Domaća đubriva – formula za kvalitetan prinos

„Prihranom se najlakše može regulisati rast i razvoj biljaka. Tako, na primjer, prihranom sa azotnim gnojivima, kao što je domaći, lukavački KAN, gnojimo tamo gdje želimo povećati rast i razvoj vegetativnih organa. Prihranjivanje se obavlja kada biljka počne stvarati produktivne organe, a najracijonalnije je nakon kiše. Ukoliko je suša, preporučuje se zalivanje biljaka prije korištenja mineralnog gnojiva. Prihranjivanje kod povrćarskih vrsta koje se presađuju treba izvršiti 15-20 dana nakon presađivanja“, pojašnjava Admir Osmanhodžić, agronom iz Gračanice.

163

Poljoprivredna sezona uveliko je počela. Dok su jedne kulture već zasijane, pripreme za sjetvu drugih u završnoj su fazi. U cilju postizanja što kvalitenijeg ploda i što većih prinosa, vrlo je važno znati o potrebama tih biljaka, gdje je neizostavna i upotreba mineralnih đubriva. Jedan dio potrebnih hranjiva biljci će osigurati prirodne zalihe tla, dok preostalu razliku, kako ističu agronomi iz GIKIL-a, treba osigurati mineralnim gnojivima.

„Prihranom se najlakše može regulisati rast i razvoj biljaka. Tako, na primjer, prihranom sa azotnim gnojivima, kao što je domaći, lukavački KAN, gnojimo tamo gdje želimo povećati rast i razvoj vegetativnih organa. Prihranjivanje se obavlja kada biljka počne stvarati produktivne organe, a najracijonalnije je nakon kiše. Ukoliko je suša, preporučuje se zalivanje biljaka prije korištenja mineralnog gnojiva. Prihranjivanje kod povrćarskih vrsta koje se presađuju treba izvršiti 15-20 dana nakon presađivanja“, pojašnjava Admir Osmanhodžić, agronom iz Gračanice.

Gnojiti je potrebno i radi održavanja postojeće razine plodnosti tla jer sa žetvom svake godine iz tla izgubi znatna količina hranjiva.

„Za optimalnu gnojidbu, na primjer, kukuruza trebalo bi najprije ispitati potrebe kukuruza za hranjivima, odnosno uraditi analizu zemljišta kojom će se ispitati pH vrijednost tla, a o kojoj i ovisi pristupačnost hranjiva. Količine prirodnih hranjiva koje biljke mogu usvojiti iz tla najčešče nisu dovoljne za postizanje visokih prinosa jer one nisu 100% pristupačne, pa je zbog toga prihranjivanje veoma važno“, dodaje on.

Da je prihranjivanje kukuruza jako važna agrotehnička mjera slaže se i Goran Perković iz Bijeljine, profesor sa poljoprivrednog fakulteta, ističući da biljke tada usvajaju najviše hranljiva unešenih u tlo, te dodaje da su u prihrani kukuruza veće količine azota potrebne u fazi intezivnog rasta biljke, pa je jako bitno da se dovoljne količine obezbijede na vrijeme.

„Najbolji način unošenja azota u zemljište jeste pomoću lukavačkog KAN-a, jer on omogućava biljkama da usvajaju azot u amonijačnom i nitratnom obliku. Prilikom prve prihrane kukuruza potrebno je obezbijediti 150-300 kg/ha KAN-a. Prva prihrana se obavlja između četvrtog i šestog lista, i jako je bitna, jer kasnije dosta utiče na kvantitet i kvalitet prinosa. Druga prihrana se obavlja kada je kukuruz u fazi razvoja sedmog do devetog lista, a potrebno mu je obezbijediti između 150-250 kg/ha KAN-a“, poručuje Perković.

Kako do što kvalitenijeg ploda i što većih prinosa te o iskustvima s terena, agronomi iz GIKIL-a razmijenit će direktno i sa poljoprivrednicima koji narednih dana posjete sajam Grapos-expo u Gračanici. Kompanija GIKIL predstavit će se pod pokroviteljstvom Kantonalne privredne komore Tuzla.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here