Advantage Austria, ured trgovinskog savjetnika Austrijske ambasade u BiH proveo je anketiranje oko 120 austrijskih kompanija koje rade u BiH u pogledu poslovnog ambijenta. Rezultati ankete pokazali su ključne oblasti u kojima je potrebno provesti reforme – politička stabilnost se podrazumijeva, potom smanjenje birokratije i borba protiv korupcije i kriminala. Top tri teme u vezi bh. tržišta koje bi mjesto poslovanja austrijskih firmi učinile atraktivnijim su infrastruktura, kupovna moć i svijest o kvaliteti. Na ove probleme ne upozoravaju samo investitori iz Austrije nego općenito investitori  u BiH (domaći i strani).

Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) početkom ove godine tvrdili su da je 2017. godina rekordna po prilivu stranih investicija, a nedavno je i Magazin Foreign Direct Investment rangirao BiH na trećem mjestu kao regiju budućnosti za privlačenje stranih investicija po osnovu troškova poslovanja za 2018. godinu.

Da bi se ova dva podatka opravdala, moraju se pronaći načini rješavanja ključnih problema, kako bi se oni koji odluče investirati u BiH tu i zadržali. FIPA svake godine pravi Izvještaj omjera za unapređenje poslovnog ambijenta, koji se šalje Vijeću ministara BiH na usvajanje, a potom Vijeće ministara BiH spušta usvojene preporuke nižim nivoima vlasti na usvajanje. FIPA je u prošloj godini predložila 57 mjera za unapređenje poslovnog ambijenta koje su se odnosile na – oblast carina i carinske politike, provedbu zakona, suspenziju carinskih stopa,,oblast javnih nabavki, boravak i zapošljavanje stranaca, elektronsko poslovanje i elektronski potpis, oblast radnog prava i poreznog sistema, Zakon o radu FBiH i Zakon o porezu na dohodak FBiH,  pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata, oblast privrednih sporova.

Nedostatak političe volje

Prema Izvještaju FIPA-e, ova institucija je u 2014. i 2015. godini predložila 93 preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta od čega je realizirano devet, djelimično je realizirano pet, u proceduri je 26, deset preporuka nije realizirano, dok se za 43 preporuke čekaju odgovori. Ovi podaci dovoljno govore koliko je zapravo malo i nedovoljno učinjeno od strane države da se poslovni ambijent zaista poboljša i postane konkurentan.

“Mi upravo zbog političke nestabilnosti i kompliciranosti poslovnog ambijenta nemamo zadovoljavajući priliv stranih ulaganja. Sve dok ne uklonimo ove prepreke, nećemo biti u stanju privući značajnije investicije u BiH. Zbog navedenog nas investitori zaobilaze i odlaze u susjedne zemlje,”  za Business magazine kaže Jasmina Dževlan, stručna savjetnica za odnose s javnošću FIPA-e te dodaje da bez obzira na postojanje plana aktivnosti, zbog kompliciranosti samog ustavnog uređenja BiH u praksi se implementacija odvija sporo.

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora, također naglašava da realizacija aktivnosti definiranih u Reformskoj agendi teče veoma sporo, što zbog spleta političkih okolnosti što zbog izostanka odlučnosti.

“Trenutno je poslovna klima daleko od idealne, za to treba nastaviti insistirati na implementaciji svih mjera koje otklanjaju barijere ozbiljnim investicijama i investitorima kako bi dinamizirali poslovne aktivnosti. Nesporno je da bi potpuno sprovođenje ovih aktivnosti osiguralo dalji rast i prosperitet, kao i privlačenje investicija. Smatramo da bi implementacija mogla i trebala ići brže, hrabrije, uz konkretnije i odlučnije mjere, zašto je potrebno postojanje političke volje.Vlasti na svim nivoima trebale bi nastaviti implementiranje reformskih ciljeva u oblasti korporativnog prava u skladu sa standardima EU i zahtjevima globalnog tržišta, zatim raditi na donošenju adekvatnog zakonodavnog okvira u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva, korigovanje poreske politike u cilju podsticanja rasta realnog sektora i na kraju aktivnosti u pogledu jačanja  vladavine prava, što je preduslov za uspješnu implementaciju Reformske agende,” dodaje Muidža.

Komplikovane procedure

Ono što ispitanici koju su učestvovali u anketi Advantage Austria nisu naveli, a na šta upozoravaju drugi investitori u BiH, kako strani tako i domaći su  – sporost sudova kod naplate potraživanja, poreske procedure (rokovi, dokumentacija), neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj općina), izdavanje saglasnosti (vodne, elektroenergetske, infrastrukturne), postojanje sive ekonomije (nelojalna konkurencija), visoke stope doprinosa na plaće, komplikovane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za porez na dodatnu vrijednost (PDV), dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija, itd.

“Najveći izazov za strane investitore predstavlja sama struktura države, predugo vrijeme i procedura za ishodovanje potrebnih dozvola, nepredvidivost kretanja i visina stopa poreza pogotovo direktnih, nedosljednosti u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Pored toga, mnoge procedure su veoma komplikovane, a u mnogim slučajevima nije jasno određeno koja institucija je nadležna za koju vrstu posla,”  kaže Muidža.

Kada su u pitanju administrativne procedure, FIPA nastoji svim stranim investitorima pružiti pomoć i podršku u svim fazama implementacije projekata, od registracije firme do okončanja investicije.

“Međutim, investitori se ipak suočavaju sa značajnim administrativnim preprekama. Imamo slučaj stranog investitora koji je čekao četiri godine na dobijanje građevinske dozvole,” dodaje Dževlan.

Zakonom o stranim ulaganjima FBiH, odnosno RS, predviđeno je osnivanje Savjeta zastrane investitore kao savjetodavnih tijela entitetskih vlada radi pomaganja i podsticanja stranih investicija i unapređivanja ukupnog poslovnog ambijenta za strane investitore. Zadaci ovih savjeta, između ostalog, odnose se na iniciranje i poduzimanja mjera i  postupaka radi otklanjanja prisutnih ograničavajućih faktora za strane investitore kao i iniciranje izmjena zakona i drugih podzakonskih akata kojima se podstiču  i olakšavaju strana ulaganja.

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Zlatan Klokić, predsjednik Savjetau RS ističe da ima više primjedbi investitora, neke od njih su sistemske prirode i nije ih moguće otkloniti u kratkom roku (npr. pitanje visine kamatnih stopa), dok su druge tehničkog karaktera i mogu se otkloniti na terenu (npr. kvalitet napajanja električnom energijom). Određene prepreke se navode već više godina i njihovo otklanjanje svakako bi doprinijelo konkurentnosti privrede, kao što su npr. procedure dobijanja PDV broja.

“Na prošloj sjednici Savjeta razmatrana je informacija koju je pripremilo Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju. Informacija je sadržavala pregled svih otvorenih pitanja koja su evidentirana tokom Programa postinvesticione podrške koji provodi Ministarstvo sa 26 jedinica lokalne samouprave RS.Program, između ostalog, podrazumijeva i terenske posjete firmama. Na osnovu posjeta 40 privrednih subjekata u toku 2017. godine i redovnih kontakata sa privredom, napravljena je analiza i predložene mjere za unapređenje. Mjere sunadležnim institucijamaupućene u razmatranje krajem prošle godine,” dodaje Klokić.

Uspostavljena saradnja

Savjet za strane investitore FBiH uspostavio je saradnju sa FIPA-om s ciljem zajedničkog rada na uklanjanju administrativnih i svih drugih prepreka koje stoje na putu stranim investitorima kako bi bila povećana ulaganja u BiH.

Vijeće stranih investitora također ima svoje predstavnike u Savjetu za strane investitore FBiH, kao i Upravnom odboru FIPA-ete je ostvarilo i aktivniju saradnju sa bh. vlastima na svim nivoima u proteklih nekoliko godina.

“Sama činjenica da je Bijela knjiga, naš najvažniji pisani dokument,postala dio reformskih procesa u bh.institucijama, govori u prilog intenzivnijoj saradnji sa vlastima na svim nivoima. Bijela knjiga se kao zvanični dokument nalazila dva puta u parlamentarnoj raspravi, u FBiHi RS. Po našim saznanjima, dosta je preporuka implementirano u oba entiteta, ali stvari ovdje funkcioniraju veoma sporo i odluke koje se donose često su predmet vraćanja sa parlamenata na vlade i tu se upravo gubi  dragocijeno vrijeme neophodno za brži razvoj privrede, a samim tim i dodatni poticaj za strane investicije,” dodaje Muidža.

Na pitanje kako ocjenjuju razvoj ukupne privredne situacije,57 posto austrijskih kompanija smatra da će privredna situacija u BiH ostati ista, a njih 16 posto smatra da će se pogoršati. Ovakvi rezultati vjerovatno su posljedica već navedene sporosti usvajanja i realiziranja predloženih mjera usmjerenih na poboljšanje poslovnog ambijenta. Ako uzmemo u obzir da je Austrija najveći strani investitor u BiH, utješno je što prema rezultatima anketečak 62,5 posto ispitanih kompanija navelo da planira nove investicije u BiH, a 64,1 posto planira i zapošljavanje novih radnika.

Postinvesticiona podrška

S ciljem zadržavanja postojećih investitora i motiviranja na reinvestiranje u BiH 2006. godine iniciran je i Aftercare program (Program postinvesticione podrške investitorima), a koji se provodi od 2007. godine.

Program postinvesticione podrške investitorima od 2013. se provodi sa Suradničkom mrežom. Imajući u vidu neophodnost saradnje institucija, na različitim nivoima vlasti, prilikom rješavanja prepreka s kojima se u svom poslovanju susreću investitori, kao i na stvaranju uvjeta za nova ulaganja, Suradnička mreža i zajedničke posjete investitorima potvrdile su svoju opravdanost. Zajedničkim nastupom unaprijeđena je mogućnost asistencija postojećim investitorima tako da se povećava i broj riješenih asistencija koje se pokreću na zahtjev investitora. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, potvrđeno je da postinvesticiona podrška predstavlja najefikasniju i najrentabilniju aktivnost na unapređenju i privlačenju investicija,” ističe Dževlan.

 

 

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazin
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here