne godine. Nakon što je Vest Invest bankrotirala, Ivar se ponovo našao na nuli, ali nije očajavao jer mu nije manjkalo ideja. U to vrijeme bio je posvećen istraživač Južnog pola, te je 1993. vodio neke od prvih ekspedicija osvajanja vrhova Antarktika. S jasnom namjerom da ostvari profit od svojih avantura, između 1992. i 1997. objavio je tri knjige o ovoj temi i proživljenom iskustvu koje je interesovalo mnoge te ih predstavljao na uvijek posjećenim promocijama. Već 1994. od prodaje knjiga prikupio je 900.000 norveških kruna ili 120.000 dolara te je odlučio novac uložiti u svoju prvu nekretninu. Vrijeme za kupovinu bilo je odlično, budući da su cijene nekretnina u Norveškoj drastično pale nakon bankarske krize početkom devedesetih godina.
S prvom nekretninom u svom vlasništvu, Tollefsen je zatražio kredit i zahvaljujući njemu kupio zgradu sa 20 stanova u centru Osla, vrijednosti 820.000 miliona dolara ili 6,15 miliona norveških kruna. Ta ista zgrada danas je, prema njegovoj procjeni, vrijedna 13 puta više od tadašnje cijene. Nakon te zgrade, nastavio je s istom strategijom, pozajmljivao je novac i kupovao nekretnine. Ivarova kompanija imena Fredensborg AS, zajedno sa svojom podružnicom Heimstadenom AB, danas je jedna od najvećih kompanija koja nudi nekretnine pod najam u čitavoj Skandinaviji. Širom Norveške, Švedske i Danske, ova kompanija izdaje 27.000 stanova, a uobičajena cijena najma dvosobnog stana u Oslu iznosi oko 1.500 dolara mjesečno. Polje u koje je još devedesetih odlučio investirati pokazalo se pravim izborom: tržište nekretnina cvjeta u čitavoj Skandinaviji, a naročito u Švedskoj. U cijeloj Skandinaviji, Tollefsen posjeduje nekretnine u vrijednosti 7,4 milijarde dolara, ocjenjuje Reuters.
Zapravo, Tollefsen je samo najnoviji u nizu investitora na tržištu nekretnina u ovom dijelu Evrope koji se upisao među milijardere. Erik Paulsson i Erik Selin pridružili su se Forbesovoj listi već 2016. i 2017. godine, a obojica svoje imetke mogu zahvaliti pravcu u kojem se neprestano kreće švedsko tržište nekretnina, pravcu povećanja cijena. Uzavrelo tržište dovelo je i do raširene zabrinutosti i pitanja kako Šveđani i drugi Skandinavci otplaćuju svoje kupovine nekretnina. I domaćinstva i brojne firme koje se bave trgovinom nekretninama do grla su u kreditima te se stručnjaci sve češće pitaju šta bi se dogodilo kada bi cijene nekretnina krenule padati. Za one poput Tollefsena, koji se pouzdaju isključivo u dohodak od najamnina, pad cijena nekretnina na tržištu značio bi ozbiljnu opasnost za poslovanje, kao i za bogatstvo kojim raspolaže.
Bez obzira na riječi analitičara, Tollefsen je samopouzdan i premda ne želi otkrivati svoje planove za budućnost, tvrdi da je uvjeren kako je njegova kompanija Fredensborg dobro pozicionirana i da posjeduje stambene prostore za kojima će uvijek biti potražnje. Naročito vjeruje u tržište nekretnina u Kopenhagenu, danskoj prijestonici za koju procjenjuje da će cijene nekretnina rasti u narednim godinama, s rastom populacije. U prijestonici Danske, u kojoj je počeo kupovati 2014. godine, Tollefsen već posjeduje nekretnine u vrijednosti 1,55 milijardi dolara. Ako računa na rast populacije, neće se prevariti, tvrde brojke. Od 1995. populacija Kopenhagena povećana je za 23 posto, a trend rasta će se prema svim pokazateljima nastaviti i narednih godina. Cijene nekretnina u istom gradu u posljednjoj su deceniji bilježile godišnji rast od 10 posto, a geografski položaj Kopenhagena dozvoljavat će izgradnju novih zgrada.
Osim toga, ističe Tollefsen, riječ je o čvrstoj industriji u koju treba investirati. „Za razliku od mnogih drugih industrija, stanovanje neće biti digitalizirano. Ljudi će uvijek trebati fizičko mjesto stanovanja“, izjavio je za Forbes. Vrijeme će pokazati jesu li procjene tržišta nekretnina u Skandinaviji balon od sapunice koji će u jednom trenutku pući ili je Tollefsen potpuno u pravu kad vjeruje u njegovu stabilnost. U međuvremenu, ne treba sumnjati u preduzetnički karakter Ivara Tollefsena, koji sam tvrdi da su avanturističke ekspedicije indikator upravo takve prirode. Antarktičke ekspedicije, ističe, zahtijevaju goleme pripreme i planiranje, izračune rizika, posvećenost i sposobnost adaptacije. A jednako je u preduzetništvu. „Ispenjati se na planinu zahtijeva brzo kretanje i pobjeđivanje opasnog terena“, izjavio je za Forbes čovjek koji je većinu svog bogatstva stekao u industriji koja brine investitore širom Evrope.
